Blog - travanj 2010
petak, travanj 30, 2010
From:  com]
Sent: Thursday, April 29, 2010 7:35 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pravni savjet


 
Poštovani,

molila bih Vas da mi pomognete. Situacija je sljedeća. Ja sam studentica 4 godine fakulteta (imam 23 godine) i živim s roditeljima. Oni su već 30 godina u braku i svih 30 godina žive u stanu u kojem i sada živimo. Taj stan je prije glasio na baku (tatinu mamu), ali ga je prije smrti prepisala na tatu. To je bilo prije otprilike 5 godina. Moj otac nas godinama psihički zlostavlja, a pogotovo kada si popije. Stalno nam govori da smo glupe i bezvrijedne i da nikada u zivotu nismo nista postigle te da smo u njegovom stanu i da ce nas izbaciti na cestu. Zanima me jeli moguce da nas izbaci na cestu? Iako je stan na njegovo ime, sta ne bi trebale imati nekakvo pravo na zivot tu buduci da nam je to dom (meni od kako sam se rodila, a mami od kako je usla u brak)?

Unaprijed Vam zahvaljujem,
 

 __________________________
 
 
Ako bi se i desio incident/već sada je to neka vrsta incidenta jer Vas maltretira/ da Vas fizički  odstrani iz stana –odmah kontaktirajte policiju-tada stupaju ,po prijavi  zaštitne mjere.Postupak je hitan.Dolje ispod teksta dao sam Vam izvod iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji N.N.137/09,14/10


 
 
 
Izvod iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji

Zaštitne mjere
Članak 11.

(1) Svrha je zaštitnih mjera da se njihovom primjenom spriječi nasilje u obitelji, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnosti osobe koja je izložena nasilju te otklone okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a primjenjuju se radi otklanjanja ugroženosti osoba izloženih nasilju i drugih članova obitelji.

(2) Sud može nad počiniteljem nasilja u obitelji, osim zaštitnih mjera propisanih Prekršajnim zakonom, primijeniti sljedeće zaštitne mjere:

– obveznog psihosocijalnog tretmana,

– zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji,

– zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,

– udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora,

– obveznog liječenja od ovisnosti,

– oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja.

Zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana
Članak 12.

(1) Zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana može se primijeniti prema počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja počinitelja ili ako postoji opasnost da bi počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje prema osobama iz članka 3. ovoga Zakona.

(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti u trajanju od najmanje šest mjeseci.

(3) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi provedbenim propisom propisat će način i mjesto provođenja psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji.

 
Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji
Članak 13.

(1) Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji može se primijeniti prema počinitelju nasilja u obitelji ako postoji opasnost da bi ponovno mogao počiniti nasilje u obitelji.

(2) U presudi kojom sud primjenjuje mjeru zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji, sud će odrediti mjesta ili područja te udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji.

(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine.

(4) Ministar nadležan za unutarnje poslove provedbenim propisom propisat će postupanje policijskog službenika u izvršenju mjere iz stavka 1. ovoga članka.

Zaštitna mjera zabrane uhođenja ili uznemiravanja osobe izložene nasilju

Članak 14.

(1) Zaštitna mjera zabrane uhođenja ili uznemiravanja osobe izložene nasilju može se primijeniti prema počinitelju nasilja u obitelji koji je nasilje počinio uhođenjem ili uznemiravanjem, a postoji opasnost da bi ponovno mogao uhoditi ili uznemiravati osobe iz članka 3. ovoga Zakona.

(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine.

(3) Ministar nadležan za unutarnje poslove provedbenim propisom propisat će postupanje policijskog službenika u izvršenju mjere iz stavka 1. ovoga članka.

Zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora

Članak 15.

(1) Zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora može se primijeniti prema počinitelju nasilja u obitelji koji je počinio nasilje prema članu obitelji s kojim živi u stanu, kući ili nekom drugom stambenom prostoru, ako postoji opasnost da bi bez provođenja ove mjere počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje.

(2) Osoba kojoj je izrečena mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je odmah napustiti stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor uz prisutnost policijskog službenika.

(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine.

(4) Ministar nadležan za unutarnje poslove provedbenim propisom propisat će postupanje policijskog službenika u izvršenju mjere iz stavka 1. ovoga članka.

Zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti
Članak 16.

(1) Zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti može se primijeniti prema počinitelju nasilja u obitelji koji je nasilje počinio pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu ili opojnim drogama kad postoji opasnost da će zbog te ovisnosti ponovno počiniti nasilje.

(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka određuje se u trajanju koje ne može biti dulje od jedne godine.

(3) Ministar nadležan za poslove zdravstva donijet će provedbeni propis o načinu provedbe zaštitne mjere.

Zaštitna mjera oduzimanja predmeta
Članak 17.

Zaštitna mjera oduzimanja predmeta primijenit će se kada postoji opasnost da će se određeni predmet ponovno uporabiti za počinjenje nasilja ili radi zaštite opće ili javne sigurnosti.

Primjena zaštitnih mjera
Članak 18.

(1) Zaštitne mjere iz članka 11. ovoga Zakona mogu se primijeniti samostalno i bez izricanja kazne, odnosno druge prekršajnopravne sankcije.

(2) Zaštitne mjere mogu se primijeniti po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštenog tužitelja ili na zahtjev osobe izložene nasilju.

 
Primjena zaštitnih mjera
Članak 18.

(1) Zaštitne mjere iz članka 11. ovoga Zakona mogu se primijeniti samostalno i bez izricanja kazne, odnosno druge prekršajnopravne sankcije.

(2) Zaštitne mjere mogu se primijeniti po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštenog tužitelja ili na zahtjev osobe izložene nasilju.

  
Članak 19.

(1) Zaštitne mjere iz članka 11. stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona mogu se primijeniti prije pokretanja prekršajnog postupka.

(2) Zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja uz prethodnu suglasnost žrtve radi otklanjanja izravne životne ugroženosti te osobe ili drugih članova obitelji.

(3) Sud će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka, odmah bez odgode, a najkasnije u roku od dvadeset četiri sata od podnošenja prijedloga.

(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka sud će staviti izvan snage ukoliko predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka u roku od osam dana od dana donošenja odluke ne podnese optužni prijedlog.

