kontakt adresa
Sve svoje upite možete postaviti na ovu adresu:
 
 ridert@optinet.hr
 




Brojač posjeta
986965
Arhiva
« » ožu 2010
pp
Nema zapisa.
Blog - ožujak 2010
srijeda, ožujak 31, 2010

From:yahoo.com>
To: ridert@optinet.hr
Sent: Tue, February 2, 2010 6:17:22 PM
Subject: trazim pravni savjet


Moj otac je od 1985.g.primao dio invalidske mirovine iz R. Hrvatske, a zivio je u BiH. Od travnja 1992.godine do svibnja 2001.godine nije primao mirovinu iako se pismeno u dva navrata obracao MIO RH. Kako je bio tesko bolestan  umro je 2007. Majka je naslijedila obiteljsku mirovinu. Da li ona ima pravo traziti neisplacenu mirovinu za navedeni period i kome da se obrati?

Hvala. Pozdrav
 
 
 ______________________
Idemo krnološki
Od 1985-druga država  -nema problema za ostvariti mirovinu jer su sadašnje države,a ondašnje republike bile jedna država

Otac ne prima 1882-do svibnja 2001- otac ne prima ništa-vrijeme je rata i  nastajanja novih država-svaka država ,odnosno republike bivše države polako ustoličuje svoj pravni poredak.Sklapaju se i međunarodni ugovori,a sa Bih kako dolje piše, 2oo1,a što se poklapa s vašom tvrdnjom da je otac 2001 počeo primati ponovo mirovinu

Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske iBosneiHercegovine ('Narodnenovine, Međunarodni ugovori', broj 3/2001); stupiojenasnagu 1. 11. 2001.

  Otac umire,pitanje da li majka ima pravo na zaostatke- Iz gore navedenih podataka-nepostojanje   međunarodnog ugovora o ovoj materiji  između Bih i Hrvatske-izlazi da  joj ne pripadaju nikakvi zaostaci


 
No ona ima pravo obratiti se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje-to pravo joj nitko ne može osporiti

http://www.mirovinsko.hr/
 
 
ius @ 21:05 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  hotmail.com]
Sent: Wednesday, March 31, 2010 4:57 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Lijep pozdrav!


 
Molim vas za pomoć.Dakle,suprug ima dugove kod banke i porezne uprave.Ostao je bez posla i nema odakle platiti te dugove.Mene bi zanimalo dali se kod ovrhe može teretiti mene kao bračnog druga na ime pokretnina i nekretnina ako živimo u stanu kojem sam ja vlasnik i ja plaćam stambeni kredit?


  Pokretnine- može se provesti na ½ ,a to slijedi iz odredbe 131 stavak 5-odmah

nema nikakve prepreke da se pljenidba provede u kući koja je vlasništvo njegovog bračnog druga, pod uvjetom da on tamo stanuje (odnosno da je tamo prijavljenPredmet pljenidbenog popisa mogu biti sve pokretnine (osim onih koje ne mogu biti predmet ovrhe) uz jednu napomenu – bez obzira na to što su sve pokretnine predmet ovrhe, namirenje ovrhovoditelja može se provoditi samo iz naplate ½ prodajne cijene – ostatak ide drugom bračnom drugu

 
Izvod iz Ovršnog Zakona
 
Članak 131.

(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa.

(2) Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovršenika te njegove pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja.

(3) Popisat će se prvenstveno pokretnine za koje to predloži ovrhovoditelj.

(4) Smatra se da ovršeniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj nekretnini, u stanu u kojemu stanuje odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio.

(5) Smatra se da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.

(6) Ovršenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu treće osobe mogu se popisati samo ako ona na to pristane.

(7) Ako treća osoba ne pristane na popis, sud će na ovrhovoditelja, na njegov prijedlog, prenijeti ovršenikovo pravo na predaju

 _________________
Kod nekretnina ili automobila stvar je ipak malo drugačija – ovrha se ne može provoditi neposredno na takvim predmetima ako su ista upisana isključivo   bračnog druga. 

Naime, u pogledu nekretnina ili automobila ne može se jednostavno primijenitiTu se ne može primijeniti zakonska presumpcija iz čl. 131. st. 5./naprijed navedeni/ i nikako se ne može smatrati da su iste suvlasništvo bračnih drugova. Ovo iz jednostavnog razloga što se ta odredba primjenjuje samo na pokretnine čije vlasništvo nije upisano u neki od javnih upisnika (zemljišne knjige, evidencija vlasnika vozila kod MUP-a). Istinitost upisa u javne knjige može se pobijati samo javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom odnosno pravomoćnom sudskom presudom.

Ono što ovrhovoditelj mora napraviti (ako želi da se ovrha odredi i provede na nekretnini ili automobilu bračnog druga obrtnika) jest to da mora pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja da upravo ta imovina predstavlja bračnu tečevinu te da je upisani vlasnik dužan trpiti da se na suvlasničkom dijelu imovine provede ovrha radi naplate točno određene tražbine ovrhovoditelja.

Tek nakon pravomoćnosti takve presude može se, primjenom odredbe čl. 29. OZ-a (prijelaz obveze na drugu osobu odnosno na njenu imovinu) odrediti i provesti ovrha na imovini koja glasi na bračnog druga obrtnika.

 
Prijenos tražbine ili obveze
Članak 29.

(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.




Malo je vjerovatno da će banka ići tužbom .a naročito kada se mora dokazivati  koliki je dio drugog bračnog druga-i kada bi uspjela-tko će kupiti npr. 1/2 kuće.A ti postupci mogu potrajati



Zato danas imate umreženje i po dizanju  kredita.prije  banka vas "snimi"pa ako je "snimak " u smislu imovnog stanja odobrava Vam  i kredit,a i njegovu visinu


 
 
 
 
 
 
 
ius @ 18:57 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 29, 2010

 
 


From: hr]
Sent: Sunday, March 28, 2010 11:03 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Otkup Državnog stana (školski Stan)


 
Poštovani,
 
 

Molim vas da mi odgovorite DA li Još postoji mogućnost otkupa školskog stana, naime živim više do 40 godina u stanu koji se nalazi u sklopu škole. Podnio Sam zahtjev prije desetak godina za otkup Ali je došao negativni odgovor. Sada me žele iseliti iz tog stana ili MI dati zamjenski sa uživanjem do kraja moga života. Naime navodno je postojao otkup prije dvije godine Ali me nitko nije obavjestio , niti je negdje to pisalo DA imam TU mogućnost pa se bojim DA Sam svoja prava izgubio. Molim vas pomozite......unaprijed hvala.....

 
sa Poštovanjem,   
 Izvod iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravoNN 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 4/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 11/97, 68/98, 96/99, 120/00, 78/02

 
 

Članak 3.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na prodaju stanova:

1. koji se nalaze u objektima za koje je pokrenut postupak radi rušenja objekata;

2. u pravu vlasništva na kojima je stečeno stanarsko pravo ako nije obuhvaćeno odredbom članka 2. ovoga Zakona;

3. koji se nalaze u objektima ili na području pod posebnom društvenom zaštitom, za koje je posebnim zakonom određena zabrana prodaje;

4. koji se nalaze u poslovnim zgradama koje se koriste za obavljanje djelatnosti državne uprave, zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture, energetike, prometa i veza i objektima od interesa za Republiku;

5. koji su u samostojećim ili dvojnim zgradama - vilama, visine do P+2 (prizemlje + 2 kata), s pripadajućim okolnim zemljištem, a nalaze se u prvoj zoni u naselju ili u zoni uz more do 300 m (atraktivne zone).

Izvršno vijeće skupštine općine, odnosno grada u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 33/92.) utvrđuje koje zgrade, iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, se smatraju atraktivnim.

 
Članak 8.

Nositelju stanarskog prava koji stanuje u stanu iz članka 3. stavka 1. točke 4. i 5. i članak 50 stavka 2 ovoga Zakona i koji je podnio zahtjev za kupnju tog stana, davatelj stana na korištenje dužan je do 30. lipnja 2003. godine osigurati drugi odgovarajući prazan stan kojeg nositelj stanarskog prava može kupiti pod uvjetima iz ovoga Zakona, u roku tri mjeseca od dana kada mu je stan ponuđen.

 

Članak 4.

 

Članak 8.

Nositelju stanarskog prava koji stanuje u stanu iz članka 3. stavka 1. točke 4. i 5. i članak 50 stavka 2 ovoga Zakona i koji je podnio zahtjev za kupnju tog stana, davatelj stana na korištenje dužan je do 30. lipnja 2003. godine osigurati drugi odgovarajući prazan stan kojeg nositelj stanarskog prava može kupiti pod uvjetima iz ovoga Zakona, u roku tri mjeseca od dana kada mu je stan ponuđen.

Ukoliko davatelj stana na korištenje ne ponudi stanaru drugi odgovarajući stan u propisanom roku, stanar ima pravo kupiti stan u kojem stanuje.

Kada stanar u slučaju iz stavka 1. ovoga članka kupi drugi stan, dužan je u isti preseliti u roku 30 dana od dana kada je kupio dotični stan. U protivnom davatelj stana na korištenje tražit će njegovo iseljenje putem suda opće nadležnosti.

Odgovarajućim stanom u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka smatra se stan u istom gradu ili općini koji nije veći ili manji za 10% od stana koji stanar već koristi, ili stana veličine jedna osoba jedna soba.

Za hrvatske vojne invalide iz domovinskog rata I., II., III. i IV grupe oštećenja organizma odgovarajućim stanom smatra se stan koji može biti uvećan do 20 od površine stana utvrđene prema stavku 4. ovoga članka.

Članak 9.

Prodavatelj je dužan sklopiti ugovor s kupcem najkasnije u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora.

Ako prodavatelj na zahtjev kupca ne sklopi ugovor u roku iz stavka 1. ovoga članka, kupac ima pravo pokrenuti postupak i zatražiti od suda presudu koja u cijelosti nadomješta ugovor.

 

Sljedom vašeg upita i navedenih odredbi predmetnog Zakona-za ne povjerovti je   kolika je bila vaša nezainteriranost za materiju

S obzirom da niste  signalizirali  nikakvim zahtjevom Vaš stambeni status,niste podnosili  nikakav zahtjev(kako vam je to promaklo-kada je to bilo aktualno.brujalo se na sve glasove)-a prem odredbama koje su navedene –izvedite zaključak sami

Nitko Vas nije dužan obaviještavati

Savjet-prihvatite što vam se nudi

 
 
 
 
 
 :  
ius @ 15:45 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
From:  t-com.hr]
Sent: Sunday, March 28, 2010 6:55 PM
To: aa
Subject:


 
Imam stambeni kredit koji se uredno otplaćuje administrativnom zabranom preko moje plaće.Hoću se odreći tog kredita tako da prisilim banku da se naplati hipotekom, odnosno da mi uzmu stan i da mi se maknu s plaće, a oni to neće dok se kredit otplaćuje, tako da sam u pat poziciji. Nemam novaca za normalan život, dužna sam na sve strane, a pružila mi se prilika da živim kod svekrve i to bi mi bilo jedino rješenje. Kako da prisilim banku i da maknem taj kredit?

 
Vi ,kao ovršenik  niste u položaju,kako kažete,………….. „da prisilim banku da se naplati hipotekom“ u smislu promjene predmeta ovrhe-Upitajte se ,a vi niste jedini kod banke da bi vam ona posvetila  izvanrednu pažnju-zašto bi banka stavljala fiduciju(ovdje kod vas više nema mogućnosti stavljanja hipoteke)  išla bilježniku,sastavljala novi ugovor,prodavala vašu nekretninu kada ima u“ rukama“ redovno otplatu

/Hipoteka i fiducija su instrumenti osiguranja naplate putem kojih banka u slučaju neredovite otplate kredita može zapljeniti imovinu klijenta kako bi naplatila svoja potraživanja. Fiducijarnim prijenosom prava vlasništva, pravo vlasništva na imovini klijenta prenosi se na banku, a kod založnog prava, odnosno hipoteke, imovina se banci daje u zalog.

Osnovna razlika između hipoteke i fiducije je u tome što kod hipoteke klijent zadržava vlasništvo nad imovinom, dok se kod fiducije, pravo vlasništva odmah prenosi na banku. I zalog i pravo vlasništva traju do konačne otplate kredita./

Hipoteka i fiducija se sklapaju po kreditu,a ne u toku njegove otplate
To što ste vi u položaju kakvom jeste-banka nije socijalna ustanova  -banka „razmišlja“ i posluje s novcem.

No,Vama nitko ne brani otići do direktora banke .No to „vodu ne pije“
ius @ 01:04 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 28, 2010
From:  .t-com.hr]
Sent: Saturday, March 27, 2010 10:52 PM
To: aa
Subject: savjet


 
Štovani
Molim Vas da mi pojasnite kako se tretira imovina koja realno postoji a nije napisana u ugovoru o doživotnom uzdržavanju. Da li će ono što nije napisano u njemu a pokojnik uistinu posjeduje na ostavinskoj raspravi biti pridodano onom što je u ugovoru ili za života treba poduzeti neke pravne korake za poništavanje tog stanja?

 
Hvala na odgovoru
 
 __________________________________________
Ona imovina koja nije navedena u ugovoru o uzdržavanju,naslijeđuje se „redovnim“ putem

Ukoliko postoji obostrana volja(ne možete prisiliti primatelja uzdržavanja!!!!) da se i ostatak imovine stavi u postojeći ugovor o uzdržavanju-napravite aneks  tom ugovoru  ,a po kojem će te se pozvati na  na već sklopljeni ugovor i navesti koja odredba ugovora se mijenja i u kojem smislu-isto tako navesti pri kraju ugovora sve ono što svaki ugovor sadržava,datum i potpis stranaka,a koji aneks će sud uzeti u postupak i sastaviti zapisnik shodno promjenama,a u smislu postojeće imovine

Aneks je ,na neki način isto ugovor i mora,znači sadržavati istu formu kao i glavni ugovor,a kod ovog ugovora forma i ovjera  su uvjet pravovaljanosti .Isti postupak kao po glavnom ugovoru


 
Po potpisu zapisnika i  ovjere kod suda u svezi aneksa-sva postojeća imovina i po ugovoru i aneksu istog –prosuđivat će se u  smislu naslijeđa kao jedan ugovor o uzdržavanju   

ius @ 11:51 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, ožujak 26, 2010
Original Message
From:  @net.hr]
Sent: Tuesday, March 23, 2010 2:30 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: zastara sudskog rješenja

 
 
Molim vas za savjet!
Dug nastao prema banci do10 studenog 2005god po kartičnom poslovanju

Sud presudio 26.lipnja 2006god.uvjetna kazna 2god kušnje za novo kazneno dijelo, 5mj zatvora,te pod uvjetom da se dug vrati u roku 1god.i 6mj.od pravomoćnosti presude.

Zbog financijske  nemogućnosti dug nije plačen.
Nova presuda 27.04.09.god.rok za plačanje duga produžuje se na još 6mj.uz obrazloženje da sam u mirovini 80% invalid,bolesti žene i bolesno dijete nemogućnosti prodaje kuće i teške financijske situacije.

Koji bi mogli biti moji slijedeći postupci jer dug još uvijek ne mogu vratiti i da li postoji mogućnost zastare presude i kad ona stupa na snagu.

HVALA!
_______________________________________
Izvod iz Kaznenog zakona RH pročišćeni tekst zakona NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08

 
Obveze uvjetno osuđene osobe
Članak 68.
(1) Uz primjenu uvjetne osude sud može odrediti ove obveze: da počinitelj kaznenog djela naknadi štetu koju je prouzročio, da vrati korist koju je djelom pribavio ili da ispuni druge obveze koje su zakonski utemeljene u svezi s počinjenjem djela.

(2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga članka određuje sud unutar odmjerenog vremena provjeravanja.

 
Opoziv uvjetne osude
Članak 69.
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izrečena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izrečena kazna zatvora u trajanju manje od dvije godine ili novčana kazna.

(3) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvršenje izrečene kazne u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, glede izrečenih kazni postupit će prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju.

(4) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu (stavak 2.) za novo kazneno djelo može izreći kaznu ili uvjetnu osudu. Ako izrekne uvjetnu osudu, sa prije izrečenom i novom izrečenom kaznom postupit će se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju, ali će se odrediti novi rok u kojem se jedinstvena izrečena kazna neće izvršiti.

(5) Sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši obveze koje su joj određene, a mogla ih je izvršiti. U slučaju da se utvrdi nemogućnost izvršenja obveza, sud te obveze može zamijeniti drugima, ili osuđenu osobu osloboditi obveza.

(6) Sud će opozvati uvjetnu osudu kad nakon njezine primjene utvrdi da je uvjetno osuđena osoba prije toga počinila kazneno djelo, ako ocijeni da ne bi bilo uvjeta za primjenu mjere upozorenja da se za to kazneno djelo znalo. S izrečenom kaznom u slučaju opoziva uvjetne osude i s kaznom za prije počinjeno kazneno djelo postupit će se prema odredbi stavka 3. ovoga članka, a u slučaju da sud ne opozove uvjetnu osudu, postupit će se prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

(7) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

 
Da li se ova nova presuda odnosi na presudu po žalbenom postupku?

 

Zato mi recite da li ste se žalili,jer po novoj presudi zastara teče od dana pravomoćnosti

 ____________________________
 Zastara izvršenja kazne

 
Izvod iz kaznenog zakona Rh N.N.111/03

 
Zastara izvršenja kazne
Članak 21.

Ako u ovom Zakonu nije drukčije određeno, izrečena se kazna zbog zastare ne može izvršiti kad protekne:

- dvadeset i pet godina od izrečene kazne dugotrajnog zatvora,

- petnaest godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina,

- deset godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina,

- pet godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine,

- tri godine od izrečene kazne zatvora u trajanju do tri godine, ili novčane kazne kao glavne ili sporedne kazne.

 
Kada ste djelo počinili?
 
jer se kazneni zakon mijenjao
 
 
 
 
Izvod iz Kaznenog zakona RH  NN 110/97

 
Zastara izvršenja kazne
Èlanak 21.
Ako u ovom Zakonu nije drukèije odreðeno, izreèena se kazna zbog zastare ne može izvršiti kad protekne:

- dvadeset i pet godina od izreèene kazne dugotrajnog zatvora,
- petnaest godina od izreèene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina,

- deset godina od izreèene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina,

- pet godina od izreèene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine,

- tri godine od izreèene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine,

- dvije godine od izreèene kazne zatvora u trajanju do jedne godine ili novèane kazne kao glavne ili sporedne kazne.

Članak 3.

 (1) Prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno.

(2) Ako se nakon počinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja.