(5) Sud je dužan upozoriti predlagatelja iz stavka 2. ovoga članka o posljedicama nepodnošenja optužnog prijedloga u smislu stavka 4. ovoga članka.

 
 
 
 
ius @ 20:12 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 29, 2010
From:  @yahoo.com]
Sent: Tuesday, April 27, 2010 11:11 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Muke po majstorima


 
Poštovani,
 
molim pravne smjernice za moj slučaj.
 
Sa majstorom sam dogovorila izradu namještaja te smo napisali vrstu namještaja, rok za 1.fazu, iznos i način plaćanja...

Za neke elemente smo ugovorili "da se izrađuju naknadno" - dakle bez specificiranog datuma. Kasnio je sa izvršenjem 1. faze.

 
I kako to biva, majstor odugovlači mjesecima i ne dovršava posao - 2. fazu. Cjelokupni iznos mu nije isplaćen, no uzorak materijala je jedinstven i ne mogu sada angažirati nekog trećeg da dovrši posao jer bi materijalom odudaralo od cjeline (sav materijal je nabavljao on).

 
"Majstor" je fizička osoba koja nema prijavljen obrt (tek  sam naknadno saznala da radi za nekog drugog, a ne u vlastitom aranžmanu). Za plaćena sredstva imam potpisane potvrde.

 
Pitanje: što mogu poduzeti??? Da li se SMS poruka može prihvatiti kao dokaz (u kojoj on obećava da će doći i završiti posao tad i tad?). Za što ga sve mogu tužiti (osim duševnih boli jer me uništava)?

 
Hvala, pozdrav_____________________________________________________
Tužba za naknadu štete(neki duševni bolovi su dosta dvojbeni-iako je to realno)

 
Nemojte se ljutiti,a i sami to znate,čovjek ne znam kako  može biti kroz cijeli život  razuman,ali opet pogriješi.

Po meni-vi ste sami sebi nehotimično(nepažnjom)zadali probleme-pretpostavlja se da jedna odrasla osoba  neće uzeti/raspitat će se  prije toga)osobu za koju ne zna da ima obrt i sl.

Drugi radi opreza,sastavljaju i ugovor-rok,plaćanje  dinamika i sl…..

Savjet trenutni-napišite  jednu opomenu,jedan dopis(bez neke velike  „vike“)da ukoliko se ne pojavi  u razumno vrijeme ubuduće-da će te cijeli slučaj dati na sud.

 
No,nije problem  u tome –dobiti sud ili ne –problem je u naplati

Zato što se isti nije držao  dogovora i drži vas u neizvjesnosti-vi trpite štetu-imate pravo na povrat novca i naknadu štete s kamatama.

 
Tendencija je da  i SMS poruka može biti dokaz.______________
Što vam reći  Nezahvalna situacija-vođenje suda-relativno duže razdoblje.....pa i ako sve bude po  presudi ok-dobijete sud-tada   se morate naplatiti od iste osobe....i to traje,a počesto  i neuspješno jer (usuđujem se primjetiti) takve osobe su  dosta problematične po  svojoj imovini.Problematični u smislu ....imaju li išta .....ili  istu imovinu sklone
Na vašem mjestu prekrižio bih sve-priznao bih sebi da sam nasjeo  i zadržao svoj mir.Pa nije namještaj(vođenje spora) važniji od moga mira…..povlačenje po sudovima,takse,živciranje i ostalo

 
Što mislite,kada bi se moglo  matematički izraziti-  to  povlaćenje i živciranje i neizvjesnost,stresovi-koliko košta to novca.

Nitko ne kaže  da vi nemate pravo tužiti-vjerujte mi ja ne bih.

Moj mir je daleko daleko skuplji.
 
Mnogi i obole vodeći sud
Zar je neka suma vrijedna moga zdravlja.
Po meni nije.
Ovo sve sam rekao u svijetlu  Vaših okolnosti oko slučaja i  naravi i brzine i efikasnosti našeg pravosuđa

No,Vi odlučujete.
 
Lijep pozdrav
 
 
 
 
 
 
 
 
ius @ 15:15 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  yahoo.com]
Sent: Monday, April 26, 2010 10:49 PM
To: ridert@optinet.hr
Cc: ridert@optinet.hr
Subject: rastava braka bez predbračnog ugovora


 
Poštovani,

Trebala bih pomoć u vezi rastave braka. Pa Vas molim da mi pomognete.
Sa sadašnjim suprugom živjela sam 8 godina u izvanbračnoj zajednici, nakon tih godina odlučili smo se vjenčati.
Živjeli smo u bračnoj zajednici 5 godina, ali više ne možemo zajedno.
Suprug je radio i imao dobru plaću ali nije pomagao u kućnim izdacima pa smo se razišli.
Imam kuću koja je sagrađena tijekom naše izvanbračne zajednice s nepovratnim kreditom.
Pa me zanima dali on ima pravo na dio kuće iako smo živjeli samo u izvanbračnoj zajednici ili se sve dijeli samo ono što smo stekli u braku bez obzira što on nije ulagao u zajednički život.
Ako bi se imovina morala dijeliti da li mogu imovinu prepisati na svoju djecu, koja nisu njegova pa da ne dobije ništa od imovine?

Unaprijed zahvaljujem,

 
 ________________________________________________________________________
Ukoliko je vanbračna zajednica trajala tri godine ili  je rođeno dijete bez obzira na godine u mnogom stvarima(ostvarivanje raznih prava)   uzima se kao bračna zajednica.

Načelno se ,uvijek uzima  50:50  posto svatko  ,ali može i drugačije  ili po dogovoru(razumnost) ili tužba za utvrđivanje prava vlasništva.

Savjetujem Vam radi Vašeg mira,ako  dođe do diobe-budite razumni-takvi sporovi između bivših bračnih drugova iz nekog „ludog“ razloga  traju dugo.Ti „ludi „razlozi obično  dolaze iz iracionalnosti ljudskog ponašanja-zloće i nesnošljivosti prema drugoj strani

No ,Vi odlučujete.

 
ius @ 15:12 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, travanj 26, 2010
From:  @net.hr]
Sent: Monday, April 19, 2010 10:03 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Pravni savjet


 

Poštovani,

zamolio bih Vas savjet što učiniti u slijedećoj situaciji koju imam s prethodnim poslodavcem.

Kako mjesecima nisam dobivao plaću i putne troškove, dao sam izvanredni otkaz, zbog nemogućnosti plaćanja svojih obveza (rate kredita, režije) koje dospijevaju u roku (temeljem članka 114. Zakona o radu).

Poslodavac mi je ostao dužan zadnje dvije plaće. Na platnim listama koje mi je dao uredno je naveden "datum isplate", premda mi ti novci nikada nisu uplaćeni na račun. Isto tako, na platnim listama, osim žiga i potpisa, nema nikakvih drugih podataka o tvrtki.

Jesu li takve platne liste vjerodostojne isprave za ovršni prijedlog? Ukoliko nisu, mogu li prijaviti poslodavca nadležnom inspektoru rada, tj. da li je predviđena primjerena kazna poslodavcu za krivotvorene i nepotpune podatake na platnim listama?

Stvari se dodatno kompliciraju, jer vlasnik paralelno ima obrt i d.o.o, koji se bave s potpuno istom djelatnošću. Vlasnik uplate od klijenata prima na račun od obrta, a na računima od d.o.o (u kojem sam bio prijavljen) pretpostavljam nema ništa.

Isto tako, spomenuti d.o.o. nije na adresi koja je navedena u sudskom registru, niti se obrt nalazi na adresi koja je navedena u obrtnom registru.

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru

Srdačan pozdrav


 _________________________________
Izvod iz zakona o radu NN 149/09
 

Inspekcijski nadzor

Članak 288.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) U provođenju nadzora, inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.

(3) Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora.

Najteži prekršaji poslodavca
Članak 294.

(1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba

 
 Stavak 1 točka 50

50) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj (članak 85. stavak 1. i 4.),

 
 

51) ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj (članak 85. stavak 2. i 4.),

 

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini

Članak 85.

(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

(3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.

(4) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj obračuna iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

_______________________________________________________________________


Slijedom Vašeg upita i  zakonskih odredbi gore navedenih zakonskih normi-možete istoga prijaviti inspektoru rada ,a upitno je  da li se može tražiti ovrha temeljem toga nepotpunog obračuna

 

Prvo inspektoru-a tada možete  probati ovrhu ili tužbu za isplatu

 

Radni sporovi su dosta nepopularni,a i sami znate  da se posao inspektora za rad  dosta puta  i ne odrad u potpunosti


A,.papir sve trpi

 

Probajte jednim dopisom poslodavcu-mirno i staloženo –ovo sve objasniti-te probajte na miran način izvući što se može

Povlaćiti se po sudovima radi  manje sume…………a,možda Vam upali ovrha.

 

Znam da vam nisam dao odgovarajući odgovor-ma ,na papiru sve piše.no  i sami znate kako je u praksi

Pozdrav
Na Vašoj sam strani
 
 
 
ius @ 14:50 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, travanj 23, 2010
From: @hotmail.com]
Sent: Thursday, April 22, 2010 11:49 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: prelazak mirovine na bračnog druga


 
Da li je moguće da mirovina pređe na bračnog druga,ako osiguranik nije ostvario mirovinu zbog smrti a obrada mirovine je u tijeku?

Isto tako,što se tiče inostrane mirovine,da li može da pređe na bračnog supružnika?

 

Izvod iz Zakona o mirovinskom osiguranju N.N. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05. i 79/07. 35/08)   

Članak 62.

(1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1) ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili

2) ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili

3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

(2) Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

(3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku 1. točki 3. ovoga članka navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene 50. godine, ali nakon navršene 45. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.

(4) Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad.

(5) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga članka.

(6) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti (stavak 1. točka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika.

Članak 63.

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 62. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.

(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika iz stavka 1. ovoga članka, obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji.

___________________________________________________________________

Sve ostalo niste napisali-da li su u braku ili ne-no  ova dva članka  Vam sve govore

Što se tiče imozemne mirovine nisam kompetetntan(pravo druge države) dati bilo kakv komentar

No-mišljenja sam da  institu obiteljske mirovine postoji i u drugim državama


 
ius @ 20:27 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  @gmail.com]
Sent: Thursday, April 22, 2010 8:37 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: OPOZIV UVJETNE PRESUDE, TE IZRICANJE ZATVORKE KAZNE....Hitno!!!!!


 
Zbog neplacanja alimentacije osuden sam na kaznu zatvora od osam mjeseci, te mi je izrecen uvijet od tri godine na istu. Zbog nemogucnosti isplate dugovanja kazneni sud je sastavio vijece i ukinuo mi uvjetnu presudu i odredio kaznu zatvora. Napisao sam zalbu na presudu i zahtijevao ponovni postupak i naveo razlog da sam u stalnom radnom odnosu i imam sigurna primanja. Da li postoji šansa da mi sud uvazi zalbu i obnovi postupak? Ako ne, koji je sljedeci korak suda i kad se ide na izdrzavanje kazne,te na koji nacin se odreduje sluzenje zatvorske kazne (u kakvom zatvoru?).

 
Unaprijed zahvaljujem!
 
 
Izvod iz Kaznenog zakona RH pročišćeni tekst zakona NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08

 
 
Povreda dužnosti uzdržavanja
Članak 209.

(1) Tko izbjegavanjem zaposlenja, mijenjanjem radnog mjesta, mjesta boravka ili prebivališta, otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na temelju ovršne odluke ili sudske nagodbe dužan uzdržavati ili tko odbija izvršenje takve obveze, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi na uzdržavanje djeteta ili maloljetne osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Primjenjujući uvjetnu osudu sud može počinitelju postaviti uvjet da isplati dospjele obveze i da ubuduće uredno ispunjava dužnosti uzdržavanja.

 
____________________________________________________________________________________
Izvod iz Kaznenog zakona  pročišćeni tekst zakona NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08

 
Opoziv uvjetne osude
Èlanak 69.
(1) Sud æe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izreèene kazne ako osuðena osoba u vrijeme provjeravanja poèini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izreèena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izreèene kazne ako osuðena osoba u vrijeme provjeravanja poèini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izreèena kazna zatvora u trajanju manje od dvije godine ili novèana kazna.

(3) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvršenje izreèene kazne u sluèajevima iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka, glede izreèenih kazni postupit æe prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju.

(4) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu (stavak 2.) za novo kazneno djelo može izreæi kaznu ili uvjetnu osudu. Ako izrekne uvjetnu osudu, sa prije izreèenom i novom izreèenom kaznom postupit æe se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju, ali æe se odrediti novi rok u kojem se jedinstvena izreèena kazna neæe izvršiti.