 
Izvod iz Kaznenog zakona N.N. 111/03
Članak 5.
Članak 21. mijenja se i glasi:
»Ako u ovom Zakonu nije drukčije određeno, izrečena se kazna zbog zastare ne može izvršiti kad protekne:

– dvadeset i pet godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina,

– dvadeset godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina,

– deset godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine,

– pet godina od izrečene kazne zatvora u trajanju do jedne godine i

– tri godine od izrečene novčane kazne kao glavne ili sporedne kazne.«

 
 Kada ste počinili kazneno djelo –koje godine?
Kada sada sve sumiramo-izgledalo bi to ovako-počinili ste kazneno djelo,dobili ste uvjet s obvezom izmirenja,žalili ste kazna je ostala ista,a novčana izmira je produžena

Zastara još nije nastupila-ovisi o tome koji zakon se primjenjuje  ako je od 1997-2 godine od pravomoćnosti,kasnije izmjene od 2003-3 godine od  izrečene presude(kako vam to piše)

 
Znači,sud će vas najvjerovatnije,a s obzirom na cjelokupnu situaciju-osloboditi novčane izmire

 
Ostaje vam –pošto sud opozove uvjetnu osudu zatvor od 5 mjeseci
Izvod iz   Zakona o izvršavanju kazne zatvora
NN 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09

 
Glava IX.   ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

RAZLOZI ZA ODGODU
Članak 54.

(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i članova njegove obitelji iz članka 8. točke 5. ovoga Zakona, može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana po saznanju za njihovo postojanje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja donijet će nakon provedenog postupka u kojem će utvrditi postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe.

(3) Razlozi za odgodu jesu:

1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kro nične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru,

2) smrt člana obitelji osuđenika,

3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe,

4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta,

5) završetak školske godine ili polaganja ispita,

6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi,

7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci,

8) rizična trudnoće osuđenice,

9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba u obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.

(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točke 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje dvadeset mjeseci, osim iz razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka.

 _______________________________________________________________________

Da li će sud imati kakav  „pogled“ na vašu invalidnost  u smislu odlaska na izdržavanje kazne-nisam u mogućnosti reći

Savjet-otiđite svome Županijskom sudu i potražite suca izvršenja
 
Ja toliko
 
 
 
 
 
 
 
 
 
ius @ 19:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Original Message
From:  @hnb.hr]
Sent: Friday, March 26, 2010 2:14 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject:   UPIT
 
 
 :  MOLIM NASLOV DA MI ODGOVORI DA LI ODLUKOM SABORA OD

  6.MJ.2008.POSLODAVAC DUŽAN NA PLAĆI OSTAVITI ŽIVOTNI MINIMUM OD DANA

  DONEŠENJA ZAKONA TJ.DA LI SE TO ODNOSI SAMO NA NOVE KREDITE ILI VRIJEDI

  BEZ OBZIRA KADA JE KREDIT PODIGNUT,JER NAŠE SLUŽBE RADNICIMA UZIMAJU DO

  0,00 KN TAKO DA JE MASA LJUDI BEZ EGZISTENCIJE,


 HVALA UNAPRIJED JER NEZNAMO

  KUDA SE OBRATITI,NAŠA PRAVNA SLUŽBA TVRDI DA TO VRIJEDI SAMO ZA NOVE

  KREDITE TJ.OD KAD JE ZAKON DONEŠEN.SRDAĆNO VAS POZDRAVLJAM! [...]

 
  _______________________________________________
Pretpostavlja da nuslite na ovrhuVi  -izmjene i dopune N.N. 67/08 od 9.6 2008. godine

 
taj zakon se dosta mijenjao- 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 121/05.)i zadnje  67/08

 
Članak 15.
 
Iznad članka 149. naslov »Ograničenje ovrhe« briše se.
U članku 149. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-
-pla­će u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika.

(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.«

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka 5. i 6. ovoga članka.«

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
___________________________________________

 N.N.-57/96.ovako  je bilo prije

Ogranienje ovrhe

 
lanak 149.

 
(1) Ovrha na plai, naknadi umjesto plae, naknadi za skraeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plae i mirovini, radi naplate trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno udravanje zbog smrti davatelja uzdravanja moe se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate trabine po drugoj osnovi do iznosa od jedne treine plae, naknade umjesto plae ili mirovine.

 
(2) Ako ovrenik prima zajamenu plau u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, ovrha radi naplate trabine iz stavka 1. ovoga lanka moe se provesti do iznosa od jedne treine, odnosno do iznosa od jedne etvrtine takve plae.

 
(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na plae vojnih osoba te na primanja osoba u priuvnom sastavu za vrijeme vojne slube.

 
(4) Ovrha na primanju invalida po osnovi novane naknade za tjelesno oteenje i doplatak za tuu pomo i njegu moe se provesti samo radi naplate trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

 
(5) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doivotnom uzdravanju i doivotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju ivota moe se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najvie stalne socijalne skrbi koja se isplauje na podruju na kojemu ovrenik ima bivalite.

 ______________________________________________________________________
 
 Po ovim promjenama ljude dosta zbunjuje formulacija,a koja se razlikuje od  istog članka-

Stavak 1  izmjena Zakona…………….“»(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj,

Ili rečeno može predmet ovrhe  može biti sano 1/3
 
Stavak 2.govori kada je plača radnika manja od prosječne neto plače…..ista formulacija …………….„Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-

-pla­će u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika“--je sada  

Stavak 3 govori što je to  prosječna plača u HR i koja je visinaza razdoblje siječanj-kolovoz 2009-u razdoblju 1.9 2009 ona je iznosila 5309 kuna


Evo vam i  izvor N.N 135/09

____________________________________________________________________
Dalje nije mi jasno što pitate-uvijek je bila 1/3 za kredite i sl,a  za druga  davanja iznosi su drugačiji/npr.zakonslo uzdržavanje/,a kako je to navedeno u  predmetnom članku


 
To što vaši poslodavci rade suprotno je zakonu , nemaju pravo  na takav postupak


Spominjete kredite-nema razlike- 1/3 je uvijek trećina

Radnici imaju od onoga tko im je uzeo  više povrat s kamatama ili  po dogovoru da to uračunaju ,srazmjerno, (no ima slućaj kada  se ovrha 100%ali samo uz potpis i dozvolu radnika)

 
 Ukoliko je to samovolja.neka se kontaktira sindikat(osobno ja ne bih jer u njih nisam nikada vjerovao)Neka dignu tužbu pred sudom

Ako bilo što nije jasno,slobodno se javite

 


 
ius @ 19:28 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 25, 2010
From: renata renči [mailto:renatarenci35@gmail.com]
Sent: Thursday, March 25, 2010 4:29 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Dobar dan


 
Molila bi Vas za pomoć.....ja i nevjenčani suprug čekam bebi i sad bi ja trebala ići na porodiljni dopust,međutim kako imam svoj obrt i dužna sam zdravstvenom rekli su mi da nemam prava na porodiljnu naknadu zbog duga....zanima nas dali on može tražiti da ide na porodiljni ..on je inače sportaš a kategorije i osiguran je preko grada zagreba...inače ne radi nigdje....dali on može tražiti sve ta prava za bebu preko sebe pošto mene koči dug prema zdravstvu...molim Vas za pomoć...unaprijed hvala Renata

 ______________________________________________________________
Izvod iz Obiteljskog zakona /pročišćeni tekst zakonaNN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 )
Članak 3.

Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete

Izvod iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporamaNN 68/08, 110/08

Članak 5.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.

 
IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE



Članak 12.

(1) Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Zaposlena majka ili samozaposlena majka obvezno koristi rodiljni dopust 28 dana prije dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42. dana poslije poroda (u daljnjem tekstu: obvezni rodiljni dopust).
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na prijedlog izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
(4) Zaposlena majka ili samozaposlena majka može početi koristiti rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora ginekologa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta može koristiti djetetov otac.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.


Članak 13.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.


Članak 14.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,
– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz stavka 1. ovoga članka, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust prema članku 13. stavku 4. ovoga Zakona ne koristi samo jedan od roditelja.
(4) Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca, roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka produžuje se za dva mjeseca.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena djeca te umrla djeca majke i posvojena djeca.


 
 
 




 
 
ius @ 17:40 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  amis.hr]
Sent: Thursday, March 25, 2010 3:02 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject:


Pozdrav,

 
Molimo bih pravni savjet, na puno sam adresa tražio i nisam baš dobio jasnu sliku.

 
 
Neazaposlen sam, imam 50 godina i 5-godišnjeg sina koji živi kod majke. Majka i ja smo u vrlo dobrim odnosima i dijete viđam tri put na tjedan, spava kod mene petkom, ljeti je kod mene i po 3 tjedna. Majka je zaposlena, ja dakako obzirom da  jedva preživljavam ne mogu plaćati majci. Živjeli smo 3 godine zajedno, do djetetove 2,5 godine i nismo bili vjenčani.

Obzirom da ja ne mogu materijalno doprinositi uzdržavanju, majka je predložila da se ja pro forma odreknem skrbništva kako bi ona od države dobila naknadu. Dakako, sve ostalo bi bilo kao i prije, normalno bih ga viđao kao i dosad.

Ja se slažem, no zanima me što sve pravno gledano gubim, tj kako bi to izgledalo „na papiru“ ili ako se kojim slučajem odnosi promjene, što mugu izgubiti.

Ne znamo koju bi visinu naknade od grada ona dobila te sventualno - obzirom da je sinovljeva majka podstanar može li ona zatražiti gradski stan.

 
___________________________________________________________________
 Izvod iz Obiteljskog Zakona(pročišćeni tekst zakona NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 
 
 2. Roditeljska skrb

Članak 91.

(1) Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa.

(2) Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi.
(3) Roditeljska skrb može se ograničiti ili oduzeti samo odlukom nadležnih tijela iz razloga i na način propisan ovim Zakonom

A zakonom ,ovim predmetnim je propisan način

Članak 114.

(1) Sud će u izvanparničnom postupku roditelja koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava lišiti prava na roditeljsku skrb.

(2) Roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava ako:

1. provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,

2. spolno iskorištava dijete,

3. izrabljuje dijete sileći ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi,

4. djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,

5. navodi dijete na društveno neprihvatljivo ponašanje,
6. je napustio dijete,
7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi,

8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi, a da za to nema osobito opravdan razlog,

9. ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo,

10. na drugi način grubo zlorabi djetetova prava.

(3) Postupak za lišenje prava na roditeljsku skrb dužan je pokrenuti centar za socijalnu skrb čim sazna za okolnosti iz stavka 2 ovoga članka, a može ga pokrenuti drugi roditelj, dijete ili sud po službenoj dužnosti.

(4) Pravo na roditeljsku skrb vratit će se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto.

(5) Izvanparnični postupak iz stavka 4. ovoga članka može pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar za socijalnu skrb.

(6) U slučaju da je pokrenut postupak za lišenje roditeljske skrbi za oba ili jedinog roditelja centar za socijalnu skrb imenovat će djetetu posebnog skrbnika.

(7) Na posebnog skrbnika iz stavka 6. ovoga članka odgovarajuće će se primjenjivati odredbe o skrbništvu za posebne slučajeve.

(8) Pravomoćna odluka o lišenju i vraćanju roditeljske skrbi dostavit će se nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja, ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika o osobama koje su lišene roditeljske skrbi, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka će se dostaviti i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe.

(9) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice rođenih djeteta.

_____________________________________________________________

Vidite da se ne može ,ono što ste naumili-na svoju ruku

I da se može-radi „škuda „se odreći roditeljstva

 

Za rješenje cjelokupne situacije stavite svoje navike i trošenja na papir i smanjite/npr.ovo govorim napamet-nigdje ne piše da se mora pušiti ,ići na kavicu,imati mobitel/.Ovo nije „soljenje“.a možda Vas i vrijeđam,no nije ništa zlonamjerno

Pokušavam s vama glasno razmišljati-gdje su sve mjesta kuda“ bacamo“ bespotrebno kunu

 

Vjerujem da će vas supruga razumjeti,jer kako kažete da se odlično razumijete,a vi gledajte bilo kakv posao.Pošteno zaraditi kunu radeći bilo koji posao.nije nikada bila sramota.

Naprotiv
 

I nemojte čekati ,a prije toga praviti neki manevar,da vam država pomaže-teško onom tko od države čega pomoć

 

U budućnosti skoroj a i već sada- pojavit će te se na ekranu- npr.vaš soc. status,bit će još veća umreženost državnih službi između,a te „kojekakve“  za „kojekakve“ tražitelje socijalne pomoči  bit će prošlost.

Lijep pozdrav

 
 
ius @ 17:00 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 24, 2010
From: .t-com.hr]
Sent: Wednesday, March 24, 2010 10:57 PM
To: ridert@optinet.hr
Cc:
Subject: Fw: poštovani,


 
 
Original Message
From:  
To: ridert@optinet.hr

Cc:  
Sent: Wednesday, March 24, 2010 10:54 PM
Subject: poštovani,
 
molim vas za odgovor u postupku je razvod braka, a supružnik zahtjeva da mu se bivša supruga odjavi sa kućne adrese jer više od godinu dana koliko traje razvod braka kod suda dotična ne živi na prijavljenoj adresi i moli da se vrati na svoje djevojačko prezime. Kakva je proceduru da bi to mogao provesti u djelo. Da li je potrebno pokrenuti tužbu za promjenu prezimena, te kakve su mu šanse za to. U braku je rođeno jedno dijete, koje je maloljetno i za koje otac uredno uplaćuje alimentaciju i želi da isti ostane na njegovom prezimenu, dok za bivšu suprugu to ne želi. Unaprijed  zahvaljujem.  

 _________________________________________________________
Izvod iz Obiteljskog zakona

pročišćeni tekst zakona NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07

 
Članak 35.

U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.

 
 

Izvod izZakona o prebivalištu i boravištu građana (NN 53/91)

 
 
 

Članak 6.

Građani su dužni prijaviti i odjaviti prebivalište, prijaviti uobičajeno boravište te prijaviti promjenu adrese stanovanja.

Prijave iz stavka 1. ovoga članka za osobe bez poslovne sposobnosti podnose njihovi roditelji odnosno zakonski zastupnici.

Vojne osobe koje stanuju u vojarnama, ili drugim vojnim ustanovama, osobe smještene u objektima posebne namjene Ministarstva unutarnjih poslova te osobe smještene u zdravstvenim ili sličnim ustanovama i u kazneno-popravnim domovima nisu dužne postupiti u smislu stavka 1. ovoga članka.

 


Članak 16.

Novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 dinara kaznit će se za prekršaj :

1. tko ne prijavi ili odjavi prebivalište, promjenu adrese stanovanja, odnosno ne prijavi boravište ili to ne učini u propisanom roku (članak 6. stavak 1
., članak 8. stavak 1. i članak 10. stavak 1. i 2),

2. tko u prijavi prebivališta, promjeni adrese stanovanja te prijavi boravišta dade neistinite ili netočne podatke (članak 12. stavak 3).

 

Imajući u vidu vaš upit i gorenavedene odredbe-vi niste „pozvani“ niti u svezi prezimena,a niti u svezi promjene i odjave prebivališta

 

I ,ne zamjerite,nema smisla iscrpljivati se u tome tko koje prezime nosi.ili da li se osoba odjavila s vaše adrese.To su minorne stvari i nisu bit života.

A vidite da i Zakon Vam to brani-jer to su osobne stvari čovjeka
 

Važno je da on uredno uzdržava svoje dijete i da bude što više sa svojim djetetom,ta da dijete bude zdravo i lijepo odgojeno

 
 
 
 
ius @ 23:23 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From: @gmail.com]
Sent: Wednesday, March 24, 2010 5:50 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: otpis duga za mirovinsko i zdravstveno osiguranje?


 
Poštovani,
 
lijepo vas molim za savjet u vezi mog slučaja.
 U 10-om mjesecu 2007. godine da bih zaradio sredstva za život, po nagovoru prijatelja otvorio sam obrt s namjerom da se zajedno bavimo iznajmljivanjem vozila.

Međutim, u realizaciji te ideje nismo uspjeli. Prvi korak – otvaranje obrta, ostao je i jedini. Nakon niza pokušaja nismo uspjeli sakupiti sredstva za kupnju ili leasing vozila te je cijela ideja propala. Poslovni partner koji je trebao sudjelovati u tom poduhvatu je odustao.

Na žalost, ja nisam znao što su moje obveze temeljem otvorenog obrta niti što učiniti dalje pa je obrt i ostao otvoren. 

 
Putem obrta nije obavljena niti jedna poslovna aktivnost, nema nikakve realizacije ni primljenih ni izdanih računa pa sam mislio da zato nemam nikakvih obveza.

 
Na žalost, kako sam sve to radio bez ikakvog poznavanja načina poslovanja, nisam bio ni svjestan svih obveza koje proizlaze iz posjedovanja obrta, a isto tako nisam vodio računa da obrt treba zatvoriti ako ne radi.

Tek kad sam ove godine iz Porezne uprave po prvi puta primio rješenje o dugu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i  rješenja za 2009. i 2010. godinu (prije toga dobivao sam uplatnice samo za Gospodarsku komoru što sam i plaćao)  postao sam svjestan tih obveza koje proizlaze iz postojanja obrta.

Gradskom uredu za gospodarstvo pokušao sam dati molbu za poništenje otvaranja obrta, ali oni su mi samo dozvolili zatvaranje obrta s danom 12.03. Uputili su me na Ministarstvo financija kamo sam predao molbu za otpis duga, jer sam i dalje nezaposlen, živim s bakom i mamom koje imaju male mirovine. Nemam nikakvih prihoda niti imovine. Nastale obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznose više od 40.000,00kn.

Djelatnica u Ministarstvu financija uputila me da se pozovem na čl. 137. Općeg poreznog zakona stav 3. koji kaže da se porezni dug može otpisati ako bi izvršenje naplate dovelo u pitanje osnovne životne potrebe obršenika i članova njegova kućanstva.

Drugi pak službenik rekao je da on ne zna ni jedan slučaj u kom je tako nešto odobreno.

Molim vas za savjet kome da se obratim i što da učinim jer će me ovaj dug pratiti cijeli život, odnosno u slučaju da se zaposlim teretit će moju plaću, a o kamatama da i ne govorim.

Otvaranje ovog obrta naštetilo je samo meni, a posljedice eventualnog otpisa značile bi samo da mi se ne prizna staž za protekle godine što mi u ovoj situaciji nije bitno.

 
Unaprijed hvala

Da se ne ponavljam jer dosta ljudi traži baš tu problematiku,kako  se riješiti duga s  osnove mir i izdrav, osiguranja,

Na blogu je dosta pisano o tome-imate tražilici(zato i služi da ljudi pomoću nje-budući se već stvorio veći fond upita i odgovora) ukucajte  npr. Zastara naplate dugovanja s temelja mirovinskog osiguranja 

 
Ili zastara,ili mirovinsko, ili zdravstveni-tamo je sve rečeno.Uglavnom  zatara još nije natupila,5 godina je relativna ,a apsolutna  10 godina

To što ste upućeni od Ministarstva,ne znači da je i istina


I Vaši dugovi se ne odnose na porez nego na mir i  zdravstveno

Izvod iz Općeg poreznog zakona


 OPĆI POREZNI ZAKON
 
 
Opća odredba
Članak 1.