(5) Sud æe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izreèene kazne ako osuðena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši obveze koje su joj odreðene, a mogla ih je izvršiti. U sluèaju da se utvrdi nemoguænost izvršenja obveza, sud te obveze može zamijeniti drugima, ili osuðenu osobu osloboditi obveza.

(6) Sud æe opozvati uvjetnu osudu kad nakon njezine primjene utvrdi da je uvjetno osuðena osoba prije toga poèinila kazneno djelo, ako ocijeni da ne bi bilo uvjeta za primjenu mjere upozorenja da se za to kazneno djelo znalo. S izreèenom kaznom u sluèaju opoziva uvjetne osude i s kaznom za prije poèinjeno kazneno djelo postupit æe se prema odredbi stavka 3. ovoga èlanka, a u sluèaju da sud ne opozove uvjetnu osudu, postupit æe se prema odredbi stavka 4. ovoga èlanka.

(7) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

 
 
Glava XXIX.   POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

 
Članak 564.

(1) Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika.

(2) Sudac koji za to bude određen ispitat će osuđenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza važnih za odluku.

(3) Nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja, osuđenika i oštećenika. Nedolazak stranaka i oštećenika, ako su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice vijeća.

(4) Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom, donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donošenje koje od tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude.

(5) Ako se naknadno utvrdi da je osuđenik u vrijeme provjeravanja počinio kazneno djelo za koje je osuđen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili bilo moguće opozvati uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na kaznu je propustio o tome odlučiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu osudu donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne osude, rješenjem će obustaviti taj postupak.

(6) Odluke iz stavka 5. ovog članka donosi sud nakon sjednice vijeća održane u skladu s odredbom stavka 3. ovog članka.

(7) Nakon pravomoćnosti presude iz stavka 5. ovog članka postupit će prema članku 498. ovog Zakona.

______________________________________________________________________

Malo neozbiljno shvačate sve ovo-uvjetna presuda je ukinuta,a vi sada odjednom  govorite da imate sredstva za uzdržavanje-dajte molim Vas,nije sud mačka

 

Pošto Vam je određena kazna zatvora-možete sada odmah napisati molbu za pomilovanje,sada je  komunikacija  sa  sucem izvršenja

Uzmite malo Zakon o uzvršavanju kazne zatvora,a i u tražilici bloga imate dosta toga-pojmovi zatvor,sudac uzvršenja i sl.

 

Ja sam vam dao gore primjere da sud može i ukinuti obvezu-ukoliko stekne dojam  i prema dokazima da ne možete izvršiti obvezu.Kod vas nije stekao dojam,nije utvrdio na temelju ponuđenih dokaza i činjebica da niste u mogućnosti izvršavati obvezu naređenu presudom,pa je  shodno tome  odlučio o ukidanju uvjeta.


Vi ste se  sada žalili-no  presuda je davno donešena-  -sudsko vijeće nije ništa meritorno odlučivalo već je samo poradi neispunjenja obveze uvjet zamijenilo  u bezuvjetnu kaznu zatvora(nema merituma od vijeća jer je u već donešenoj presudi navedeno da će biti postupljeno tako-ukoliko se steknu  određeni uvjeti) 


 

Savjet:obavezno kontaktirajte  Vašeg suca izvršenja-to je obično  sudac pri Županijskom sudu,a koji je nadležan  po pravnim lijekovima vašeg općinskog suda

 
 
ius @ 10:56 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, travanj 21, 2010
From: yahoo.com]
Sent: Tuesday, April 20, 2010 6:33 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: kako uložiti prigovor na platni nalog


 
Poštovani!

Dobila sam rješenje za platni nalog zbog vožnje u tramvaju bez priključne karte.Želim uložiti progovor iz razloga što je kondukter bio jako bezobrazan i nepravedan..,uglavnom neznam na koji način uopće to napraviti jer iz rješenje mi nije jasno kako ..,kome ni na koju adresu.Niti u slučaju da želim platiti kako i kome?molim za pomoć.,u prilogu je kopija platnog naloga.

 

 


 

 
Dolje,ispod cijelog teksta /PLATNI NALOG/vam piše UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Tamo vam sve lijepo piše

 
Podnosite prigovor  ili žalbu onom sudu koji je donio rješenje(Vaš razlog-........."što je bio nepravedan i bezobrazan"............ ne „pije“ vodu

Njegovo ponašanje nije u uzročno-posljedičnoj vezi da  da vas sud  oslobodi plaćanja  kazne.

Bit je-niste imali što ste trebali imati

Savjet:u 2-3 rate platite taj dug.

Poslušajte
___________________________________
No, Vama nitko vam ne brani podnošenje prigovora ili žalbe protiv platnog naloga kojeg ste primili


 
 
 
ius @ 17:33 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman";}  
Pročitaj kompletan post
ius @ 17:30 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From:  @hotmail.com]
Sent: Wednesday, April 21, 2010 12:46 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Savjet


 

Postovani, molim vas da mi pomognete pravnim savjetom. Radila sam 3 i pol godine kod istog poslodavca, od cega 2 godine 10 mj. u obrtu, a zatim 7 mjeseci u poduzecu s ogranicenom odgovornoscu. 31.12.2009. sam dobila otkaz zbog krize pa me zanima imam li pravo na otpremninu posto nije bilo prekida radnog staza, a kao sto sam vec rekla, radila sam kod istog poslodavca.
 
Unaprijed zahvaljujem!
 
 



 Tražite svoju otpremninu.Naglasak je na poslodavcu,a vi još imate dokaz po radnoj knjižici da ste kod iste osobe radili bez prekida  3 i poj godine/kako navodite/


 
Izvod iz Zakona o radu N-N.149/09
Otpremnina
Članak 119.

(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

 
 
ius @ 17:24 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, travanj 17, 2010
From:  com]
Sent: Saturday, April 17, 2010 8:46 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: Poštovani


 
Molim Vas informaciju,
naime upućen sam na izvršavanje kazne zatvora od 2 godine,
sukladno pozivu u zakonskom roku od 3 dana podnjeo sam moolbu koja mi je

uvažena (odgoda po obezi dovršetka postdiplomskog studija),
tih 6 mjeseci je proteklo no rad još nije gotov, (formalno je profesor napisao ocjenu i izvješće

ali tehnički fakultet može obranu održati 27.4 ove godine. Vrlo skoro!