Ovaj Zakon uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drugačije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava.

 
Otpis dospjeloga poreznog duga
Članak 137.

(1) Tražbina s osnove poreza koja se ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, otpisuje se kao nenaplativa:

1. ako je ovršenik umro, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dug po osnovi poreza,

2. ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad pravnom osobom, a ne postoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva.

(2) Ako protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka bude podnesen zahtjev za plaćanje sukladno članku 26. ovoga Zakona te s osnove pogodavanja vjerovniku, tražbina poreznog tijela od ovršenika će se ponovno evidentirati.

(3) Ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva, porez se može iznimno, na zahtjev poreznog obveznika, otpisati u cijelosti ili djelomice.

(4) O otpisu dospjeloga poreznog duga iz stavka 3. ovoga članka, na osnovi pisanog i obrazloženog prijedloga ovršenika koji se podnosi poreznom tijelu nadležnom prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ovršenika, rješenjem odlučuje čelnik poreznog tijela.

_____________________________________________________________________________________________

Ako gledate ono što pitate i odredbe  zakona na koji ste upućeni-nigdje se ne spominju davanja za mir i zdr,

 

No ,istina je da porezni uredi i ispostave  vrše naplatu mir i zdr.dospjelih  tražbina

 

A,ona vaša priča.kao niste znali  i ostalo…neće Vam "piti vodu" nigdje.

Možda je ovo malo grubo,no bolje je znati istinu,Bolje tu priču o neznanju nemojte nigdje više pričati jer  nitko vam neće povjerovati.da jedan odrastao čovjek ne zna obveze po otvaranju obrta.Nemojte ,jer to djeluje za one kojima se obraćate iritantno i nećete izazvati nešto što možemo samo kod svojih roditelja.

Pa,što- nije išlo-život ide,ići će nešto drugo
 
Opet ,grubo ,ali nije zlonamjerno
 
Lijep  pozdrav

I ako što trebate s  temelja vašeg upita nakon bloga i ovoga .slobodno se javite


ius @ 20:54 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 22, 2010

 
From: gmail.com
Date: 2010/3/4
Subject: NEISPLATA KUPOPRODAJNE CIJENE U CJELOSTI
To: ridert@optinet.hr

Potovani,
 
           Molio bih Vas za savjet.

Vlasnik sam graevinskog zemljita 1/1. Krajem 2005. godine odluio sam tu zemlju prodati svom poznaniku koji je bio jako zainteresiran, i to za 50€/m2. Dogovor je bio da 1/3 cijene plati odmah (to je i uinio), a ostale 2/3 unutar 2 godine. Tada nismo potpisali nikakav predugovor, ve smo ili na povjerenje. U slijedeih dvije godine uplatio je jo razliku do ½ ukupne cijene (nakon viestrukih mojih molbi i upozorenja da ne potuje dogovor).

Poetkom 2008. potpisujemo predugovor koji nismo ovjerili kod javnog biljenika kao bi on mogao zatraiti kredit za ostatak kupoprodajne cijene, jer nije imao novaca za konanu isplatu. Kredit mu tada nije odobren, te tako meni jo nije isplatio ½ kupoprodajne cijene (sada je poetak 2010., dakle svi dogovoreni rokovi su istekli).

Pismeno sam ga obavijestio da s obzirom na to da me nije isplatio u cijelosti, ja namjeravam zemlju prodati drugome (u meuvremenu je trina cijena porasla na 90€/m2) s mojom obvezom da mu vratim uplaeni iznos kada prodam zemlju, to smatram fer u ovoj situaciji. Meutim, on prijeti da nee dozvoliti prodaju zemlje bilo kome jer je on platio ½ cijene.

Koji su mogui moji pravni koraci, jer ja nisam isplaen u cijelosti, onemoguen sam prodati svoju zemlju, i trpim tetu zbog izgubljene zarade ?

 
Unaprijed Vam zahvaljujem na odogovoru.

 ____________________________________________________________________________
 Zakon o obveznim odnosima regulira materiju kupoprodaje
 Izvod iz Zakona o obveznim odnosima


Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine

Članak 377.

Ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku.




_________________________________________________________________

Dakle ,među Vama kupoprodaja nije nikada niti postojala do sada

 

Možet,slobodno vratiti njemu njegove novce, a ako ih neće primiti imate i sud i bilježnika otvorite depozit.

 
Inače,predugovor se ne treba ovjeravati,
 

Vi ste u povoljnijem položaju.on nije isplatio nekretninu

 

………………… Meutim, on prijeti da neće dozvoliti prodaju zemlje bilo kome jer je on platio ½ cijene…………………. U tom smislu on može dići neku tužbu,no ne vjerujem da će biti presuđenje u njegovu korist.Bitno je da u vlasničkom listu stoji vaše ime.Znači depozit i prodaja.A on mora shvatiti da se tako ne može ponašati ,(iako to nije bio kuporodajni ugovor,ipak radilo se o nekoj obvezi s jedne i druge strane-on nije svoju obvezu ispunio i nema pravo Vas ucjenjivati u smislu otezanja plaćanja)      on nema nikakvo pravo na vašem zemljištu.Možete izvršiti prodaju predmetne nekretnine s novim kupcem,za kako navodite –za veću naknadu po četvornom metru

 
 
 
ius @ 17:33 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  ck.t-com.hr]
Sent: Saturday, March 20, 2010 9:30 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject:


 
Poštovani
dali postoji mogučnost zastare na kredit?

dakle ugovor o kreditu sklopljen je 28.09.1999. godine u iznosu od 38000,00 tisuča kuna,da bi banka

tek sad poslala potpisanu mjenicu na naplatu,dakle sa datumom 12.03.2010.  i to na iznos od

92000,00 tisuče kuna.Ta obavjest je poslana jamcima koji su bili po tom kreditu.

Do danas nije bilo nijedne  uplate po kreditu,niti je bilo skidanja jamcima.

ŠTO SLJEDI? HVALA.

 ____________________________
Mislim da ste napisali da je kredit dan  na 6o rata.

Sastanite se s jamcima i ništa se ne brinite.Neka tuže bilo koga.

Na sudu će te istaknuti prigovor zastare po Zakonu o obveznim odnosima/nadam se da nije bilo prije toga nikakvih pravnih radnji/ako je bila opomena –to se ne računa u smislu prekida zastare-opomena nije pravna radnja-imate  na blogu tražilica(upisati opomena i ići na taj datum)

Ako kredit dignut ,samo s  jamcima  1999 godine,pa ne može banka teretiti  drugu stranu unedogled-kada se to njoj svidi-zato služi institut zastare-u prijevodu.ako me nisi tužio u određenom  vremenu-protekom tog vremenama koji je utvđen u Zakonu o obveznim odnosima 


Dolje ispod  naznačio sam Vam jednu presudu  Županijskog suda u Varaždinu,a koja se može primijeniti na Vaš slučaj

ZASTARA
Ugovoreni način plaćanja

60
(Čl. 372. Zakona o obveznim odnosima – „Narodne novine“, br.

53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01)

Ukoliko je između stranaka ugovorena otplata kredita

putem anuiteta, neće se primijeniti zastarni za povremena

potraživanja nego opći zastarni rok, ako otplata nije vršena na

ugovoreni način, već u obliku djelomičnih otplata, povremenim

namirenjem glavnice i kamata te u nejednakim iznosima otplate.

„U odnosu na prigovor zastare potraživanja prvostupanjski sud

navodi da se u konkretnom slučaju radi o kreditnom odnosu na koji se

primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina, osim ako, ukoliko je ugovorena

otplata putem anuiteta, u kojem slučaju se primjenjuje zastarni rok za

povremena potraživanja iz čl. 372. Zakona o obveznim odnosima (u ovom

predmetu primjenjuje se ZOO iz NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96,

112/99, 88/01, jer je kreditni odnos nastao 1997. g., a prema odredbi čl.

1163. st. 1. ZOO-a odredbe Novog zakona neće se primjenjivati na

obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona), koji

iznosi 3 godine. Prvostupanjski sud zaključuje da J.Č. nije svoju obvezu

otplate kredita ispunjavao otplatom anuiteta, jer tako proizlazi iz

dokumentacije koja je dostavljena u spis u dokaz tužbenih navoda, pa se u

konkretnoj situaciji u odnosu na zastaru treba primijeniti opći zastarni rok.

Ovaj sud prihvaća pravilnim prvostupanjska utvrđenja da je otplatom dijela

glavnice i kamata došlo do prekida zastare ukupnog potraživanja, što znači

i glavnice i kamata, a kako su uplate vršene sve do 2004.g., a tužba je

podnesena 2005.g., to nije moglo doći niti do zastare glavnog duga,

neovisno što je u konkretnom slučaju ugovorena otplata anuiteta, no

otplata na takav način nije vršena u obliku djelomičnih otplata,

povremenim namirenjem glavnice i kamata, u nejednakim iznosima otplate,

a za takav način namirenja obveze, je pravilno primijenjen od strane

prvostupanjskog suda petogodišnji zastarni rok.“

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1346/08-2 od 18.II.2009.

 _____________________________________________________________
Slijedeći vaš upit i zakonski propis-zastara je kod vas nastupila  određenog datuma 2004 godine

Neka Vas tuže( upoznajte jamce s ovim sadržajem –nisu niti i oni u obvezi)

Ako Vas budu tužili ili jamce,obavezno, neka pismeno ili usmeno istaknu prigovor zastare-jer sud na isti ne pazi po službenoj dužnosti

 
Uglavnom zastara.

ius @ 17:18 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  @gmail.com]
Sent: Monday, March 22, 2010 4:37 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pravni savjet


 
Dobar dan

Imam jedno pitanje pa ak biste bili tako dobro da mi odgovorite
Moja svekrva je ostala udovica i ponovno se oženila.S tim čovjekom je u braku 15  godina.U međuvremenu dok se je  preudala je prepisala cijelu kuću svojoj kćeri(mojoj supruzi) a sebi je ostavila samo na uživanje.Ja i moja supruga ulažemo u kuću i njene popravke i sve ostalo.A pitanje je:Dali njezin suprug skojim je sad ima kakva  prava na tu kuću ili ti ga na nužni dio.On je nezaposlen večina vremena i ništa ne doprinosi kući i ništa nije uložio u tih 15 godina.
Nadam se da sam dovoljno dobro opisao moj  problem  te se nadam da čete mi vrlo brzo odgovoriti.
Sa štovanjem

 __________________________________________________________________________
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju(Narodne  novine 46/03,163/03


 
Nužni nas­­ljednici

Članak 69.

(1) Nužni nas­­ljednici su ostavite­­ljevi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci te ­­nje­gov bračni drug.

(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji, posvojite­­lji i ostali predci nužni su nas­­ljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nužni su nas­­ljednici kad su po zakonskom redu nas­­ljeđiva­­nja pozvane na nas­­ljedstvo .

Pravo nužnog nas­­ljednika

Članak 70.

(1) Pravo na nužni dio jest nas­­ljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nas­­ljedniku naziva se nužni dio.

(2) Raspolaga­­nja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.

(3) Nužni dio potomaka, posvojčadi i ­­njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nas­­ljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od ­­njih pripao po zakonskom redu nas­­ljeđiva­­nja.

(4) Oporučite­­lj može oporukom odrediti i da nužni nas­­ljednik primi svoj dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu.

(5) Nužni nas­­ljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na ­­nje­ga otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom ­­nje­gova nužnoga nas­­ljednog prava (vrijednost nužnog dijela).

 

Čitajući Vaš upit ,a akako sugerirate,po eventualnoj smrti svekrve-nju baslijeđuju kćer i muž na jednake dijelove,a po nužnom sijeli   isti bi imao pravo na ¼ KUĆE.

No budući kako navodite da vi sa suprugom kuču,po razvoju dogašaja koji suferirate-mogli bi na sudu osporavati tu ¼

 Kuče u onoj vrijednosti koliko ste vi pridonijeli za održavanje kuće ili njenu nadogradnju.

Možete ići na sud ili s sporazumno dogovoriti bez suda
 
 
ius @ 17:01 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 20, 2010
Original Message
From:  @net.hr]
Sent: Thursday, March 18, 2010 1:43 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: zamolba za savjet
 
 
 
Poštovani,
 
trebam Vašu stručnu pomoć oko slijedećeg problema.
Radi se o gđi. koja je radi okušanja u poduzetničkim vodama 2000. godine (imala malu prodavaonicu) totalno potonula. Slika naše svakidašnjice ....

Tužena je za neplaćene račune kartičarske kuće.
Imala je na korištenje jednu karticu kao pravna osoba (vlasnica firme) i jednu karticu kao fizička osoba. U optužnom prijedlogu državno odvjetništvo ju je teretilo radi neplaćanja niti jedne rate (tek nakon pravomoćnosti presude je pronašla uplatnice za dio duga ali na žalost sad je prekasno) kartičarskoj kući te je podneseno u optužnom prijedlogu da se kazni uvjetnom kaznom na 11. mjeseci uvjetno.

Tužena je za obe kartice kao jedno kazneno djelo.
 
Uglavnom nakon održanih rasprava ona je i priznala djelomičnu krivnju te je prihvatila uvjetnu kaznu od 11. mjeseci. Presuda je donešena u 1.mjesecu 2006. godine.

 
U međuvremenu je napravljena preinaćena presuda na županijskom sudu te je u rujnu 2009. godine osuđena pravomoćno na 7 mjeseci kazne zatvora (bez njezinog znanja). Na prvotnu odluku DO se žalilo da su "pogriješili" u pisanju optužnog prijedloga te su tražili 11 mjeseci kazne zatvora. Da ne zaboravim sudili su joj po 224. st 1. i 4. Novu presuju je dobila u veljači ove godine.

Nakon dobivanja pravomoćne presude pozlilo joj je i završila je u bolnici na operaciji na srcu. Za 4 mjeseca mora na još jednu operaciju također na srcu.

U međuvremenu je dobila poziv da se javi sucu izvršenja za kaznu zatvora, kako je tek nedavno operirana opravdali smo je radi bolesti.

Sad je već dobila novi poziv da se opet javi sucu izvršenja (iako smo dostavili dokumentaciju da je bolesna). Molim savjet koliko puta možemo odgoditi radi bolesti takav poziv da ne napravimo još više problema.

 
Svakako vas molim mišljenje o cijelom slučaju jel se kazne tako mogu mijenjeti? Kako joj pomoći?

 
Puno vam hvala.
 
Cijenimo vaš odgovor.
_____________________________________________________________________________
 
 Znači,kazneno djelo prijevare-

.....pišete u tekstu........ "Svakako vas molim mišljenje o cijelom slučaju jel se kazne tako mogu mijenjeti?"

Zašto se ne bi mogle mijenjati-viši sud je uvažio žalbu državnog odvjetnika i preinačio presudu.

U čemu je problem? Sve je legalno  
 
Dalje pitate za odgađanje izdržavanje kazne,a po sucu izvršenja kazne

 
Izvod iz zakona o izvršavanju kazne zatvora
Glava IX.   ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

RAZLOZI ZA ODGODU
Članak 54.
(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i članova njegove obitelji iz članka 8. točke 5. ovoga Zakona, može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana po saznanju za njihovo postojanje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja donijet će nakon provedenog postupka u kojem će utvrditi postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe.

(3) Razlozi za odgodu jesu:
1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kro nične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru,

2) smrt člana obitelji osuđenika,
3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe,

4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta,

5) završetak školske godine ili polaganja ispita,
6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi,
7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci,

8) rizična trudnoće osuđenice,
9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba u obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.

(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točke 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje dvadeset mjeseci, osim iz razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka
ius @ 22:51 |Komentiraj | Komentari: 0
From: @gmail.com]
Sent: Saturday, March 20, 2010 9:07 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Naslijedjivanje - supruznik i troje djece bez oporuke


 
Postovani,

Zanima me situacija s podjelom vlasnistva nakon smrti majke koja nije ostavila oporuku. Roditelji su bili u braku 40 godina, majka je bila domacica, stan u kojem su zivjeli glasi na oca. Majka je jos za zivota svog oca darovnim ugovorom dobila zemljiste i ono glasi na nju. Takodjer, zemljiste joj je darovnim ugovorom njena majka (jos uvijek ziva) darovala prosle godine. Osim mene roditelji su imali i brata i sestru, dakle troje djece. Kakva je situacija sa stanom i zemljistima u odnosu na mog oca, te brata, sestru i mene, a obzirom da majka nije ostavila oporuku.

Zahvaljujem,

 ______________________________________________________________

Niti jednom čovjeku se ne može  uvjetovati način prijelaza njegovog vlasništva na treće osobe.

Ako nema oporuke
/G l a v a  d r u g a   NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU OPORUKE

( naslijeđuje se na temelju   zakona
/G l a v a  p r v a   NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA……glava prva i druga su dijelovi  Zakona o naslijeđivanju/  

Ukoliko postoje potomci iza ostavitelja,odnosno djeca i preživjeli bračni drug sva nepokretna i pokretna imovina koja glasi na majčino ime u trenutku njene smrti dijeli se na jednake dijelova –u vašem slučaju-1/4 svakom nasljedniku

 
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju
 
Članak 9.

(1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove.

 
 
ius @ 22:43 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, ožujak 19, 2010

From:  @optinet.hr]
Sent: Friday, March 19, 2010 11:34 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: PODJELA IMOVINE NAKON RAZVODA BRAKA


 
U braku sam 20 god. Ja i supruga živimo u kući sa mojim roditeljima. Imamo 3 djece, curicu od 10 god. dječaka od 13 god. i curu od 20 godina. Tu kuću oni su meni darovali prije tri godine uz uvjet da ih ja i moja supruga uzdržavamo do njihove smrti. Tada smo uzeli i kredit od 50.000 eura, kojeg zajednički uredno otplačujemo 3 godine. Sada se želimo sporazumno rastati, međutim moja supruga traži pola kuće, a još je preostalo za otplatiti 17 godina kredita i uzdržavanje mojih roditelja, za što ona ne želi čuti. Ima li ona prava na jednu polovicu, a meni da ostaje još 17 god. otplačivanja kredita i roditelji na brizi? Kuća je u mojem vlasništvu 1/1 i darovali su mi je moji roditelji. Koja su moja, a koja su njezina prava ?

Posjedujem još jednu stariju nekretninu sa okučnicom,u vlasništvu 1/1,  koju mi je darovala moja majka ½  i moj ujak ½, prije godinu dana, kad smo mi već u braku 19 god . O ujaku se također  trebamo brinuti.  U tu nekretninu nismo uložili ni jednu kunu. Ima li moja supruga i u toj nekretnini prava na ½ , u nakon razvoda braka?

UNAPRIJED SE ZAHVALJUJEM VAŠEM ODGOVORU

 ___________________________________________________________________-
Molim vas pošaljite mi taj darovni ugovor/skenirajte/ jer u darovnom ugovoru (onda ne bi bio darovni) darovatelji ne mogu uvjetovati uzdržavanje,a koji su ugovori o uzdržavanju,a oni se moraju napraviti u određenoj formi i ovjeriti kod suda/nikada mi nije bilo jasno –zašto se ljudi žele u sve razumjeti-meni kada treba zidati zid –idem kod zidara-jer on se u to bolje od mene razumije nego ja!!!!!!!/ ovo govorim,jer ako se nešto,a nevezano za vaš slučaj   ispočetka  napravi kako ne treba,kasnije ,pa i nakon 10 godina i više pojave problemi/nadam se,da će te ovo shvatiti bez ljutnje/

U svakom slučaju to nije ugovor o uzdržavanju

Bio bi to   darovni ugovor  

Tada ste digli kredit jer ste ugovorom o darovanju,prepisali imanje na sebe


Ona nema pravo na polovicu kuće-vi ste  to dobili darovnim ugovorom kuću u cijelosti

Ako ste otplatili 3 godine –isplatite  ono što je ona platila ,a sa bankom se dogovorite za daljnji nastavak otplate-u tom smislu da  će te vi nastaviti plaćati kredit samostalno

 
 
Dalje, pišete …………………..Posjedujem još jednu stariju nekretninu sa okučnicom,u vlasništvu 1/1,  koju mi je darovala moja majka ½  i moj ujak ½, prije godinu dana, kad smo mi već u braku 19 god . O ujaku se također  trebamo brinuti.  U tu nekretninu nismo uložili ni jednu kunu. Ima li moja supruga i u toj nekretnini prava na ½ , u nakon razvoda braka?

 
I udio u toj nekretnini može zaboraviti-jer to je posebna imovina

U slučaju spora radi  nemogućnosti mirnog rješenja-ona ima pravo dići tužbu da se sudskim putem utvrdi što ste Vas dvoje stekli zajednički,pa dobije polovicu od toga.

Budite mirni-neka tuži

 
ius @ 18:13 |Komentiraj | Komentari: 0
From: @gmail.com]
Sent: Thursday, March 18, 2010 10:45 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pomagajte :-)


 

Molim Vas za savjet....koji mi je vise nego potreban,

naime radi se o sljedećem,vozio sam autoputem prema zagrebu...nakon naplatnih kućica...uglavnom tri trake su i ograničenje 70 km/h, zurilo mi se i malo sam dao gasa..nazalost..vidio sam prekasno policiju..vec me snimio pistoljem i uletio u auto....stajali su nekih 50 m od semafora..na kojem je bilo crveno te su bili auti u sve tri trake...vidio sam da ce krenut zamnom..pa sam kocio i prestroijo se preko dvije trake u nadi da odustanu od mene...dosao do manjeg rotora vidio rotirke dosta udaljene od mene....i odlucio se vozit 10 km/h i cekat ih...stali ispred mene trazio me vozacku i prometnu..dao samu i pitao zbog cega me zaustavio...naravno da sam ga izludio tim pitanjem...i donio mi je pistolj i pokazao 188 km/h...zvao do auta i poceo pisat kaznu...tj dvije...necu spominjat da su bili bezobrazni oboje cijelo vrijeme koje su me drzali tamo...nekih pola sata...uglavnom pisao mi je kaznu zbog brzine 3000 kn te oduzimanje na 12 mjeseci te 700 kn za krivo prestrojavanje...bio sam i alkotestiran i napuhao 0,00 e sad nisam im potpisao to ali na njemu pise da je nalog urucen u ruke...kak i je...to se dogodilo u 11 mjesecu 2009. naime zvao sam prijatelje koji mi je rekao da ce probat rijesit...i mislio sam da je rijeseno ..ALI ipak nije jer mi je prije nekih tjedan dana znaci 12.03.2010. dosla na kucnu adresu obavijest : zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom b kategorije u vremenu od 12 mjeseci temeljem prekrsajnog naloga PUZ-a II PPP Zagreb te da ce se danom zaprimanja obavijesti upisat u evidenciju vozaca, e sad nazalost ne znam di su mi vise ti nalozi..tako da imam samo ovu obavijest o zabrani b kategorije...stoga Vas molim za savjet sto uciniti?

 
Hvala
____________________________________________________________________________________-
Prvo-da li  su Vam izmjerili brzinu kretanja vozoča Jesu
Kako su se oni ponašali-to nije od uzročno-posljedične veze za postojanje ili nepostojanje prekršaja.Uzgred vi policiju ne morate voljeti isl. Ali,vjerujte mi,malo zamislite se u njihovom položaju-s koliko oni naravi dolaze u dodir .I policajac je samo čovjek.Kako sam rekao –nigdje ne piše –vi policiju ne trebate voljeti,ali ona jepersonalizacija“države - i njima je,kao ljudima drago,kada dožive minimum fer ponašanja.

Što Vas to iritira kod policije?!
Za mlade vozače oni su……………….zaustavio me  lik.

Pa zar vi,gledajući ljudski mislite da je policajac sretan i sa takvom ogromnom srećom  presreće ljude.Čovječe –on obavlja svoj posao.

  O vašem potpisu-vi niste dužni potpisati niti vas kao slobodnog čovjeka itko može prisiliti na potpis(samo se napiše bilješka –„dano stranci na potpis što je ista odbila sa potpisom onoga šro vam je nudio da  stavite potpis

 Posljedice……pišete. to se dogodilo u 11 mjesecu 2009. naime zvao sam prijatelje koji mi je rekao da ce probat rijesit...i mislio sam da je rijeseno………………………..danas to malo ide teže. Komp i ostalo-čim je nešto zavedeno u komp-malo teže

A to što ste vi mislili-to je vaše unutarnje razmišljanje

 
Dobili ste…….zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom b kategorije u vremenu od 12 mjeseci temeljem prekrsajnog naloga PUZ-a II PPP Zagreb te da ce se danom zaprimanja obavijesti upisat u evidenciju vozaca, e sad nazalost ne znam di su mi vise ti nalozi“…………

 
Dobili ste prekršajne naloge….a poradi povjerenje u sređivanja po prijatelju niste se žalili

Greška-po meni trebali ste izjaviti prekršaj bez obzira na prijatelja

________________________________________________________________________


Izvod iz Prekršajnog zakona
Glava trideseta (XXX.)   PREKRŠAJNI NALOG


1. OPĆE ODREDBE



Opći uvjeti izdavanja prekršajnog naloga
Članak 228.


(1) Prekršajni nalog kao posebna odluka o prekršaju može se izdati:
1. prije pokretanja prekršajnog postupka,
2. nakon pokretanja prekršajnog postupka, bez provođenja glavne rasprave odnosno postupka.
(2) Prekršajni se nalog može izdati samo protiv punoljetnog počinitelja prekršaja.
(3) Ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, prekršajnim se nalogom može, prema uvjetima ovoga Zakona, izreći odnosno primijeniti svaka od propisanih prekršajnopravnih sankcija za punoljetne počinitelje prekršaja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekršajnog naloga i troškovi nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja.
(4) Prekršajnim se nalogom ne može izreći kazna zatvora ni zaštitne mjere, osim oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom.
(5) U postupku za izdavanje prekršajnog naloga na odgovarajući se način primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona ako odredbama o postupku za izdavanje prekršajnog naloga nije nešto drukčije određeno.


Ovlaštenici za izdavanje prekršajnog naloga
Članak 229.


(1) Prema uvjetima ovoga Zakona, prekršajni su nalog ovlašteni izdati:
1. sud,
2. tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak,
3. ovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona te državne agencije osnivač kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske.
(2) Ako je optužni prijedlog podnio tužitelj oštećenik, sud i tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak mogu izdati prekršajni nalog samo na njegov prijedlog.


 
2. PREKRŠAJNI NALOG POJEDINIH OVLAŠTENIKA


Sud
Članak 230.


Sud može izdati prekršajni nalog ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da je ovlašteni tužitelj iz članka 109. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. (u slučaju iz članka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optužni prijedlog,
2. da sud nije donio rješenje sukladno članku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona,
3. da je prekršaj iz optužnog prijedloga utvrđen:
a) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom ovlaštene osobe tužitelja koja je o tome sačinila službenu bilješku ili zapisnik, ili
b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog tijela; ili
c) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.


Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak
Članak 231.


Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak može izdati prekršajni nalog ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da je ovlašteni tužitelj iz članka 109. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. (u slučaju iz članka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optužni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o počinjenju prekršaja,
2. da nije donijelo rješenje prema članku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona,
3. da je prekršaj iz optužnog prijedloga ili prijave utvrđen:
a) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom ovlaštene službene osobe tužitelja ili samoga tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak koja je o tome sačinila službenu bilješku ili zapisnik, ili
b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog tijela; ili
c) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.


Državni odvjetnik
Članak 232.


Državni odvjetnik može izdati prekršajni nalog ako je prekršaj iz prijave o prekršaju utvrđen:
1. neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom ovlaštene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o prekršaju i o tome sačinilo službenu bilješku ili zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog tijela, ili
3. upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.


Tijela državne uprave i državne agencije kao ovlašteni tužitelji
Članak 233.


(1) Tijela državne uprave kao ovlašteni tužitelji mogu izdati prekršajni nalog ako su utvrdili prekršaj:
1. neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlaštenih službenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadležnosti, koje su o tome sačinile službenu bilješku ili zapisnik, ili
2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog tijela, ili
3. upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.
(2) Odredbe ovoga Zakona o tijelima državne uprave kao ovlaštenicima za izdavanje prekršajnog naloga u svemu se primjenjuju i na državne agencije iz članka 229. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.


 
3. SADRŽAJ I POSTUPAK IZDAVANJA I PRIGOVOR PROTIV PREKRŠAJNOG NALOGA


Sadržaj prekršajnog naloga i njegova dostava
Članak 234.


(1) Prekršajni se nalog u pisanom obliku izdaje sadržajno odgovarajućom primjenom odredbi članka 183. i 185. ovoga Zakona, ako odredbama ovoga članka nije nešto drukčije određeno.
(2) U obrazloženju prekršajnog naloga će se ukratko navesti samo dokazi, i ovim Zakonom drugi uvjeti predviđeni, koji opravdavaju njegovo izdavanje.
(3) Prekršajni nalog sud dostavlja okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tužitelju, a tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tužitelju ako se postupak vodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja.
(4) Ostali ovlašteni izdavatelji prekršajnog naloga dostavljaju prekršajni nalog okrivljeniku.


Prigovor protiv prekršajnog naloga
Članak 235.


(1) Protiv prekršajnog naloga mogu u roku od osam dana izdavatelju podnijeti prigovor:
1. okrivljenik,
2. branitelj,
3. osobe iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Okrivljenik se može odreći prava na podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga, a od pravodobno podnesenog prigovora može odustati do započinjanja prekršajnog postupka i prije nego je prekršajni nalog stavljen izvan snage.
(3) Odricanje od prava na podnošenje prigovora i odustanak od već podnesenog su neopozivi.
(4) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje prigovora dopustit će se povrat u prijašnje stanje. Na odlučivanje o molbi za povrat u prijašnje stanje primijenit će se o tome odredbe ovoga Zakona o molbi za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv presude.


__________________________________________________________________________________

Izvod iz prekršajnog zakona

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Članak 58.


(1) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može biti primijenjena prema počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj.
(2) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka može se primijeniti samo za određenu vrstu ili kategoriju ili za sve vrste ili kategorije motornih vozila, a primjenjujući ovu mjeru sud će imati u vidu i okolnost je li počinitelj prekršaja vozač motornog vozila po zanimanju.
(3) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ne može se primijeniti u trajanju kraćem od jednog mjeseca ni duljem od dvije godine.


 

Summa summarum-dobili ste prekršajni nalog,niste na vrijeme izjavili prigovor-sada imate ono što imate i još steupisani kao prekršitelj u evidenciju

Izvod iz prekršajnog zakona


Prekršajna evidencija
Članak 153.


(1) Prekršajnu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prema pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(2) Propise o evidenciji izrečenih odgojnih mjera donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
(3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku.


 _____________________________________________________________________________

Po meni, stanje je tako kako je /ja sam pisao dosta strogo i malo „solio“,ali ne iz zle namjere-ako sam Vas bilo kako omalovažio- moja isprika


Čudim se vama ,a i svim ostalim vozačima/ukoliko niste krupne "ribe" ili djeca bogatih/kako ne shvaćate doba u kojem živite- vrijeme je brze informacija.a ono prijatelj će to srediti……to je polako,ali sigurno ostatak prošlosti

 
 ___________________________________________________________________________
 

Od moje strane lijep pozdrav,s napomenom –nažalost,svi mi ljudi počinjemo učiti tek kada nam se desi nešto što nije po našem(to je rekao nerko pametan,ja nisam)

 
 
 
 
ius @ 18:03 |Komentiraj | Komentari: 0
From: @gmail.com]
Sent: Friday, March 19, 2010 1:20 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pozdrav


 

Poštovanje,
Surfanjem smo došli do ovog maila i ponadali se odgovoru. Protiv mog supruga već se 5 godina vodi parnica na Županijskom sudu u Osijeku, a riječ je o imovini. Naime, njegova polusestra ga je nakon što je otac (zajednički otac) umro tužila za četvrtinu kuće, pa za isplatu od preko sto tisuća kuna.  Nakon svakog rješenja koji je uvijek bio na njegovoj strani, ona se žalila ali  evo konačno se taj postupak privodi kraju. Baš smo danas biti na ročištu, tužiteljica se nije pojavila, baš kao ni odvjetnik njezin, a sutkinja će na javnoj raspravi koja je sljedeći petak donijeti presudu u njegovu korist (tako je barem danas rekla). Pitala nas je za financije, koliko nas je u domaćinstvu i što sve posjedujemo, pretpostavljam zbog troškova, no naše pitanje je - ako se presudi u našu korist, ne bi li tužiteljica trebala platiti sve troškove.? Nas brine trošak za odvjetnika, jer smo u groznoj financijskoj situaciji, naime samo on radi.
Odvjetnik nam je rekao da moramo saznati da li njegova polusestra ima plaću, ili bilo što na svoje ime jer se u tom slučaju on može iz toga naplatiti. Može i on to saznati, ali kaže da će nas to koštati :( Kako i preko kojih organa mi to možemo saznati?!
Prema našim zadnjim saznanjima, ona je "socijalni" slučaj. Navodno ima troje djece (jedno je ostavila ovdje s bivšim suprugom, ponvoo se udala i preselila negdje u Istru), a živi sa suprugom. Kako se mi možemo osloboditi troškova?!To je zaista grozno da osoba koja dobije spor,evo nakon toliko dugo godina i odugovlačenja od strane suda mora platiti tolike iznose.

Oprostite mi na duuuum pitanju, ali ne znam kako bi to sve skratila!

Unaprijed hvala!
_____________________________________________________

Sutkinja će vjerovatno donijeti presudu radi ogluhe ili presudu radi izostanka

Članak 331.b

Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

Neće se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

Donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovoga članka prije toga pribave obavijesti.

Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tužitelj ne preinači tužbu, donijet će presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog ogluhe može se odgoditi i ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni. U tom slučaju odredit će se rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi jesu li tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tuženiku uredno dostavljena, donijet će se presuda zbog ogluhe.

Protiv rješenja suda kojim odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog ogluhe žalba nije dopuštena.

U slučajevima iz stavka 3. i 5. ovoga članka presuda zbog ogluhe može se donijeti i bez saslušanja stranaka.

Članak 332.

Kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili na prvo ročište za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano, ili ako dođe na ta ročišta, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako je tuženik bio uredno pozvan,

2) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,

3) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

4) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

5) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište.

Neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (Članak 3. stavak 3).

Donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog članka prije toga pribave obavijesti.

Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a tužba na ročištu nije preinačena, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju  predsjednik vijeća odredit će rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuženik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka.

Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka žalba nije dopuštena.

U slučajevima predviđenim u st. 3. i 5. ovog članka presudu zbog izostanka sud može donijeti bez saslušanja stranaka.

 
 

U načelu,ona stranka koja je izgubila spor snosi troškove postupka,a što će i pisati u presudi.

  ………pišete…………… „Odvjetnik nam je rekao da moramo saznati da li njegova polusestra ima plaću, ili bilo što na svoje ime jer se u tom slučaju on može iz toga naplatiti. Može i on to saznati, ali kaže da će nas to koštati :( Kako i preko kojih organa mi to možemo saznati?!
Prema našim zadnjim saznanjima, ona je "socijalni" slučaj. Navodno ima troje djece (jedno je ostavila ovdje s bivšim suprugom, ponvoo se udala i preselila negdje u Istru), a živi sa suprugom. Kako se mi možemo osloboditi troškova?!To je zaista grozno da osoba koja dobije spor,evo nakon toliko dugo godina i odugovlačenja od strane suda mora platiti tolike iznose“

Čovjek je potpuno u pravu-ima pravo naplatiti  troškove od Vas

Kako saznati gdje se nalazi-pomoću policije,uz pokazivanje presude ,uz jedan dopis

 

Vi morate platiti troškove samo zato što je druga strana ,kako kažete“socijalni slučaj“ Ali uvijek  -od pravomoćnosti presude je rok 10 godina-možete po saznanju tražiti svotu iz presude s kamatama.

No,malo pogledajte drugačije-mirni će te biti od daljnjih napada od njegove polusestre po pitanju kuće.

 
ius @ 17:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Original Message
From: N @hi.t-com.hr]
Sent: Friday, March 19, 2010 2:29 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pravni savjet .
 
Poštovani ,
 
trebao bi pravni savjet;
 
Majka je 100% vlasnik stana ( u 1/1 omjeru ) .
Mi smo se dogovorili da ce meni pripasti stan uz uvjet da ja dam neku svotu novaca za to (manje nego bi bila tržišna cijena) u visini cca 20% stana. Budući da mi je majka, ona može mi darovati stan , (a ja njoj dati novac) i tako ne plaćam porez na promet.

Ali budući da bi digao dio novca na krediti, odgovaralo bi mi da napravim i kupoprodajni ugovor za taj dio stana , tako da ga u banci mogu priložiti.

Dakle je li ovo ostvarivo i što bi trebao napraviti ?
 
Je li potrebno raspodijeliti nekretninu na dijelove (2 dijela), pa jedan dio prodati , a drugi darovati ? Ili nakako drugačije to urediti ?

 
 
hvala na odgovoru , obzirom da mi treba odgovor relativno brzo , spreman sam i platiti za odgovor.

 
srdačan pozdrav,
___________________________________________________________________________
Da li će te napraviti darovni ugovor i kupoprodajni s majkom-upisujete se u gruntovnicu 1/1.