 
Ja sam pisao novu molbu sukladno zakonskom roku 3 dana od novonastale činjenice budući da sam u među vremenu

otvorio firmu te su mi neki poslovi prihvaćeni mislim točka 4 (moguće do 3mj) ja sam tražio 45 dana odgode. Jučer mi je stiglo (petak 16.4)

da mi je molba odbijena (priložio sam potvrdu o ponudama, potvrde o poduzeću) no sudac izvršenja obrazložio je da nisam priložio dokaz

da je posao započet odnosno prihvaćen. Ja ću u ponedjeljak pribaviti te dokumente i žaliti se po drugoj molbi za odgodu.

 
Sada kada sam opisao činjenično stanje molim Vas da mi kažete ono što me zanima a nisam našao decidirano u zakonu:

-Koliki je rok za  rješavanje žalbe
-Ako opet odbiju dali nakon toga dobijem ponovno rješenje o danu javljanja (najmanje 14, a najviše 21 dan prije nego bi se trebao javiti)

 
Tehnički kako shvaćam sve da mi i odbiju sve pravne opcije trebao bi biti na slobodi po slobodnoj procjeni do 10.5 cca??? Ako ništa drugo

obranio bi rad (mr.sc), a o poslu bi brinuo partner.

 
 
Unapred Vam se zahvaljujem
Sa štovanjem,
 
 _____________________________
Dobili ste odgodu-a koju ste opisali na molbu/ne na žalbu/ odgodu temeljem članka 54 Zakona o  o izvršavanju kazne zatvora i to je ok.Najbolje je ,a ako možete-nabavite dokaze koje Vam je sudac naredio-ukoliko imate vremena.No kazna zatvora se ne može odgađati u nedogled/članak 54 stavak 5 navedenog Zakona

Glava IX.   ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
RAZLOZI ZA ODGODU
Članak 54.

(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i članova njegove obitelji iz članka 8. točke 5. ovoga Zakona, može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana po saznanju za njihovo postojanje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja donijet će nakon provedenog postupka u kojem će utvrditi postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe.

(3) Razlozi za odgodu jesu:

1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kro nične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru,

2) smrt člana obitelji osuđenika,

3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe,

4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta,

5) završetak školske godine ili polaganja ispita,

6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi,

7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci,

8) rizična trudnoće osuđenice,

9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba u obitelji osuđenika ili uzdržavanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mišljenju centra za socijalnu skrb nadležnog prema njihovu mjestu prebivališta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.

(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točke 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje dvadeset mjeseci, osim iz razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka.

Razlikujte molbu i žalbu A što se tiče žalbe ,evo vam izvod iz istog Zakona

 

ŽALBA NA ODLUKU SUCA IZVRŠENJA

Članak 46.

(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika, odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika, odnosno zatvorenika iz članka 8. točke 5. ovoga Zakona uz suglasnost osuđenika, odnosno zatvorenika u roku od tri dana od dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji će je bez odgode dostaviti sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko će vijeće o žalbi odlučiti u roku od osam dana od primitka žalbe.

 

ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

Članak 8.
U ovom Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1) Zatvorenik (zatvorenica) kojemu je određen istraži zatvor je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor..

2) Osuđenik (osuđenica) je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a još nije na izdržavanju kazne u kaznionici, odnosno zatvoru, ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena.

3) Zatvorenik (zatvorenica) je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela, a nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici ili zatvoru.

4) Članovi obitelji zatvorenika su njegov bračni ili izvanbračni drug, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja te skrbnik.

 
 
 
ius @ 10:54 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 15, 2010
From com.hr]
Sent: Wednesday, April 14, 2010 1:15 PM
To: ridert@optinet.hr
Cc: ridert@optinet.hr
Subject: Re: Pravni savjet




Poštovani,
 
bila sam korisnica diners kartice od 2001 g. te sam im izuzetno velike račune podmirivala uredno sve do početka 2009 g. U veljači, 2009 g. potpisala s njima izvansudsku nagodbu da ću dug nastaviti odplaćivati u ratama. Istina, došlo je do financiske krize pa sam uplatila 2 rate i od početka ove godne svaki mjesec uplaćujem koliko mogu. Ne dogovoreno nego trećinu plaće, moram od nečeg i obitelj hraniti. U izvansudskoj nagodbi stoji, ukoliko ne budem poštovala uplate da će mi ustezati iznos plaće sukladno članku 149 ovršnog zakona nn 67-09. To nisu uradili nego pokrenuli krivičnu prijavu zlouporaba kartice državnom odvjetništvu. Pozvana sam na sud 23.04.2010, odvjetništvo sudu predlaže 60 dana zatvora te se ista kazna neće izvršiti ukoliko u roku 2 godine ne počinim novo kazneno djelo te u roku 6 mjeseci vratim sav dužni iznos. Moje pitanje glasi, nikog nisam prevarila oni su ti koji odobravaju limite potrošnje, osim  toga plaćam koliko mogu budući da si ne mogu priuštiti odvjetnika branit ću se sama. Molim vas pomognite mi pravnim savjetom. Nisam kriva. Kako da se oslobodim krivnje i te krivične prijave. Molim čim prije odgovorite. Unaprijed hvala.

                                   

 ___________________________
Izvod iz Kaznenog zakona

Zlouporaba čeka i kreditne kartice
Članak 226.

(1) Tko zlouporabom čeka, kreditne ili bankomat kartice na čiju uporabu ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obveže na isplatu iznosa za koji zna da nema pokrića, a koji je ugovorom o uporabi čekova ili kartice izričito zabranjen, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka pokreće se povodom prijedloga.

 
Obveze uvjetno osuđene osobe
Članak 68.

(1) Uz primjenu uvjetne osude sud može odrediti ove obveze: da počinitelj kaznenog djela naknadi štetu koju je prouzročio, da vrati korist koju je djelom pribavio ili da ispuni druge obveze koje su zakonski utemeljene u svezi s počinjenjem djela.

(2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga članka određuje sud unutar odmjerenog vremena provjeravanja.

Opoziv uvjetne osude
Članak 69.

(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izrečena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više kaznenih djela za koja joj je izrečena kazna zatvora u trajanju manje od dvije godine ili novčana kazna.