Praksa banaka je da daje kredit samo na 1/1
 
Budite ok-napravite darovni ugovor po kojem majka ima pravo doživotnog uživanja,a po traženju kredita i ona će morati dati svoj pristanak

 
ius @ 17:47 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  ymail.com]
Sent: Friday, March 19, 2010 3:40 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Obiteljsko pravo-alimentacija


 
Postovani,
 
treba mi jedna informacija....razveo sam se od prve supruge prije 10 god.,djetetu iz tog braka sam uvijek redovno placao alimentaciju,koja iznosi 750 CHF,s obzirom da zivimo i Svicarskoj....sada sam ponovo ozenjen i zelim da se vratim u Hrvatsku,da pocnem posao,ali me interesuje da li mogu i na koji nacin smanjiti placanje alimentacije,tj.na manji iznos,s ozirom da su nasa primanja daleko manja u Hrvatskoj....i da li me onda poslije bivsa zena ili dijete mogu tuziti da im isplatim sve? Zahvaljujem


__________________________________________________
 Idemo ovako.

Ukoliko bi prešli ovamo raditi-normalno je  da po manjoj plaći bi davali manje.Podnijeti po zaposlenju-tužbu za smanjenje alimentacije sudu-u  postupku će se odrediti prema Vašim primanjima  novi iznos,a postoje i parametri.(ukucajte u tražilicu bloga-alimentacija).   750  švic. franaka bi bilo  preko 3500 kuna.To je u redu,kada ste bili u Švic.

 
Molim Vas……što pod ovim mislite………………………….i da li me onda poslije bivsa zena ili dijete mogu tuziti da im isplatim sve“………………………….

Pa ,javite se još jednom-kada je bila rastava i kada ste počeli plaćati alimentaciju/nadam se da vam neće biti teško/

pozdrav
 
ius @ 17:44 |Komentiraj | Komentari: 0
From: @gmail.com]
Sent: Friday, March 19, 2010 1:57 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Zakon o radu


 
Poštovani
 
Ima pitanje vezano o korištenju godišnjeg odmora.
Dobio sam otkaz u firmi i sada odradujem otkazni rok do 30.04.10. Zanimam me ima pošto mi je poslodavac rekao da če mi platiti godišnji odmor mene zanima na koliko dana godišnjeg odmora u ovoj tekucoj godini imam pravo.  Radio sam neprekidno u istoj firmi 4,5 godina i proslogodišnji odmor sam iskoristio u cjelosti.

 
Hvala puno
 
 _____________________________________________
Po donošenju novog Zakona o radu,a koji je stupio na snagu 1.1.2010 promijenjene su odredbe o godišnjem odmoru

 Izvod iz Zakona o radu

 Članak 55.
(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

(2) Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora
Članak 56.
(1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog odredbom članka 55. ovoga Zakona te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

(3) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
Članak 57.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor
Članak 58.
(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 59.
(1) Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, određenog na način propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona, za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:

1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor,

2) ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

3) ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
(2) Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

_______________________________________________________________


U Vašem slučaju ukoliko podijelimo 4 tjedna 4X7=28,  28:12=2,4

Imali bi pravo na 2 dana godišnjeg odmora
 
 
ius @ 17:39 |Komentiraj | Komentari: 0
From:   @gmail.com]
Sent: Thursday, March 18, 2010 6:50 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject:


 
Imam dvoje djece 14 i 7 god,na rastavi sam i djeca su dodjeljena meni.Zanima me kolika bi mi trebala biti dodjeljena alimentacija s obzirom da mi je plača 2700 kn,kad odbijem obustavu za automobil iznosi 1600 kn.Muž je 100% invalid sa mirovinom od 2250 kn i nije sposoban dodatno zarađivati.Da li država u tom slučaju nadoplaćuje dio sredstava korisniku alimentacije?Lijepo vas molim da mi odgovorite!

 ______________________________
Na tražilici bloga(oprostite što Vam odgovaram na ovaj način,no pitanje visine alimentacije je dosta puta odgovarano) pa, na blogu imate tražilicu i ukucajte pojam –alimentacija-ima dosta toga.

 
A što se tiče države,nema obvezu(ne bi bilo to loše)

 
Ne shvatite me  nedobronamjerno,no vi niste socijalni slučaj imate plaću koliku imate-dosta ljudi nema toliko veliku paću(iako je i visina vaše relativno malena)

Ako što treba ,nakon čitanja situacija s bloga –slobodno se javite
ius @ 17:36 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 18, 2010
From:   .t-com.hr]
Sent: Thursday, March 18, 2010 5:54 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Porez na prvu stambenu nekretnin


 
                              Poštovani!

    Rješenjem o nasljeđivanju dobio sam od nekretnina 2/6 dijela kuće i dvora u Ivanić Gradu i 5500m2 šume u k.o. Ruškovica (kod Ivanić Grada). U spomenutoj kući živi moj otac sa dvoje unuka. Ja, moja supruga i dvoje djece živimo i radimo u Varaždinu i u bliskoj budućnosti (ove godine) namjeravamo kupiti četverosobni stan u Varaždinu. Obzirom da sam rješenjem o nasljeđivanju upisan kao vlasnik spomenutih nasljeđenih nekretnina postavljam sljedeće pitanje: Da li kupnjom prve stambene nekretnine u Varaždinu moram platiti porez na prvu stambenu nekretninu, a obzirom da sam već vlasnik u dijelu roditeljske kuće i gore navedene šume?

 
 ________________________________________________________
Evo Vam izvod iz  Zakona o porezu na promet nekretnina

VI. POREZNA OSLOBOĐENJA

1. Opća oslobođenja
Članak 11.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju:

1. Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela državne vlasti, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,

2. diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina,

3. osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina,

4. prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu,

5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište), na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu,

6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva,

7. osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju koje su nasljednici prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine,

8. osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihovog suvlasništva, odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća.

9. građani koji kupuju prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje uz uvjet:

9.1. da imaju hrvatsko državljanstvo,

9.2. da prijavljuju prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju kupuju) nalazi,

9.3. da veličina nekretnine (stan ili kuća) koju kupuje građanin, ovisno o broju članova njegove uže obitelji, ne prelazi površinu kako slijedi:

za 1 osobu                           do            50 m2   stambenog prostora
za 2 osobe                            do            65 m2   stambenog prostora
za 3 osobe                            do            80 m2   stambenog prostora
za 4 osobe                            do            90 m2   stambenog prostora
za 5 osoba                           do           100 m2 stambenog prostora
za 6 osoba                           do           110 m2 stambenog prostora
za 7 i više osoba                 do           120 m2 stambenog prostora

9.4. ako veličina nekretnine (stan ili kuća) koju građanin kupuje prelazi zadane površine iz podtočke 9.3. tada se porez na nekretninu plaća samo na višak stambenog prostora,

9.5. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu (stan ili kuću) koja zadovoljava njihove stambene potrebe. Pod nekretninom (stan ili kuća) koja zadovoljava stambene potrebe smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je opremljen osnovnom infrastrukturom i zadovoljava higijensko-tehničke uvjete. Odgovarajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe kojim se koristi zaštićeni najmoprimac,

9.6. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan, odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti. Pod drugom nekretninom znatnije vrijednosti podrazumijeva se građevinsko zemljište i poslovni prostor u kojem građanin ili član njegove uže obitelji ne obavlja registriranu djelatnost, a vrijednost nekretnine je približna vrijednosti nekretnine (stana ili kuće) koju građanin kupuje,

9.7. članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug te djeca prijavljena na istoj adresi kao i građanin.

10. Porez iz točke 9. ovoga članka plaća se ako se stan ili kuća otuđi u roku od 5 godina od dana nabave nekretnine, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

11. Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji kupuju zemljište površine do 600 m2, na kojem će graditi kuću za rješavanje vlastitog stambenog pitanja, uz uvjete iz podtočaka 9.1., 9.5., 9.6. i 9.7. ovoga članka.

11.1. ako veličina nekretnine (zemljište) koju građanin kupuje prelazi površinu iz točke 11. ovoga članka, tada se porez na promet nekretnina plaća samo na višak površine.

12. Porez iz točke 11. ovoga članka plaća se ako se na zemljištu u roku od 5 godina ne izgradi kuća ili ako se zemljište otuđi u roku od 5 godina od dana nabave, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

13. Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji kupuju prvu nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje kao novosagrađenu nekretninu u dijelu koji čini vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela, uz ispunjenje uvjeta iz podtočaka 9.1., 9.2., 9.3., 9.5., 9.6. i 9.7. ovoga članka.

13.1. ako veličina nekretnine (novosagrađene nekretnine) koju građanin kupuje prelazi zadane površine iz podtočke 9.3. ovoga članka, tada se porez na promet nekretnina plaća samo na pripadajući dio zemljišta koji se odnosi na višak stambenog prostora.

14. Porez iz točke 13. ovoga članka plaća se, ako se nekretnina (novosagrađena nekretnina) otuđi u roku od 5 godina od dana nabave, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

15. Građani koji su iskoristili pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz točaka 9., 11. i 13. nemaju pravo na ponovno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina.

 

Kako kažete,kupujete,četversobni stan-pa sad koliko ima kvadrata četverpsobni stan po   stambenom  standardu-dovedite u vezu broj kvadrata i odredbe gorenavenog članka-stavak 1 točka 9,3.

Moje je mišljenje-da ovaj put neće ići. Čovječe,“ubiše“ te kvadrati,a vas je dvoje

 
Pozdrav
 
ius @ 20:11 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  ka.t-com.hr]
Sent: Thursday, March 18, 2010 1:01 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Upit


 
Poštovani,
 obrtnik sam i imam dug poreznoj upravi.Kao obrtnik odgovaram svom svojom imovinom.Bila sam na razgovoru u uredu za ovrhu gdje mi je rečeno da će mi napraviti ovrhu na stroju (za kemijsko čišćenje).Taj stroj je neophodan za obavljanje moje djelatnosti, pa sam se ja pozvala na Zakon gdje su takvi strojevi izuzeti iz ovrhe.Međutim gospodin mi je rekao da to nije točno, sve što ima tržišnu vrijednost može biti predmet ovrhe.

Rekao mi je da ću potpisati Rješenje o ovrsi, a oni će krenuti u postupak.

Što mi je činiti?
Molim Vas odgovor i zahvaljujem!
 ________________________________________________
Izvod iz Zakona o ovrsi/redakcijski pročišćeni tekst/

http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ovrsni_zakon.asp -izvor

 
 
Izuzimanje od ovrhe
Članak 128.
(1) Ne mogu biti predmeti ovrhe:

1. odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba domaćinstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova domaćinstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,

2. hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova domaćinstva za šest mjeseci,

3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga domaćinstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca,

4. alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,

5. predmeti koji su nužni ovršeniku koji samostalno u obliku zanimanja obavlja upisanu javnobilježničku, odvjetničku, liječničku, ljekarničku, znanstvenu, umjetničku ili koju drugu profesionalnu djelatnost,

6. gotov novac ovršenika po osnovi tražbina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac ovršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnoga iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do idućega primanja,

7. odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti,

8. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima dana na temelju propisa ili koja je sam nabavio, a nužna su za obavljanje životnih funkcija.

(2) Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena ovršeniku ne može biti predmet ovrhe prije uručenja.

(3) Zakonom se može odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe

 
Kada sudski ovršitelj napravi popis i ostalo i od suda dobijete/pitanje da li će te dobiti ovrhu na taj stroj/ napravit će te prigovor.

I još nešto,navodite……………. „Rekao mi je da ću potpisati Rješenje o ovrsi, a oni će krenuti u postupak“

Nitko Vas, kao slobodnog čovjeka ,ne može natjerati da nešto potpišete!!!!!!!


Što vam je činiti..................gledajte na koji način će te izmiriti svoj dug.Na ovo ne mogu"sjesti"ali na kuću,auto i dionice - i ostalu imovinu i prava(npr. neko Vaše potraživanje prema trećem) može se provesti ovrha


 
ius @ 13:58 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 17, 2010
From: @hep.hr]
Sent: Wednesday, March 17, 2010 1:54 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: odricanje od nasljedstva


 
Poštovani!
 
Moj stric je suvlasnik kuće zajedno sa kćerkom u jednakim dijelovima. Ima još jednu kćer koja nema suvlasničkih dijelova. Kako nije u dobrim odnosima sa kćerima on je izrazio volju oporukom svoj dio ostaviti meni, a nikako kćerima jer kaže da je nisu zaslužili. Kako sam ja u dobrim odnosima sa njegovim kćerima zanima me kad bi ja prihvatio da on napiše takvu oporuku, dali bi se na ostavinskoj raspravi mogao odreći darivane nekretnine u korist njegovih kćeri bez plaćanja poreza. Njegova supruga je umrla prije 10 godina u inozemstvu i iza nje nije bilo ostavinske rasprave iako su kuću radili zajedno.  Ako bi on oporukom ostavio svoj dio nekom drugom zanima me koji bi to dio bio obzirom na iznesene činjenice i koliko bi se platilo poreza na dobiveni dio. Također me zanima, dali bi se trebao platiti porez na oporukom ostavljeni auto star 20 godina i eventualno neku gotovinu na banci. Unaprijed hvala!

 
S poštovanjem!

 _________________________________________________________
Idemo ovako

To što iza njegove supruge nije bilo ostavinske rasprave može biti razlog da je isti bio upisan u gruntovnicu na svu imovinu 1/1 ili nešto drugo

No ...stric je vlasnik i nema volju išta ostaviti svojim kćerima radi loših odnosa  s njima.On može s Vama napraviti oporuku već sad,a kćeri imaju pravo na nužni dio,a koji iznosi ½ od onoga što bi naslijedile(naslijedile bi svaka po ½,odnosno po nužnom dijelu -1/4,a pošto su nje dvije  to je ½ cjelokupnog imanja svog oca)


A koju oporuku kćeri mogu pobijati jer imaju pravo na zakonski nužni dio.I to s velikim izgledom da "dobiju" sud

Ali,kako navodite vi bi im olakšali posao-jer bi kada vam stric koji se ne slaže sa svojom djecom –sve oporukom ostavio vama-Vi možete napraviti  isto tako darovni ugovor kojim ugovorom bi njima sve darovali što ste dobili od strica,a koji se ne slaže sa svojom djecom –nego oporukom ostavlja svojem nećaku

 
Pitate o porezu-ovisi o vrijednosti dara-a on iznosi 5% od procijenjene vrijednosti

 
Dakle-oporuka može,ali kćeri imaju pravo na nužni dio,a koji iznosi  za nje dvije 1/2  cjelokupne imovine ostavitelja


 
Dalje navodite…..
----"Također me zanima, dali bi se trebao platiti porez na oporukom ostavljeni auto star 20 godina i eventualno neku gotovinu na banci."----

 
Da, i tu se plaća porez  po gore navedenoj osnovici  

 
 
ius @ 18:47 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  t-com.hr]
Sent: Wednesday, March 17, 2010 1:51 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Upit


 
Županijski sud me osudio na 7 mjeseci zatvora,odnosno zamjenik ravnatelja USKOK-a je tražio 7 mjeseci i ja sam se sa tim suglasio.U pritvoru sam odležao 98 dana.Zanima me dali mogu ovaj ostatak odslužiti kao rad za opće dobro ili kako mi neki kažu pošto sam u radnom odnosu da radim u firmi novac od plaće ide ministarstvu pravosuđa a ja samo noćim u zatvoru.Mjesto stanovanja mi je u Velikoj Gorici.Dali imam pravo na kakav godišnji pošto imam za odležati još 4 mjeseca i dali postoji kakav projevremeni otpust odnosno smanjnje kazne .

Hvala unaprijed,
 
21.12.2009 godine donesen je Zakon o probaciji počeo je važiti 29.12 2009 godine

Evo vam adresa ispod

obratite pažnju na članak  34-obvezu resornog ministra na donošenje podzakonskih akata-pravilnika kako su navedeni-ja nisam našao niti jedan na netu

Izvod iz zakona o probaciji
Glava IX.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Provedbeni propisi
Članak 34.
U roku od tri mjeseca  od stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će:

1. Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona,

2. Pravilnik o službenoj iskaznici službenika probacije iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona,

3. Pravilnik o izobrazbi službenika probacije iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona,

4. Pravilnik o načinu obavljanja probacijskih poslova iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona,

5. Pravilnik o matici i osobniku iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona.

______________________________________________________________________________


-ako je zakon stupio na snagu 29.12 2009-tri mjeseca vremenski je do 29.3.2010

Isto tako obratite pažnju na članak  36 rečenog zakona

Članak 36.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 32. i 33. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2012.

Glava VII.
UVJETNI OTPUST

Nadzor uvjetno otpuštenog osuđenika
Članak 32.
(1) Rješenje o uvjetnom otpustu dostavlja se i uredu za probaciju prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika. U roku propisanom Pravilnikom o načinu obavljanja probacijskih poslova iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona, ured za probaciju će u suradnji s osuđenikom izraditi program provođenja i nadzora obveza utvrđenih rješenjem o uvjetnom otpustu i dostaviti ga sucu izvršenja.

(2) Ustanove i druge pravne osobe u kojima osuđenik izvršava obveze utvrđene rješenjem o uvjetnom otpustu obavještavaju ured za probaciju o izvršavanju obveza.

(3) O izvršavanju obveza i provođenju nadzora uvjetno otpuštenog osuđenika ured za probaciju izvješćuje suca izvršenja.

(4) Ured za probaciju ili osuđenik može sucu izvršenja predložiti izmjenu programa provođenja i nadzora obveza utvrđenih rješenjem o uvjetnom otpustu ili predložiti da utvrdi obveze ako rješenjem o uvjetnom otpustu nisu utvrđene.

Glava VIII.
SUDJELOVANJE U ORGANIZIRANJU POMOĆI I PODRŠKE ŽRTVI, OŠTEĆENIKU, OBITELJI ŽRTVE I POČINITELJA

Pomoć žrtvi, oštećeniku, obitelji žrtve i počinitelja
Članak 33.
(1) Na zahtjev državnog odvjetništva, suda, žrtve i oštećenika, ured za probaciju sudjelovat će u organiziranju psihosocijalne pomoći žrtvi, oštećeniku i obitelji žrtve.

(2) Na zahtjev obitelji počinitelja ured za probaciju sudjelovat će u organiziranju psihosocijalne pomoći obitelji počinitelja.

(3) Sudjelovanje u organiziranju psihosocijalne pomoći iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati službenik probacije kod kojeg je počinitelj kaznenog djela ili njegova obitelj u tretmanu.