(3) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvršenje izrečene kazne u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, glede izrečenih kazni postupit će prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju.

(4) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu (stavak 2.) za novo kazneno djelo može izreći kaznu ili uvjetnu osudu. Ako izrekne uvjetnu osudu, sa prije izrečenom i novom izrečenom kaznom postupit će se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za djela u stjecaju, ali će se odrediti novi rok u kojem se jedinstvena izrečena kazna neće izvršiti.

(5) Sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši obveze koje su joj određene, a mogla ih je izvršiti. U slučaju da se utvrdi nemogućnost izvršenja obveza, sud te obveze može zamijeniti drugima, ili osuđenu osobu osloboditi obveza.

(6) Sud će opozvati uvjetnu osudu kad nakon njezine primjene utvrdi da je uvjetno osuđena osoba prije toga počinila kazneno djelo, ako ocijeni da ne bi bilo uvjeta za primjenu mjere upozorenja da se za to kazneno djelo znalo. S izrečenom kaznom u slučaju opoziva uvjetne osude i s kaznom za prije počinjeno kazneno djelo postupit će se prema odredbi stavka 3. ovoga članka, a u slučaju da sud ne opozove uvjetnu osudu, postupit će se prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

(7) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

 
 
Možete se žaliti,ali tu nema „kruha“Sve Vam je objašnjeno ,u gore,dva navedena članka Kaznenog zakona RH

"Uhvatite" se za  navedeni članak 69 stavak 5 /podvučeno/

 
 
 
 
ius @ 20:55 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, travanj 13, 2010


From:  hotmail.com]
Sent: Tuesday, April 13, 2010 4:42 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: RE: Poštovanje,


 
 

 Moje pitanje glasi : ako nekretnine i pokretnine darujem maloljetnoj djeci,za 4 mjeseca jedno postaje punoljetno,dali ovrhovoditelj može teretiti tu imovinu?Stan u kojem živimo,glasi na ime supruge,kupljen je stambenim hipotekarnim kreditom.Dali ovrhovoditelj može teretiti ovu nekretninu koja je pod hipotekom i dali se može darovati djeci?Hvala!


  
 
Znači,imate hipoteku na nekretninama.Darovanje ništa ne rješava.Hipoteka i dalje ostalje zabilježena u zemljišnim knjigama,neovisno o vlasniku


Izvod iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Glava 1.   O ZALOŽNOM PRAVU UOPĆE

 
Pojam
Članak 297.

(1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

(2) Što je određeno za založno pravo primjenjivat će se na odgovarajući način i na prijenos vlasništva radi osiguranja, kao i na svako drugo osiguravanje namirenja tražbine stvarima ili pravima dužnika ili treće osobe, ako zakonom nije što drugo određeno.

Zalog
Članak 298.

(1) Založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvar sposobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari.

(2) Jednako kao stvar, založnim pravom može biti opterećeno pojedinačno određeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu, ako zakonom nije drukčije određeno.

(3) Jednako kao stvar, založnim pravom može biti opterećeno i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka).

(4) Sa zalogom su ujedno opterećene i sve njegove pripadnosti, ako nije što drugo određeno.

(5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) može biti samostalnim zalogom.

(6) Ako dužnik jednom vjerovniku založi stvar, a kasnije drugomu založi njezine plodove, kasnije založno pravo djeluje samo glede onih plodova koji su u trenutku kad se zalažu već odvojeni, odnosno ubrani.

(7) Založno pravo na brodovima i zrakoplovima uređuju odredbe ovoga Zakona ako nije uređeno posebnim zakonom.

Neodvojivost
Članak 299.

(1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je opterećenoga založnim pravom, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije što drugo određeno.

 
 
 
 
 
ius @ 21:52 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
From:  gmail.com]
Sent: Tuesday, April 13, 2010 1:31 PM
To: aa
Subject: Re: Naslijeđivanje mirovine


 
Pitam za gospođu koje se ne služi računalom,pa ću objasniti.
Gospođa ima 50 g,još je u radnom odnosu.S obzirom da je brak rastavljen tužbom supruga,nakon 20 g braka,ona  osjeća zakinutom jer godinama nije radila-dogovorno.Tako da sada ima malo staža oko 15 g,i sa obzirom na situaciju,vrlo malu plaću.

Bivši suprug još nije bio u mirovini,a ne može točno doznati da li kada bude vrijeme za mirovinu može koristiti dio suprugove.Uplaćivao je i drugi stup,i dobro je zarađivao.

Nije ulazio u drugi brak.                                            Ako ovi podaci mogu pomoći. Hvala

                                                                                                        




 

 ____________________________________________________________________________
 
Izvod iz zakona o mirovinskom osiguranju N.N. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05. i 79/07. 35/08) 
 Članak 62.

(1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1) ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili

2) ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili

3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

(2) Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

(3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku 1. točki 3. ovoga članka navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene 50. godine, ali nakon navršene 45. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.

(4) Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad.

(5) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga članka.

(6) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti (stavak 1. točka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika.

 

Članak 63.

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 62. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.

(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika iz stavka 1. ovoga članka, obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji.

 
 

A ovo je link HZMO

 

Dakle, slijedom upita i zakonskih propisa-dotična osoba nema pravo na obiteljsku mirovinu / nema uvjete iz članaka 63/

 
 
Lijep pozdrav
 
ius @ 16:33 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, travanj 12, 2010
From: @ina.hr]
Sent: Monday, April 12, 2010 10:18 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject:


 
POŠTOVANI,
MOJ OTAC JE BIO HRVATSKI BRANITELJ. IZNENADA JE UMRO 2005. NAKNADNO SAM SAZNALA DA JE IMAO, IZMEĐU OSTALOG, PRAVO NA TROŠKOVE SAHRANE NA TERET MINISTARSTVA, PA ME ZANIM DA LI SE NAKNADNO MOŽE OSTVARITI POVRAT TIH SREDSTAVA.

UNAPRIJED HVALA,

 

___________________________________________________________________


Izvod iz
PRAVILNIKA
O IZNOSU TROŠKOVA POGREBA IZ ČLANKA 104. ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIHBRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA IČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI-N.N.-43/05


Članak 13.
Troškove nastale po izdanim narudžbenicama za propisane troškove iz članka 12. ovog Pravilnika podmiruje Ministarstvo na osnovi naloga potpisana od nadležna ureda državne uprave ili nadležna upravnog tijela Grada Zagreba, kopije narudžbenice, originala računa te dokaza o pravu na troškove za pokojnika.