 
Slijedom Vašeg upita i navedenog propisa pri Ministarstvu pravosuđa osnovana je Uprava za probaciju .Moj savjet je da se javite istoj s punim imenom i prezimenom i reći za koje djelo ste osuđeni i na koliko i gdje izdržavate ,u kojem mjestu,visinu kazne zatvora.

Vjerujem-ljudi zaposleni pri toj upravi ,iako je to novi zakon u našem kaznenom zakonodavstv ,će Vam dati najpovoljniji i najprecizniji odgovor na vaše pitanje,a u smislu odredbi zakona

Dolje ispod vam je adresa uprave

 
Po Vašem upita institucija uvjetnog otpusta postoji u Kaznenom zakonu N.N br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06 i 110/07

Članak 21.
Članak 55. mijenja se i glasi:

»(1) Osuđenik se može otpustiti s izdržavanja kazne zatvora nakon izdržane polovice kazne, a iznimno i nakon izdržane trećine kazne, pod uvjetima određenim u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.

(2) Osuđenik na doživotni zatvor može se uvjetno otpustiti ako je izdržao dvadeset godina zatvora. Kao izdržana kazna smatra se svako oduzimanje slobode do kojeg je došlo u svezi s kaznenim djelom.

(3) Uvjetni otpust traje do dana kada istječe izrečena kazna, a za osuđenika na doživotni zatvor petnaest godina od dana otpuštanja sa izdržavanja kazne.

(4) Počini li osuđenik dok je na uvjetnom otpustu jedno ili više kaznenih djela za koja mu je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci ili teža kazna, sud koji mu je izrekao kaznu opozvat će uvjetni otpust i izreći jedinstvenu kaznu primjenom odredbi članka 60. ovoga Zakona u koju će uračunati dio kazne koju je osuđenik izdržao.

(5) Na način opisan u prethodnom stavku sud može postupiti i kada osuđeniku izreče kaznu zatvora u trajanju kraćem od šest mjeseci. Ako sud ne opozove uvjetni otpust, uvjetni otpust se produžuje za vrijeme koje je osuđenik proveo na izdržavanju kazne zatvora.

(6) Uvjetni se otpust ne može opozvati nakon što su istekle dvije godine od isteka rokova iz stavka 3. ovoga članka.«

Izmjene i dopune N.N.71/06
Članak 6.

U članku 55. stavku 1. riječi: »ili kaznu dugotrajnog zatvora« brišu se, a riječi: »Zakonu o izvršenju kaznenopravnih sankcija« zamjenjuju se riječima: »Zakonu o izvršavanju kazne zatvora«.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Osoba koja je osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora može se otpustiti s izdržavanja kazne nakon što je proteklo dvije trećine vremena izdržane kazne, a iznimno i nakon jedne polovine vremena izdržane kazne na koje je osuđena, a pod uvjetima koji su određeni u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.«
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3

 
 Što se tiče upita o godišnjem odmoru osuđenika,dajem vam adresu,a koja se odnosi na Zakon o izvršavanju kazne zatvora-glava 12 rečenog Zakona uređuje to pitanje-članak 82 pa na dalje

 
 
nezavisno od ovoga svega vezano za ovaj zakon Vi možete podnijeti molbu za pomilovanje

-o molbi za pomilovanje je dosta pisano na ovom blogu -ukucajte u tražilicu bloga-molba za pomilovanje-dobit će te nekoliko naslova ,a objašnjavaju vam način i postupak podnošenja molbe-

_________________________________________________________________________________________
Vjerujem da će se stvari povoljno odvijati za vas-naravno, uz Vašu volju kroz podnošenje podnesaka državnim službama

 
Lijep pozdrav

 
ius @ 18:26 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 16, 2010
From: @gmail.com]
Sent: Tuesday, March 16, 2010 1:07 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: zahtjev za ostavinsku raspravu


 
Poštovani,
 
molim vas ako mi možete odgovoriti na slijedeća pitanja:
 
1. kako postaviti zahtjev za ostavinsku raspravu
2. koji sve troškovi nastaju kod ostavinske rasprave: kolika je sudska pristojba,taksa

3. koliko se plaća na procjenjenu vrijednost zemljišta
4. mogu ili, i gdje, nasljednici dati izjavu da ne dolaze na ročište ( izjava gdje će potvrditi da prihvaćaju nasljedstvo ili ga se odriču )

 
Zemljište se nalazi na području RH a nasljednici su našeg i stranog državljanstva.

 
Molim vas ako mi možete poslati odgovor na ovu adresu.
 
Unaprijed zahvaljujem.
1.točka upita

Izvod iz Zakona o naslijeđivanju
I. Prethodne radnje
1. Smrtovnica
Sastav­­lja­­nje smrtovnice
Članak 192.
(1) Kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom, matičar nadležan za upis či­­njenice smrti u maticu umrlih sastavit će smrtovnicu i dostaviti je sudu, ili je predati osobi na čiji ju je zahtjev sastavio.

(2) Smrtovnica se sastav­­lja na teme­­lju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu pružiti.

(3) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvadak iz matice umrlih, on će na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadržavati smrtovnica.

(4) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matice umrlih.

Sadržaj smrtovnice
Članak 193.
(1) U smrtovnicu se unose:
1. prezime i ime ostavite­­lja, po mogućnosti jedinstveni matični broj građanina, ime jednoga od ­­nje­govih rodite­­lja, ostavite­­ljevo zanima­­nje, datum rođe­­nja i držav­­ljanstvo, a za ostavite­­lja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapa­­nja braka,

2. dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogućnosti, sat smrti,
3. mjesto u kojemu je ostavite­­lj imao prebivalište, odnosno boravište.

(2) U smrtovnici treba, ako je to moguće, navesti:
1. prezime i ime, datum rođe­­nja, zanima­­nje, prebivalište, od­nos­no boravište ostavite­­ljeva bračnog druga i bračne, izvanbračne i posvojene djece,

2. prezime i ime, datum rođe­­nja i prebivalište, odnosno bo­ravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nas­­ljedstvo na teme­­lju zakona, kao i osoba koje su pozvane na nas­­ljedstvo na teme­­lju oporuke,

3. mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavite­­lj, ima li imovine za čije drža­­nje, čuva­­nje ili prijav­­ljiva­­nje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, uložnih k­­njižica ili kakvih drugih važnih isprava, je li ostavite­­lj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisanu oporuku ili ugovor o doživotnom uzdržava­­nju ili sporazum o ustupu i raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je ostavite­­lj napravio usmenu oporuku, onda prezime i ime, zanima­­nje i boravište svjedoka pred kojima je usmena oporuka naprav­­ljena,

4. očekuje li se rođe­­nje ostavite­­ljeva djeteta i imaju li ­­nje­gova djeca ili bračni drug skrbnika,

5. datum i mjesto smrti bračnog druga ili ostavite­­ljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nas­­ljedstvo, a koja je umrla prije ostavite­­lja.

III. Pokretanje ostavinskog postupka
Pokreta­­nje postupka
Članak 210.
Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s ­­njima izjednačenu ispravu.

Ispitiva­­nje nadležnosti
Članak 211.
(1) Nakon što primi ispravu iz članka 210. ovoga Zakona, sud će ispitati je li nadležan za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.

(2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadležno inozemno tijelo, rješe­­njem će se oglasiti nenadležnim i obustaviti postupak.

__________________________________________________________________
2 i 3 točka upita
Sud će dostaviti primljeni materijal javnom bilježniku
Izvod iz PRAVILNIKA
OVISININAGRADEINAKNADETROŠKOVAJAVNOGBILJEŽNIKAKAOPOVJERENIKASUDAUOSTAVINSKOMPOSTUPKU
 

II. ODREĐIVANJE NAGRADE PREMA VRIJEDNOSTI OSTAVINE

Članak 7.
Za rad­nje javnog bi­lježnika oko poziva­nja nas­ljednika na ročište za raspravu, za provođe­nje ostavinske rasprave te donoše­nja i otpravka rješe­nja o nas­ljeđiva­nju, kao i za druge rad­nje za koje ovim Pravilnikom nije određena posebna nagrada, javnom bi­lježniku pripada nagrada u neto iznosu prema vrijednosti ostavine, i to:

     iznad kuna              do kuna                  kuna

                   0            1.000,00                30,00

       1.000,00            2.500,00                50,00

       2.500,00          25.000,00                90,00

     25.000,00          35.000,00              150,00

     35.000,00          60.000,00              200,00

Ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 60.000,00 kuna, pored iznosa nagrade od 200,00 kuna, plaća se još i po 100,00 kuna za svakih započetih 10.000,00 kuna vrijednosti ostavine, ali ne više od 2.500,00 kuna.

Ako nastupe uvjeti za prekid postupka za do tada obav­lje­ne javnobi­lježničke rad­nje, javnom bi­lježniku pripada nagrada od 50% nagrade iz stavka 1. i 2. ovog članka i naknada svih do tada nastalih troškova postupka.

Ako se po okonča­nju prekida ostavinskog postupka ponovno povjeri javnom bi­lježniku dovrše­nje ostavinskog postupka, pripada mu nagrada do punog iznosa nagrade po st. 1. i 2. ovog članka i nastali troškovi.

Za dopunsko rješe­nje o naknadno utvrđenoj ostavini nagrada se plaća prema naknadno utvrđenoj vrijednosti tog dijela ostavine.

Za le­gat, plaća se nagrada prema vrijednosti le­gata.

 4. točka upita
Nas­­ljednička izjava(Izvod iz Zakona o naslijeđivanju)
Članak 220.
(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nas­­ljedničku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva smatra se da želi biti nas­­ljednikom.

(3) Osoba koja je va­­ljano dala izjavu da prihvaća nas­­ljedstvo, ne može ga se više odreći.

(4) Nas­­ljedničku izjavu potpisuju, odnosno stav­­ljaju rukoznak nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik.

(5) Ako nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik nije u sta­­nju potpisati nas­­ljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabi­­lježiti u zapisniku.

(6) Potpis na ispravi o nas­­ljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za dava­­nje nas­­ljedničke izjave mora biti javno ovjerov­­ljen.

(7) Ako nas­­ljednik u nas­­ljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se ­­nje­gova izjava na ono što mu pripada na teme­­lju zakona, ili na teme­­lju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nas­­ljedstvo na bilo kojem teme­­lju.

(8) Sud neće zahtijevati nas­­ljedničku izjavu ni od koga, ali nas­­ljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerov­­ljene isprave o tome.

(9) Prilikom dava­­nja izjave o odrica­­nju od nas­­ljedstva sud će nas­­ljednika upozoriti da se može odreći nas­­ljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

 _____________________________________________________________
Bez obzira gdje je nasljednik,a dobio je poziv,a nalazi se na drugom kraju zemlje-moće dati svoju nasljedničku izjavu-može dati nasljedničku izjavu pred sudom gdje živi,a ako je u inozemstvu nasljednička izjava se daje  u najbližem konzulatu-države čiji je umrli državljanin

 
 
 
 
 
 
 
ius @ 17:19 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare



From:  @gmail.com]
Sent: Tuesday, March 16, 2010 12:52 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Obiteljsko pravo


 
Pozdravljeni,
zovem se Stipo i pišem Vam zbog Obiteljskog prava.
Zanima me do kad je zakonska obveza roditelje uzdržavati djecu i nakon punoljetnosti?

Govori se da je do 26 godine maksimalno samo to ne morem nigdje da nađem (niti u zakonu niti u kakvim časpoisima ili portalima).

 
Izuzetno mi je važno da dobijem kakvu potvrdu o tome do kad je to zakonom ogničeno (da piše) ili da mi savjetujete gdje bi se to moglo dobiti. Savjetovali su mi da se obratim na socialno ali tamo mi nisu pomagali.

Za Vašu pomoč se unaprijed zahvaljujem.
 
S poštovanjem,
__________________________________________________________
Izvod iz Obiteljskog zakona N.N. 116/03


I. UZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA

Članak 209.
Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete.

Članak 210.

(1) Dijete koje se redovito školuje roditelji su dužni uzdržavati i nakon punoljetnosti.

(2) Punoljetno dijete koje je završilo školovanje, a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon školovanja.

(3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad, roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.


Izvod iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju N.N. 150/08

Članak 10.
Djeca osiguranika iz članka 8. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona zadržavaju status člana obitelji osiguranika i nakon navršene 18. godine života ako su na redovitom srednjem, odnosno visokom obrazovanju prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, do kraja redovitog obrazovanja, odnosno najduže do navršene 26. godine života.

Pod redovitim obrazovanjem u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se obrazovanje do završetka stručnog studija, preddiplomskog, odnosno diplomskoga sveučilišnog studija.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djeci osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovito obrazovanje, produžava se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za onoliko vremena koliko je trajala bolest, odnosno ozljeda.

Djeci osiguranika iz stavka 3. ovoga članka produžava se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za vrijeme nastavka redovitog obrazovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog obrazovanja.

Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti.

Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i djeca osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava.

Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji tog osiguranika, ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju.

________________________________________________


Dakle,odgovor na vaše pitanje bi bio:ukoliko se dijete redovito obrazuje- najdulje do 26 godina,ukoliko nije bila bolest koja je prekinula  školovanje ,odnosno dužnost uzdržavanja(članak 210 stavak Obiteljskog zakona) postoji i dalje od 26 godina pod pretpostavkom nesposobnosti za samostalan život -sve dok ta besposobnost traje
 
 
 
 
ius @ 16:13 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  @zagrebsped.hr]
Sent: Monday, March 15, 2010 12:03 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: uknjižba


 
Poštovani
Zahvaljujem Vam što postojite i što svojim besplatnim savjetima pomažete riješiti mnoge probleme.

Imam mnogo velikih zavrzlama, pa ću početi sa prvom.
Moj pokojni otac i njegova braća i sestre, nikada nisu razriješili svoje nasljedstvo . Poslije smrti moga djeda

Koji je umro bez oporuke, svu njegovu i imovinu naslijedili su u jednakim djelovima djedova djeca i supruga u omjeru 1/6.

Poslije bakine smrti  nije bila provedena ostavinska rasprava, tako da je njezina šestina ostala neraspoređena.

Nakon smrti moga oca, majka i ja nismo u ostavinsku raspravu uključile očevu šestinu, jer nismo imale nikakvih dokumenata.

No neposredno nakon očeve smrti, počele su na majku stizati uplatnice za slivnu vodu  za  cca 22.500 m2  zemljišta.

U Katastru u Stubici  saznale smo da je moja majka ustinu u posjedovnom listu upisana kako korisnik  navedene površine.

Priča je pre duga, pa ću skratiti tako, što smo pokrenule ostavinsku raspravu za naknadno nađenu imovinu  po ocu i po baki.

Kako je otac u gruntovnici  u svom dijelu, dogovorila sam se sa majkom da  i njegov i bakin dio pripadnu meni.

Dobile smo sudsko pravomoćno rješenje za obadva slućaja. Sada me zanima, da li se u gruntovnicu trebam uknjižiti sama ili gruntovnica knjiži po primitku pravomoćnog rješenja od suda, te kako riješiti stvar u katastru.

Kako su to sve raštrkani komadići zemlje, za koje uopće neznamo gdje su, a neki su navodno i davno prodani samo nisu prenijeti niti katastarski niti gruntovno, molim savjet kako to riješiti. Da li  sada moram tražiti neko razvrgnuće ili mogu samostalno dati izmjeriti bar onaj dio za koji znam gdje se nalazi.

Znam da sam sada sve zbrkala, ali znam i to da ćete mi Vi dati pravi savjet kako dalje.

Hvala uz pozdrav
Vesna
 
Prije svega popišite sve parcele koje se javljaju iza smrti djeda,hodite u gruntovnicu i vidite tko je upisan kao vlasnik na tim česticama.

Najvjerovatnije tu ima svega-zemlja se prodavala -mijenjalo se samo u katastru,a prijašnji vlasnici u gruntovnici su ostali-izbjegavalo se platiti 5% poreza na promet nekretnina.

Morat će te podiči tužba za utvrđivanja prava vlasništva.

Radi razloga koje sam naveo-vu ste npr, vlasnik u naravu,ali niste pravno-dok se ne sredi  kako treba-identično stanje po katastru i gruntovnici bit će problema-mpr. Nikada nećete ,ako npr. dižete kredit dići vlasnički list na vaše ime-jer u pravnom prometu prema trećem priznaje se vlasnički list,a ne posjedovni list iz katastra

Dakle-prvo popisati sve parcele i vidjeti stanje u gruntovnici

Poslije toga se javite

 
 
 
ius @ 12:18 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From:  @gmail.com]
Sent: Tuesday, March 16, 2010 10:55 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pravni savjet


 


Poštovani,

moj djed je 27.09.2009.godine imao prometnu nesreću.On je sudjelovao kao vozač bicikla i  skrivio je prometnu nesreću.Izašao je na glavnu cestu i udario automobil.Prekršajni sud ga je oslobodio krivnje zbog olakotnih okolnosti(star je, ima malu mirovinu).Da li oštećeni može po bilo kojoj osnovi zahtjevati naknadu štete na vozilu?On se sada nakon 6 mjeseci javio da mu se plati popravak auta.Moj djed je bio u komi mjesec dana, ne sjeća se nesreće.

 
Unaprijed Vam zahvaljujem
 
 
 ______________________________________________________________
Morate znate slijedeće –postoji kaznena,prekršajna(u vašem slučaju) i građanskopravna odgovornost.

To što je djed oslobođen u prekršajnom postupku ne priječi-oštećenog-(tako ste naveli u postu) da kroz građanskopravnu parnicu traži štetu.

Pogledajte presudu po kojoj ga je sud djeda  oslobodio krivnje…….obično piše pri dnu presude…….upućuje se oštećeni sa svojim imovinskopravnim zahtjevom u parnicu…..ili slično.

No i da ne piše oštećeni ima pravo na naknadu štete.

ius @ 12:03 |Komentiraj | Komentari: 0
From: @sk.t-com.hr]
Sent: Monday, March 15, 2010 5:31 PM
To: ridert@optinet.hr
Cc: @sk.t-com.hr
Subject:


 
Poštovani,
Plaćam alimentaciju u iznosu 30% moje neto plaće sada dotična osoba podiže tužbu za povećanje alimentacije i traži iznos koji bi prešao 80% moje plaće,s obzirom da ja imam novi brak i u tom braku imam dijete ono što mene zanima dali toliki postotak neko može dobiti i još da napomenem da mi imamo zajedničku imovinu(kuću) u kojoj dotična osoba živi a meni najamninu ne plaća dakle i pola moje kuće koristi već godinama.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

 
 __________________________________________________________
Izvod iz Izmjena i dopuna Ovršnog zakona N.N.67/08
 Članak 15.
Iznad članka 149. naslov »Ograničenje ovrhe« briše se.
U članku 149. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj,
osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-
-pla­će u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika.
(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.«
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka 5. i 6. ovoga članka.«
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.


Prosječna neto plaća u studenom 2009 bila je  5306.00 kuna/razdoblje 1-9 mjesec 2009 godine

Izvor:
__________________________________________________________________________
Izvod iz Obiteljskog zakona/izmjene i dopuneN.N-107/07

Prema izmjenama  Obiteljskog zakona od 2007 (N.N. 107/07)godine  po članku 26,a koji se odnosi na članak 232..važećeg Obiteljskog zakona

 

(4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi odredit će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine objaviti minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće,
– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće,
– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće.«


 

No Zakon favorizira i ljude koji imaju obvezu prema više djece  

(5) Ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati više djece u skladu s ovim Zakonom, obveza uzdržavanja može biti određena i u manjem iznosu od onoga u stavku 4. ovoga članka, ali tako da ne bude manja od jedne polovice iznosa iz toga stavka.


(6) Obveza roditelja koji ne živi s djetetom može biti određena i u iznosu nižem od onih iz stavka 4. i 5. ovoga članka u slučaju iz članka 211. ovoga Zakona.«.......


 Članak 211.

Dijete koje ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje.

 _________________________________________________

Imajući u vidu vaše pitanje,odnosno vašu situaciju /drugi brak,još jedno dijete/-nema teorije sa ista uspije u svojoj tužbi

Ne znam kolika vam je plaća

Ako je prosjek-ni tada se neće primijeniti  gore navedeni parametri,ako je manja bit će manja.

Čak bi vi u toku rasprave mogli tražiti smanjenje  postojeće visine  jer su nastupile nove okolnosti(drugo dijete)

Uglavnom,budite mirni-ona ima pravo tužiti-a sud će donijeti svoju odluku prema zakonskim propisima,a ne prema onome što  bi mi htjeli iz  nekih svojih razloga(uglavnom ,u ovakvim sporovima –to je napakostiti bivšem

Lijep pozdrav <script type="text/javascript"><!--

google_ad_client = "pub-0667049122298365";
/* 300x250, stvoreno 2009.11.15 */
google_ad_slot = "9015693720";
google_ad_width = 300;
google_ad_height = 250;
//-->
</script>
<script type="text/javascript"
src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
</script>
 
 
 
ius @ 00:45 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 15, 2010
From:  @vu.t-com.hr]
Sent: Sunday, March 14, 2010 9:39 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: ostavina iza brata??


 
zanima me da li iza smrti brata, koji je umro uz oporuku u kojoj je svoju  nekretninu i ostalo ostavio supruzi, imam kao njegova sestra  pravo na nužni dio. brat nije imao potomke, a roditelji nam nisu živi. NEKRETNINA JE U HRVATSKOJ A BRAT I SUPRUGA SU STRANI DRŽAVLJANI.ANA

 ____________________________________________________________________________________
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju

2. Drugi nas­­ljedni red
Ostavite­­ljevi rodite­­lji i bračni drug
Članak 11.
(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio potomke nas­­ljeđuju ­­nje­govi rodite­­lji i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nas­­ljeđuje ostavite­­ljev bračni drug.

(3) Ako su oba rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja, bračni drug nas­­ljeđuje cijelu ostavinu.

(4) Ako iza ostavite­­lja nije ostao bračni drug, ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

(5) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj.

Ostavite­­ljeva braća i sestre i ­­njihovi potomci

Članak 12.
(1) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca (ostavite­­ljeva braća i sestre), ­­nje­govi unuci i praunuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci.

(2) Ako su oba ostavite­­ljeva rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od ­­njih pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka.

(3) U svim slučajevima ostavite­­ljeva braća i sestre samo po ocu nas­­ljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nas­­ljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nas­­ljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

_______________________________________________________________________________


Slijedom Vašeg upita i ovih odredbi iz Zakona o naslijeđivanju-vi nemate pravo na naslijeđe
To što su brat i njegova supruga strani državljani nije od nikakvog značaja kod naslijeđivanja.
Brat može biti bilo gdje na svijetu,ali u gruntovnim knjigama  on je zapisan kao vlasnik,a njega naslijeđuje njegova supruga i nema nikakve uzročno-posljedične veze što je ona isto strani državljanin.Ona u potpunosti,u cijelosti naslijeđuje svog supruga
ius @ 08:59 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 13, 2010
From: windowslive.com]
Sent: Friday, March 12, 2010 12:25 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: molba za pravnu pomoć


 
Poštovani ,
 
Unaprijed vam zahvaljum u nadi da ćete mi što prije odgovoriti. 

Opis kaznenog djela.

Osuđen sam na kazneno djelo iz ćl. 272 st 1. kaznom  zatvora u trajanju od 4 mjeseca koja je koja je zamjenjena radom za opće dobro(40 dana0) koje nisam odradio .Nedavno su mi poslali rješenje premda nisam odradio dobrotvorni rad te da trebam ići u zatvor na koje sam se žalio da nisam mogao to odraditi.Razlog je bio rad na terenu i sada kada sam nezaposlen da bi to odradio ali žalba je odbijena.Danas 12.03 2010  sam dobio rješenje da se 6.04.2010  moram javiti u Remetinec.
 
Dakle evo mog pitanja:


Zanima me što mogu učiniti da izbjegnem zatvor. Na rješenju piše da se mogu žaliti ili tražiti odgodu. Napisati molbu i priložiti potrebne dokaze.Sada sam nezaposlen kao i moj otac.Dal se mogu zaposliti ili radi poljoprivrede tražiti odgodu ili nešto dr. Zanima me dali to može otići u zastaru premda se to kazneno djelo dogodilo 16.09.2007 a presuda postala pravomočna 01.02.2008.
 
S poštovanjem 
 
 


 

 
Bit ću sada grub,ali s dobrom namjerom-možete se ljutiti.

Zašto se ponašate tako neodgovorno?!.Dana vam je presuda s dobrovoljnim radom.Ma da ste pokazali malo volje –nastojalo bi se Vama izaći  u susret-no treba se raditi, priznajte sebi   sami sebi  motive .Olako ste uzeli presudu.Možda i nemam pravo ovako postupati,ali moja namjera  nije  zla.

Pa ako nam naši najbliži toleriraju  neko  ponašanje-država neće(naročito ako ste „sitna riba“)

Pitate za zastaru-Čovječe ,pa tek je presuda postala pravomoćna

Izvod iz Izmjena i dopuna Kaznenog Zakona N-N-111/03

Članak 5.
Članak 21. mijenja se i glasi:
»Ako u ovom Zakonu nije drukčije određeno, izrečena se kazna zbog zastare ne može izvršiti kad protekne:

– dvadeset i pet godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina,

– dvadeset godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina,

– deset godina od izrečene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine,

– pet godina od izrečene kazne zatvora u trajanju do jedne godine i

– tri godine od izrečene novčane kazne kao glavne ili sporedne kazne.«

 
A sada vaš prijedlog za odgodu  na odlazak izvršenja kazne zatvora

 
Izvod iz Zakona  O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

(pročišćeni tekst)


(NN 190/03)

Glava IX.

ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Razlozi za odgodu

Članak 54.

(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, a uz njegovu suglasnost i na molbu njegova bračnog druga ili rođaka iz članka 380. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku, (»Narodne novine«, br. 62/03. - pročišćeni tekst), kao i njegova branitelja, državnog odvjetnika i centra za socijalnu skrb može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana po saznanju za njihovo postojanje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja donijet će nakon provedenog postupka u kojem će utvrditi postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe.

(3) Razlozi za odgodu jesu:

1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru,

2) smrt člana obitelji osuđenika,

3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe,

4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta,

5) završetak školske godine ili polaganja ispita,

6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi,

7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci,

8) rizična trudnoće osuđenice,

9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba u obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.

(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točke 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje dvadeset mjeseci.

 
Što vam reći-a vi  će te  ljutiti jer  popujem i solim Vam-možda iz svega toga i naučite nešto kada budete bili u zatvoru.Ima se dosta vremena za razmišljanje  o svojem načinu života

Odmah sada možete podnijeti molbu ta pomilovanje/na blogu potražite u tražilici-molba za pomilovanje/

Namjerno sam bio oštar jer ste olako  sve shvatili-čovjek u takvim situacijama,pita,raspituje se ,urgira….

Lijep pozdrav i glavu gore-ovo pročitajte/isprintajte si/ i pročitajte za  pola godine

Ako Vam nešto nije jasno slobodno se javite/a ovo što  sam grub…..ima jedna poslovica…..........samo će ti prijatelj reći da ti je lice musavo-

 
 
 
 
ius @ 17:16 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
   
 
 
Original Message
From:  @gmail.com]
Sent: Friday, March 12, 2010 4:38 PM
To: ridert
Subject: Fwd: obiteljska
 

Imam 38 god.djelomićno radno sposoban po riješenju HZMO radi operacije

aneurizme i grand mal epi. Od 93 god. imam status HRVI 40%. HZMO isplaćuje

naknadu od 1000 kn ali je mi je i radna knjižica u HZMO. imam li pravo na

obiteljsku mirovinu pokojnog oca. Bolest se primirila zadnjih 10ak god pa

nemam novije dokumentacije tj. loš sam pacijent nemaran idem doktoru kad
moram.
_________________________________________________________
Izvod iz zakona o mirovinskom osiguranju N.N. 102/98
 
Članak 64.
 
(1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti do navršene 15. godine života, odnosno do 18. godine života ako je prijavljeno radi zaposlenja nadležnoj službi za zapošljavanje.

 
(2) Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje.

 
(3) Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.

 
(4) Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opća nesposobnost za rad, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

__________________________________________________________________

Slijedom vašeg upita i zakonskog propisa,niste stekli uvjete za obiteljsku mirovinu


 
 
 
ius @ 16:00 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  t-com.hr]
Sent: Wednesday, March 10, 2010 9:29 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: porezna olaksica


 
Poštovani, da li nevjenčana supruga može biti navedena kao porezna olakšica na godišnjoj poreznoj prijavi?

 ___________________________________________________________
 Za sada- za ovakav slučaj ne postoji porezna olakšica

ius @ 15:51 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, ožujak 12, 2010
From:  @net.hr]
Sent: Thursday, March 11, 2010 11:32 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pozdrav


 
Postovanje i veliki pozdrav,imam jedno pitanje.Naime ,naslijedili smo 1/3kuce od vlasnika kojeg smo dozivotno uzdrzavali ,ali postoje navodno jos neka ziva rodbina u inozemstvu koja ima jos preostale  2/3. Problem je sto je proslo vec 13 godina otkako je vlasnik kojeg smo uzdrzavali preminuo.Pitanje je dali postoji neki rok ako se vlasnici ne javljaju  da ja nasljedim njihov dio.Napominjem da ja placam uredno sve poreze, itd.. na kucu vec 13 god.Hvala na odgovoru.

 
 ____________________________________________________________
Vi ste sklopili ugovor s umrlim koji je bio vlasnik 1/3 nekretnine i to je sada u Vaše vlasništvo.Ne postoj način da ono što nije Vaše vlasništvo,a vi i znate da nije Vaše, –na bilo koji način -legalno prijeđe u vaše vlasništvo,a bez volje  sadašnjih vlasnika(prodaja,darovanje i sl.)


To što plaćate   terete na kuću-pa vi tu kuću i koristite.To što plaćate   uredno sve poreze nije u uzročno –posljedičnoj vezi –u smislu da nekretnina prijeđe jednog dana u Vaše vlasništvo
ius @ 08:29 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 11, 2010
From: email.t-com.hr]
Sent: Wednesday, March 10, 2010 1:05 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: ugovor


 
                   Štovani

 
 Šaljem Vam ovaj ugovor da mi ga pravno prokomentirate. Ja sam nećak potpisane Gore, koja je spomenutu polovinu grobnice nasljedila od svog  pokojnog supruga. Ona osim mene nema nikog od nasljednika niti djece ni ikoga. Interesira me da li ona unatoč potpisanom dogovoru može meni ostaviti u nasljeđe svoju polovinu grobnice? U slučaju da je odgovor da, pitam koliko i je li uopće ovaj ugovor mene može spriječiti u korištenju i raspolaganju dijela grobnice? Također želim znati da li ja po ovom ugovoru mogu osporiti korištenje i raspolaganju grobnicom nasljedike potpisanog gdina  koji ima dvije kćerke?Zanima me ukoliko ovaj ugovor može mene onemogućiti u nasljeđivanju polovine grobnice da li se on može načiniti pravno ništavnim i kako?

 
                   Unaprijed velika hvala na odgovoru.

     

______________________________________________________________________         


 Čitajuči Zakon o grobljima,ne nalazi se  odredba ,a niti nešto slično po kojem korisnici(ovi iz ugovora su korisnici,a ne vlasnici-vlasnik je komunalno poduzeće,grad) mogu  nekim ugovorom isključiti  nasljednike.Zakon im ne daje to pravo

Slijedom toga i Vašeg upita mišljenja sam da je taj ugovor  ništavan jer je suprotan propisima-tako da ne može opstati ona odredba po kojoj oni zajedno  isključuju naslijeđe i dr.

 
Ukoliko ste vi jedini nasljednik svoje tete  naslijeđujete i pravo na  grobno mjesto

 
obratite pažnju na članak 15

  Isto tako-Vi kao nasljednik -dobro bi bilo otiči u komunalno ili tko već vodi brigu o grobljima-raspitati se  u svezi članka  14 –(naknada ,napušteno grobno mjesto i  ostalo)




ius @ 16:56 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 9, 2010
Original Message
From:  @net.hr]
Sent: Tuesday, March 09, 2010 4:14 PM
To: rider@optinet.hr
Subject: Povrat dugova


 
 
______________________ Originalna poruka: ________________________

> Od:
> Za:
> Datum: 09.03.2010 15:31
> Naslov: Pravni savjet_TUŽBA
 
Poštovanje,
 
imam dva pitanja 1. Postoji pravomoćna sudska presuda iz 2007. gdje dužnik mora meni vratiti novac, ali to nije učinio. Nazvala sam njegovu odvjetnicu i dosta bahato jer ekla da nema pojma gdje se on nalazi. Da li je to zastarjelo ili se mozže još nešto po tom pitanju učiniti?

2. Posudila sam novac, imam potvrdu ovjerenu kod javnog bilježnika ali mi čovjek ne vraća. Da li ga trebam prijaviti policiji ili  odmah direktno uzeti odvjenika, u veljači je prosla godina dana.

Hvala
 
 Odgovor na prvo pitanje je-nema još zastare jer svako potraživanje utvrđeno sudskom odlukom zastaruje za 10 godina od dana pravomoćnosti

 
Izvod iz Zakona o obveznim odnosima

Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom

 
Članak 233.
 
(1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

 
(2) Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.

 
2.Odgovor na drugo pitanje-temeljem te ovjerene potvrde kod javnog bilježnika možete ići na ovrhu protiv osobe koja vam ne vraća posuđeni novac/plaća,mirovina,auto,kuća,dionice i dr)

ius @ 20:28 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 8, 2010
From: @gmail.com]
Sent: Monday, March 08, 2010 12:30 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pravni savjet


 
Poštovani,
 
        Brat od supruga živio je u nevjenčanom braku 15 godina. Iznenada je umro, a majka je još živa. Imao je imovinu koju je naslijedio od pokojnog oca, kao i imovinu koju je dobio od majke za uzdržavanje do  njezine smrti. Postoji također i imovina koju su stekli zajednički ( poljoprivredni strojevi), naime imao je registrirano poljoprivredno gospodarstvo. Interesira nas dali se sada nakon smrti sva imovina dijeli na pola ili postoje zakonski propisi koja imovina kome pripada?

 
Unaprijed  zahvaljujem.
 
 
___________________________________________________________________________ 
Sadržaj Vašeg posta upućuje na to da  umrli je živio  u izvanbračnoj zajednici dugo godina,a s kojom ženom je stekao i zajedničku imovinu-ne navodite zajedničku djecu da li su imali,iza umrlog je ostala majka-roditelj,jedan brat 


Kada je takva situacija, kao što ste naveli –umrlog ,u ovom slučaju   naslijeđuje - u ½ izvanbračni drug i roditelj-majka –isto u ½ dijela imovine,a koji dijelovi se odnose na ½ dijela  njihove zajedničke imovine ,te  isto tako   svatko od spomenutih nasljednika  u  jednakim dijelovima  na posebnoj imovini ostavitelja

 
Ispod su navodi iz Zakona o naslijeđivanju i Obiteljskog zakona
 
 
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju
D I O  D R U G I
PRAVNI TEMELJ NASLJEĐIVANJA
G l a v a  p r v a
NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA
Zakonski nas­­ljednici
Članak 8.
(1) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuju svi ­­nje­govi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci, ­­nje­gov bračni drug, ­­nje­govi rodite­­lji, ­­nje­govi posvojite­­lji, ­­nje­gova braća i sestre i ­­njihovi potomci, ­­nje­govi djedovi i bake i ­­njihovi potomci, i ­­nje­govi ostali predci.

(2) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuje i ­­nje­gov izvan­bračni drug koji je u pravu nas­­ljeđiva­­nja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neože­­njenog muškarca koja je trajala du­­lje vrijeme a prestala ostavite­­ljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispu­­njene pretpostavke koje se traže za va­­ljanost braka.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju po nas­­ljednim redovima.

(4) Nas­­ljednici bliže­ga nas­­ljednog reda isk­­ljučuju iz nas­­ljedstva osobe da­­lj­­nje­g nas­­ljednog reda.

 
2. Drugi nas­­ljedni red
Ostavite­­ljevi rodite­­lji i bračni drug
Članak 11.
(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio potomke nas­­ljeđuju ­­nje­govi rodite­­lji i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nas­­ljeđuje ostavite­­ljev bračni drug.

(3) Ako su oba rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja, bračni drug nas­­ljeđuje cijelu ostavinu.

(4) Ako iza ostavite­­lja nije ostao bračni drug, ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

(5) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj.

 
Izvod iz Obiteljskog zakona
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

 
 
 
ius @ 14:22 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
sb.t-com.hr]
Sent: Sunday, March 07, 2010 10:16 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Naslijeđeni dugovi


 
Kao nasljednik nasljedio sam zemljište (1/3) u vrijednosti 15000 Eura.Platio sam porez u iznosu  5% od vrijednosti zemljišta što je procijenila porezna uprava.Nakon izvijesnog vremena pojavili su se vjerovnici (banka ) koji su tražili podmirenje dugova koje je ostavitelj ostavio.Do sada sam isplatio dugove dvjema bankama u vrijednosti oko jedne trečine  vrijednosti ostavine.Zanima me da li da se oslonim na procjenu porezne uprave te da dugove vračam do vrijednost koju je procjenila porezna uprava,te nakon toga budem SIGURAN  da me sljedeći vjerovnici više ne mogu teretiti.Ili bi možda bilo bolje ako bi se pojavili  novi vjerovnici (spomenio sam da sam do sada vratio dugove uvrijednosti 1/3 naslijeđene imovine)da tražim da "sjedaju" isključivo na naslijeđenu imovinu ujedno time da izbjegnem osobno zaduživanje za podmirivanje dugova.Odnosno da li vjerovnici mogu birati između nasljeđene i moje osobne imovine (sjedanje na plaću) ako im  spomenuto zemljište ne odgovara. Zanima me da li i troškovi sahrane koje sam snosio mogu računati u vrijednost duga koji sam podmirio,unaprijed velika hvala.