Troškovi mogu biti plaćeni i od strane nadležnog ureda državne uprave ili nadležna upravnog tijela Grada Zagreba uz povrat isplaćenih sredstava od Ministarstva.


Po ovome imate pravo na one iznose koji su dani po gore navedenom propisu
 
 









ius @ 22:27 |Komentiraj | Komentari: 0
From c@hds.hr]
Sent: Monday, April 12, 2010 10:41 AM
To: 'ridert@optinet.hr'
Subject: Hitan razvod braka


 
 
 
Poštovani,
 
 
Molim Vas da mi objasnite što je sve potrebno za rastavu braka od papira i procedure . Kome se moram obratiti i koliko novaca je potrebno.

 
 
Naime otišla sam prije 3 godine od muža , on živi sa novom ženom a ja sa muškarcem . Dijete je pola vremena s njim pola sa mnom i želimo da tako ostane za dobrobit i sreću naše curice.Što se tiče rastave želimo da prođe mirno i bez ikakvih trzavica .O podjeli imovine nismo pričali jer je on ostao u svojoj kući a ja u podstanarastvu pa vas molim da mi objasnite kaj mogu očekivati od suda-ne bi da dođe oko razmjerica oko toga.

 
Znači koji papiri su potrebni? Gdje se obratiti ? da li možemo biti obadvoje skrbnici djetetu? Puno , puno Vam hvala nemam vremena za raspitivanja ,a bivšem mužu su potrebni papiri radi svadbe…

 
 ______________________________
Malo je kasno ,odnosno nema uvjeta za neku veliku hitnost (postupak razvoda braka je uređen zakonom,a ne voljom stranaka)tako da će ONA malo pričekati

Izvod iz Obiteljskog zakona-redakcijski pročišćeni tekst-N.N. 116/03,17/04,126/04.107/07


Članak 43.

Sud će razvesti brak:

1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili

2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili

3. ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.

Vi niste fizički ,kako kažete 3 godine
 
Znači,tužba po gore navedenom članku stavak 2 ili 3
Pošto imate malodobno dijete-obavezno je mirenje po centru za soc. skrb
 
Izvod iz citiranog zakona
Članak 44.
Postupak posredovanja provodi se:
1) kad se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom,

2) kad se postupak radi razvoda braka pokreće sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

 
 
 Članak 46.

(1) Kad sud primi tužbu ili sporazumni zahtjev iz članka 44. ovoga Zakona na prvom ročištu zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalištu za brak i obitelj ili osobi ovlaštenoj za pružanje stručne pomoći (posredovatelju) žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka.

(2) Sud će ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o njegovim susretima i druženju s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka.

(3) Ako se bračni drugovi nisu sporazumjeli pred kim će se postupak posredovanja provesti, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja.

(4) Sud će u slučajevima iz stavka 1. i 3. ovoga članka bez odgode donijeti odluku pred kim će se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

(5) Bračni drugovi dužni su u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke iz stavka 4. ovoga članka pokrenuti postupak posredovanja.

Članak 47.

(1) Ustanova ili pojedinac koji provodi posredovanje pozvat će bračne drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobno bez punomoćnika sudjeluju u postupku.

(2) Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tužitelj, odnosno oba bračna druga koji su podnijeli sporazumni zahtjev i ne opravdaju svoj izostanak posredovatelj će odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(3) Ako bračni drugovi odustanu od postupka posredovanja posredovatelj će odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka smatra se da je tužba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

Članak 48.

(1) Posredovatelj će o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i bračni drugovi pomire.

(2) Posredovatelj će upoznati bračne drugove s pravnim i s psihosocijalnim posljedicama razvoda braka.

Članak 49.

(1) Posredovatelj je dužan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz članka 46. stavak 3. provesti i okončati postupak posredovanja.

(2) Posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka posredovanja.

Članak 50.

(1) Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit će stručno mišljenje i centru za socijalnu skrb ako bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

(2) Stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak, prema prebivalištu roditelja s kojim djeca žive.

(3) Ako djeca žive odvojeno od oba roditelja stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb na području kojeg je sjedište tijela koje je odlučilo o smještaju djeteta. Ako je dijete smješteno bez odluke nadležnog tijela stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravišta djeteta.

(4) Centar za socijalnu skrb dužan je odmah razmotriti stručno mišljenje i poduzeti potrebne mjere za zaštitu dobrobiti djeteta.

 
 
 
Članak 51.

Ako bračni drugovi ne dostave stručno mišljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda iz članka 46. ovoga Zakona, smatrat će se da je tužba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

 

Poslije dostave centru /navedena je procedura/..no vi možete.susretljivošću djelatnika centra ubrzati postupak

 

Poslije okončanja postupka po pozivu ide se na sud/ i to možete ubrzati /

 

Poslije jedne ili dvije rasprave-recimo jedne-ukoliko imate sve potrebne dokaze ili se ne desi nešto nepredviđeno-bolovanje suca ,itd,itd…………………sud donosi presudu o razvodu braka ,a po kojoj presudi se razvodi brak,određuje roditelja kojem se malodobno dijete povjerava na daljnje čuvanje i odgoj ,određuje se visina alimentacije za dijete,te način odnosa drugog roditelja s djetetom

Na samoj raspravi –možete izjaviti-oba roditelja- da se odričete prava na žalbu i  dostavom- prema oba roditelja presuda postajeje pravomoćna

 
Izvod iz Zakona o parničnom postupku-pročišćeni tekst zakona(redakcijski) NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08

Članak 349.

Stranka se može odreći prava na žalbu od časa kad je presuda objavljena; a ako presuda nije objavljena, onda od časa kad joj prijepis presude bude dostavljen.

Do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe. Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

 
Članak 333.

Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe.

Prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomoćna.

Članak 334.

Sud je vezan za svoju presudu čim je objavljena, a ako presuda nije objavljena, čim je otpravljena.

Prema strankama presuda ima učinak tek od dana kad im je dostavljena.

Članak 349.

Stranka se može odreći prava na žalbu od časa kad je presuda objavljena; a ako presuda nije objavljena, onda od časa kad joj prijepis presude bude dostavljen.