 
 ________________________________________________________
Po zakonu o naslijeđivanju nasljednik odgovara za dugove ostaviteja do visine  vrijednosti ostavine

  Slijedom  navedenog vjerovnici ostaviteljevi  nisu ovlašteni "dirati" ,ni u kojem slučaju, Vašu plaću ili nekretnine.Dug je bio ostaviteljev ,a ne Vaš

Troškovi sahrane nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s vjerovncima

 
Ako ste u stanju-najbolje bi bilo vidjeti koliki je dug pa ga izmirite i ok

Izvod iz Zakona o naslijeđivanju:

Opse­g nas­­ljednikove odgovornosti za dugove

Članak 139.
(1) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­­ljeve dugove.

(2) Nas­­ljednik koji se odrekao nas­­ljedstva ne odgovara za ostavite­­ljeve dugove.

(3) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­­ljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostavite­­ljevih dugova koje je nas­­ljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nas­­ljednika.

(4) Kad ima više nas­­ljednika, oni odgovaraju solidarno za ostavite­­ljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nas­­ljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nas­­ljedstva.

(5) Među nas­­ljednicima dugovi se dijele razmjerno ­­njihovim nas­­ljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno

 
 
ius @ 07:18 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 6, 2010
From:  @gmail.com]
Sent: Friday, March 05, 2010 1:16 PM
To: BESPLATNI PRAVNI SAVJETNIK
Subject: ZAMJENA Z.K.ČESTICA


 
Poštovani,

molim Vas za pomoć. Zbog formiranja građevinskih čestica trebali bi mjenjati dio z.k.čestice za dio druge z.k.č (drugi vlasnik) u istom omjeru odnosno za istu kvadraturu.
Kako sastaviti uovor o zamjeni (ista je vrijednost zemlje) da se ne plati porez. U konačnici se nebi promjenila veličina svakog vlasnika.
Unaprijed hvala.
S poštovanjem, Ana.

  Izvod iz Zakona o porezu na promet nekretnina

II. PREDMET OPOREZIVANJA
Članak 4.

(1) Predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, u smislu ovoga Zakona, smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine (u daljnjem tekstu: stjecanje nekretnine) u Republici Hrvatskoj.

(2) Stjecanjem nekretnine, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se kupoprodaja zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.

(3) Nekretnine, u smislu ovoga Zakona, su zemljišta i građevine.

(4) Zemljištima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta.

(5) Građevinama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi.

 _______________________________________________________________________________

Tako da slijedom Vašeg upita i zakonske odredbe  morat će te platiti 5% od  vrijednosti koju stječete,a tako i druga strana

 
ius @ 09:39 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 4, 2010
From:  sk.t-com.hr]
Sent: Thursday, March 04, 2010 10:30 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: OTVARANJE PODUZEĆA


 
Poštovanje,molila bi Vas hitno odgovor,postoji li mogućnost otvaranja poduzeća ako sam imala obrt koji je zatvoren i u obrtu mi je ostalo dugovanje poreza i doprinosa?

 

Iz zakona o trgovačkim društvima

POSTUPAK OSNIVANJA

Prilaganje isprava

Prijavi za osnivanje društva, uz propisane isprave, osnivač društva dužan je priložiti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema nepodmirene dospjele obveze te potvrdu ovlaštene pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema na računima evidentiran nepodmireni nalog za plaćanje, kao i potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da ni on ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema nepodmirene obveze na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko odnosno zdravstveno osiguranje. Izjava ne smije biti starija od osam dana računajući od dana podnošenja prijave.

Sudski registar je javan i svatko može bez dokazivanja pravnog interesa razgledati podatke upisane u glavnoj knjizi i javne podatke iz zbirke isprava te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena kopija.

Sudske naknade pri upisu društva u trgovački registar ovise o broju djelatnosti za koje se društvo registrira (300 kuna za prijavu i 150 kuna za svaku djelatnost posebno).

 
Jednostana i zdrava logika govore da ne možete-pa kako vi to zamišljate-pa mirovinsko i h zavod za zdravstveni  nisu blesavi,a danas u eri totalne umreženosti vidi se  gdje ste dužni i koliko.Meni,bez namjere vrijeđanja –vaša logika nije jasna

Evo Vam jedan link pa čitajte,a odgovor je –ne
 
 
ius @ 14:22 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 3, 2010
From:  optinet.hr]
Sent: Wednesday, March 03, 2010 4:29 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Upit za pravni savjet


 
Poštovani ,
 
pišem Vam jer me zanima postupak i da li se uopće isplati podizati tužbu u svrhu ne vraćanja duga . Privatno je posuđeno osobi 4000 EUR-a i sklopljen je ugovor ručno napisan i vlastoručno potpisan od strane dužnika , ali nije ovjeren kod javnog bilježnika . Zanima me da li je ugovor sad pravovaljan na sudu i ako nije što je najbolje učiniti da se dođe do povrata duga ? Unaprijed se zahvaljujem !

 ____________________________________________________________________
 Podnošenje tužbe-plaćate takse i odvjetnika Vi-pošto ugovor nije ovjeren(kardinalna greška!!!!) druga strana može reći/a poradi odugovlačenja postupka/da potpis nije njegov-vi predložite vještačenje-vještak,a kojeg opet vi plaćate donese svoj nalaz i mišljene o autentičnosti potpisa,te sud donese presudu da je isti dužan vama vratiti s kamatama  predmetnu sumu.

Drugastrana se može žaliti –opet radi oduglovačenja.Viši sud potvrdi presudu prvostupanjskog suda  i možete u ovrhu-Prijedlog za ovrhu opet vi plaćate.A sada dolazi ono najbolje-da li osoba nešto posjeduje i sl.(mirovina kuča auto , plaća dionice  i sl.)

Ako znate da se možet naplatiti(jer vi najbolje poznajete soc, imovinsko stanje dužnika) i ako  ste sremni snositi troškove do ovrhe možete podnijeti tužbu s privremenom mjerom-zabilježba spora na nekretnini ili pokretnini dužnika-znači ne može doći do otuđenja iste s strane dužnika

 Najbolje je to napraviti na automobil ako osoba posjeduje

 
A možda dođe i do nagodbe putem suda-tada će te nagodbom odmah moći ići u ovrhu

ius @ 17:11 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
Postovanje,
Molim savjet vezano za podjelu imovine prilikom razvoda.
Da li i pod kojim uslovima jedan supruznik ima pravo na podjelu imovine drugog koja je stecena prije stupanja u brak? pozdrav i hvala

 
 _________________________________________________
Imovina koja je stečena ,odnosno unešena u brak-drugi supružnik nema pravo na njenu diobu.

Npr. –oženite se  s djevojkom koja ima svoju kuću na sebi.

Ta kuća je uvijek njeno vlasništvo i nemate pravo  imati  vlasništvo na nju.Pravno-to nije zajednička imovina ,nego posebna

Jedino ukliko Vam supruga daruje ili slično-tada ,vi postajete suvlasnik u onom dijelu u kojem vam je  darovan dio (.1/2,1/4 i sl)

 
 

ius @ 15:19 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From: @gmail.com]
Sent: Tuesday, March 02, 2010 9:40 PM
To: BESPLATNI PRAVNI SAVJETNIK
Subject: NASLJEDNIČKA IZJAVA


 
Poštovani,
molim Vas za pomoć. Trebamo obnoviti ostavinsku iza pokojnog oca za naknadno pronađenu imovinu.Ima nas šestero braće i sestara i mi bi se svi odrekli u korist jedne sestre.. Da li mi možemo uz zahtjev za obnovu ostavinske po naknadno pronađenoj imovini predati i ovjerene izjave i navesti da se nećemo žaliti i da nam se ne trebaju upućivati rješenja ( sestra će biti prisutna i prihvatiti nasljedničke dijelove) da skratimo postupak i troškove.
Zahvaljujem i pozdravljam. Ana.

 _____________________________________________________________________
 Izvod iz Zakona o naslijeđivanju

VI. Nasljednikovi zahtjevi nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju

Naknadno pronađena imovina
Članak 234.
(1) Ako se nakon pravomoćnosti rješe­­nja o nas­­ljeđiva­­nju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješe­­njem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješe­­njem rasporediti na teme­­lju prije donesenog rješe­­nja o nas­­ljeđiva­­nju, osim ako se neki od nas­­ljednika odrekao nas­­ljedstva ili svoj nas­­ljedni dio ustupio sunas­­ljedniku.

(2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s ­­njima izjednačena prava.

(3) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pro­nađene su pokretnine ili s ­­njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

 
 
Slijedom  izvoda iz zakona i vašeg upita-podnesite sudu prijedlog za   provođenje ostavine naknadno pronađene imovine.kako i piše u članku Zakona-neće se provoditi nova rasprava nego će se  slijediti  prije izdano rješenje u smislu  veličine dijelova

ius @ 15:13 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Sent: Wednesday, March 03, 2010 11:14 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: zastara-obračun kamata


 
Poštovani,
 
od našeg dobavljača dobili smo 24.02.10.obračun kamata na uplate koje su izvršene tijekom 2002/2003/2004/2005/2007 godine za račune iz 2001/2002/2003/2004.godine.

Kako je ovo prvi obračun kamata (24.02.2010) da li se radi o zastari
Unaprijed se zahvaljujem:
 


 ___________________________________
Obveze između tvrtki zastaruju za tri godina.

Po tome-zastara bi bila za 02,03,04,05,06. -u obvezi ste za  kamate na iznose iz 7,8,9 godine


 
Izvod iz Zakona o obveznim odnosima

Sporedne tražbine
Članak 223.
Kad zastari glavna tražbina, zastarjele su i sporedne tražbine, kao što su tražbine kamata, plodova, troškova i ugovorne kazne

 
 
Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga
Članak 228.
(1) Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.

(2) Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

 
 
 
 
ius @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 2, 2010
From:  zg.t-com.hr]
Sent: Tuesday, March 02, 2010 12:48 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Podjela imovine


 
Zanima me da li nakon smrti bivšeg zakonitog supruga i ja ulazim u podjelu imovine ili samo moja djeca iz tog braka. Suprug nije osatavio nikakvu oporuku.

Molim za hitan odgovor mailom - rasprava će biti ovaj tjedan.  

Hvala na pažnji

 ___________________________________________________________________________
 Sasvim je razumljivo da vi i djeca  ste nasljednici –svatko u 1/3 dijela imovine supruga


 
Izvod iz zakona o naslijeđivanju

I. NASLJEDNI REDOVI
1. Prvi nas­­ljedni red
Ostavite­­ljevi potomci i bračni drug
Članak 9.
(1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove.

 
 
 
ius @ 20:47 |Komentiraj | Komentari: 0
 
 __________________________________________________________________
 
 

Original Message
From: Loncar, Marko [mailto:m_loncar@net.hr]
Sent: Tuesday, March 02, 2010 11:59 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Ostavinska rasprava
 
 
Poštovani,
 
 
 
 ovim putem molim Vas informaciju o tome da li sestra i ja nakon očeve smrti moramo pokrenuti ostavinsku raspravu!?? Naime, otac u trenutku smrti nije imao u vlasništvu niti nekretnine niti vrijedne pokretnine!! Međutim, njegova mama, moja baka ima u vlasništvu kuću!! Zanima me dali sam ja nakon njene smrti, ukoliko ne napiše oporuku zakonski nasljednik!??

_________________________________________________________________
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju

 
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine

 
Članak 215.
 
(1) Ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješe­­njem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.

 
  Iza svoje bake vi i sestra ste ste njeni zakonski nasljednici.Baka može raspolagati slobodno svojom voljom svojim vlasništvom/prodaja ,oporuka, ugovor o uzdržavanju i dr/

 

ius @ 20:18 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Sent: Tuesday, March 02, 2010 6:26 PM
To: rider@optinet.hr
Subject: Pravni savjet


 

  U 7mj prošle godine napravio sam kazneno djelo krađe bez materijalne štete. Evo o čemu se radi... Od kolege sa kojim sam radio uzeo sam novčanik sa službenim dokumentima,tu su se nalazile kartice Hrvatskih šuma i podigao novce sa njegove privatne kartice-on je to prijavio policiji radi službenih kartca.Ja sam to sve uredno vratio i novce i kartice. Međutim od policijske postaje uprava u kojoj sam radio saznala je za to. Drugi dan sam pozvan od strane uprave točnije naših pravnika na razgovor,neznajući da mi spremaju otkaz. Kada sam došao na razgovor jedan od pravnika me pozvao u kancelariju i rekao da to tako mora biti trenutno i da rađe uzmem sporazumni otkaz... išao je ispred mene i vikao drugom pravniku piši mu sporazumni otkaz.. Pošto sam bio sav u šoku i pod utjecajem stresa ja sam taj otkaz potpisao. Nisam bio pravno obavješten od njih dali postoji tu kakva žalba ili nešto drugo,nego su oni to isprintali i dali da odmah potpišem.   

 Kolega od kojeg sam to uzeo nije me privatno tužio. Zahvaljujem i nadam se da će te mi odgovoriti S štovanjem! 

 __________________________________________________________________________________
Vi niste odštetili,ali ste ipak napravili kazneno djelo-to što ste vratili novac ne briše vašu protupravnu radnju i krivnju.

To što ste vratili sve je olakotna okolnost,ali ipak ste počinili kazneno djelo

To što ste potpisali  sporazumni otkaz-niste trebali-ali vi ste ga ipak potpisali,ali priznajte sebi da /isprika na grubosti-bolje istinom u oči/niti vi ne bi držali radnika koji je nešto ukrao.Ako ne bi dobili sporazumni- budite sigurni da bi ga dobili na drugačiji način

Što je bilo bilo je pomirite se-sada nakon 7 mjeseci ići na neku  uzbuđenost pri potpisu….ne ide ,,,nema tu kruha“

Pametno je izvući pouku-ne dirati tuđu imovinu!!!!! Odakle Vam to pravo?(čini se  ovo sve grubo,no sve  znate  da je tako.Pogriješili ste.  

_____________________
pišete . ..................Nisam bio pravno obavješten od njih dali postoji tu kakva žalba ili nešto drugo,nego su oni to isprintali i dali da odmah potpišem…………………………………….

od ovakvog razmišljanja nema koristi.-recimo i da se vratite na posao..kako bi dalje

 
 
 
 
 
 
ius @ 20:14 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
[mailto:anita.bari55@gmail.com]
Sent: Tuesday, March 02, 2010 7:07 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject:


 
poštovani!
 
molim vas da mi pomognete savjetom.  naime dobila sam prije mjesec dana

rješenje od vrhe za neplaćen tel.račun od prije 9 god. na to rješenje je

napisana žalba i istaknuto je da je nastupila zastara, da bi ja danas dobila

opomenu za platiti 200 kn za žalbu  i 100 kn sudski trošak ili će me prijaviti

ministarstvu financija. ja sam opet poslala prigovor na tu opomenu i sada

mi ništa više nije jasno. dali meni vrijedi to što sam se žalila na ovrhu i zašto mi

je stigla sad ta opomena, dali je trebam platiti. molim vas odgovorite mi.

                           

                                                 lijep pozdrav i hvala unaprijed

                                               

                                                                s poštovanjem!!!

 __________________________________________________________________________
Svatko pri podnošenju nekog podneska sudu,ukoliko nije oslobođen,dužan je platiti sudsku pristojbu

Iz kojih razloga niste platitli pristojbu na uloženu žalbu-pri podnošenju iste ne može se isčitati iz posta

 
Budući je druga strana uzgubila- vi svoje troškove možete potraživati od njih

ius @ 20:07 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 1, 2010
From:  gmail.com]
Sent: Monday, March 01, 2010 12:17 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: POŠTOVANI!


 
IZGUBIO SAM SPOR U INOZEMSTVU. SAD MORAM PLATITI TROŠKOVE SUDA. DA LI POSTOJI MOGUĆNOST PRISILNE NAPLATE DUGA I KAKO?

 _________________________________
Bez obzira gdje se sud vodio,a ako ste  sud „izgubili“ druga strana ima pravo na naplatu svojih troškova vođenja postupka.Kontaktirat će sud u domovini s prevedenom presudom i po toj presudi pokušati rješenjem o ovrsi se naplatiti/ valuta i dr/-su samo tehnička pitanja

ius @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From:  @vip.hr]
Sent: Sunday, February 28, 2010 4:22 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Dobar dan


 
Imam jedno pitanje u svezi ostavinske rasprave. Zanima me dali se ostavinska rasprava može riješiti ako npr. Ja imam2/3 dok moja sestra ima 1/3 u svemu sto je ostalo poslije majčine smrti, no međutim sestra mi se nalazi u Njemačkoj i ona ne želi doći niti ju uopće zanima ostavinska rasprava...zbog nje ja s tom imovinom ne mogu raspolagati niti prodati jer ona se ne želi izjasniti, već su se održale 2 ostavinske rasprave a nista se nije riješilo..pa me zanima što sada u  vezi toga poduzeti

Dali se to ikako može riješiti bez njezina dolaska ili će to tako ostati dok ona ne dođe ako će ikad i htjeti doći.

Unaprijed zahvaljujem
 Izvod iz Zakona o naslijeđivanju
Nas­­ljednička izjava
Članak 220.
(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nas­­ljedničku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva smatra se da želi biti nas­­ljednikom.

(3) Osoba koja je va­­ljano dala izjavu da prihvaća nas­­ljedstvo, ne može ga se više odreći.

(4) Nas­­ljedničku izjavu potpisuju, odnosno stav­­ljaju rukoznak nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik.

(5) Ako nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik nije u sta­­nju potpisati nas­­ljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabi­­lježiti u zapisniku.

(6) Potpis na ispravi o nas­­ljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za dava­­nje nas­­ljedničke izjave mora biti javno ovjerov­­ljen.

(7) Ako nas­­ljednik u nas­­ljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se ­­nje­gova izjava na ono što mu pripada na teme­­lju zakona, ili na teme­­lju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nas­­ljedstvo na bilo kojem teme­­lju.

(8) Sud neće zahtijevati nas­­ljedničku izjavu ni od koga, ali nas­­ljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerov­­ljene isprave o tome.

(9) Prilikom dava­­nja izjave o odrica­­nju od nas­­ljedstva sud će nas­­ljednika upozoriti da se može odreći nas­­ljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomak

 
 Bitno je da se poziv nasljedniku uredno dostavi

 
ius @ 08:41 |Komentiraj | Komentari: 0