Do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe. Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

 
 

Poslije pravomoćnosti presude-sud je dostavlja matičnom uredu,a po kojem se upisuju novi podaci

 

Kada se steknu uvjeti za izdavanje novog izvoda/da niste u braku/ isti izvadak može poslužiti kao dokaz  o nepostojanju

bračnog statusa/zabrana poligamije po našem Obiteljskom zakonu/

 

Ima dosta radnji,no dosta se toga može ubrzati,a isto tako važno je isto da vi niste u nekom prijeporu

 

Koliko novaca će to koštati.Uz pretpostavku da sami napravite tužbu-plaćate samo sudske pristojbe i upravne pristojbe/radnje u svezi   matičnog ureda/

Pristojba za tužbu –razvod braka je 200 kuna

 

Izvod iz zakon o sudskim pristojbama

Članak 28.

Kao vrijednost predmeta spora uzima se:

1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu – jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,

2. u sporovima zbog smetanja posjeda - iznos od 5.000,00 kuna,

3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva – iznos od 10.000,00 kuna,

4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka – iznos od 5.000,00 kuna,

5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku – visina tražbine, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.

 

TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI

I. PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK

1. Podnesci

Tar. br. 1.

(1) Za tužbu i protutužbu plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća pristojba:

iznad       do kuna      kuna

0,00          3.000,00     100,00

3.000,00   6.000,00     200,00

6.000,00    9.000,00    300,00

9.000,00   12.000,00   400,00

12.000,00  15.000,00  500,00

 

2. Odluke

Tar. br. 2.

(1) Za prvostupanjsku presudu kao i za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1. ……………..(200) kuna

 
 

Po Vašem pitanju………o imovini se ,po našem zakonodavstvu,ne raspravlja..Imate vremena i nakon razvoda braka

 Znači-bez odvjetnika-sve-do maksimalni minimum -do1000 kuna.Ukoliko uzimate odvjetnika-pisanje tužbe.ev. zastupanje-1 tužba 1 zastupanje-(minimalno) 2X500 kuna plus PDV

 
 

I    Izvod iz odvjetničke tarife

II. PARNIČNI POSTUPAK

Sastavljanje tužbi i podnesaka

Tbr. 7.
 2. U sporovima:

– radi smetanja posjeda
50 bodova

– radi služnosti
50 bodova

– iz stambenih odnosa (otkazi, iseljenja, utvrđenja) uzima se kao vrijednost jednogodišnja zakupnina ili najamnina, ali ne manje od
50 bodova

– radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka
50 bodova


 
…………………………………..(Vrijednost boda je 1o kuna)
 

U pitanju pišete …………… da li možemo biti obadvoje skrbnici djetetu?

Izvod iz Obiteljskog zakona

  
Članak 150.
 
Članak 91.

(1) Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa.

(2) Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi.

(3) Roditeljska skrb može se ograničiti ili oduzeti samo odlukom nadležnih tijela iz razloga i na način propisan ovim Zakonom

 
 
 
3. Postupak radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete živjeti, o roditeljskoj skrbi i o mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

Članak 294.

(1) Sud će odlučiti o tome s kojim će roditeljem maloljetno vlastito ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti živjeti, odnosno o povjeravanju drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i o roditeljskoj skrbi:

1. odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi;

2. odlukom kojom se utvrđuje majčinstvo ili očinstvo.

(2) Sud može odlučiti, kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, i o izricanju mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučaja potrebno.

 
_________________________________________________________________________

 Dakle vi jeste i poslije razvoda skrbnici djeteta-no dijete ne može živjeti u istom momentu kod oba –sada razdvojena roditelja.Po presudi o razvodu braka dijete se povjerava na daljnje čuvanje jednom roditelju radi daljnjeg odgoja,a u isto vrijeme određuje se alimentacija i određuju se kontakti/sve je to sadržaj roditeljske skrbi/  …………..no po razvodu bračnih drugova –na drugačiji način se izvršava roditeljska skrb,nego kada   dijete s oba roditelja raste

 

Kome će od vas zajedničko dijete „pripasti“možete se dogovoriti-što je dobro i na kakav način će se  kontaktirati   djetetom-možete se isto dogovoriti.

 
ius @ 20:05 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, travanj 11, 2010
From:  @hotmail.com]
Sent: Sunday, April 11, 2010 6:58 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: alimentacija za studiranje u inozemstvu


 
Molim Vas za odgovor da li sam dužan plaćati alimentaciju za studenta koji se školuje u inozemstvu,i ako nisam,po kojem je to članku zakona regulirano?

Nisam uspio naći odgovor u obiteljskom zakonu.

Unaprijed hvala
 

 I niste mogli naći u rečenom  zakonu jer ne piše


 Vi ste dužni plaćati u onom iznosu u kojem je sudskom presudom određena svome djetetu i što on će studirati vani-nije apsolutno razlog za prestanak plaćanja.


Dužni ste plaćati alimentaciju do 26 godine djeteta ako se isto redovno školuje.

U zakonu ne piše  nigdje  o uzročno posljedičnoj vezi  mjesta školovanja i  obveze plaćanja alimentacije.Odlaskom(karikiran0)  na bilo koji kontinent vaše dijete ne prestaje biti  Vaše dijete-odnosno obveza na plaćanje alimentacije ne prestaje


 
Izvod iz Obiteljskog zakona-pročišćeni tekst zakona NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07

Članak 210.
(1) Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosno pohađa sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze.
(2) Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja.
(3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad, roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.
(4) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnih osoba tražiti i dobiti podatke o djetetovom obrazovanju odnosno zaposlenju.
(5) Smatra da se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine
ius @ 21:14 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 9, 2010
From:  hr]
Sent: Friday, April 09, 2010 11:04 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pravno pitanje


 
Postovani !
 
Lijepo molim ako mi mozete odgovoriti na sljedece :

 
Nakon smrti oca ostavinskom raspravom kuca u kojoj zivimo majka,sestra i ja

trebala se podijeliti na nacin 50% majka a ja i sestra po 25% . Na nagovor majke i

ja i sestra svga se odricemo u njenu korist da bi ona to naknadno nama ostavila

na naci kako ona smatra zadovoljavajucim,po njenim rijecima . No kako ona ide starija

mijenja joj se raspolozenje i postaje vrlo neugodna osoba . Da ne duljim , pitao bih vas dali

je moguce promjeniti moju odluku sa ostavine o prepustanju svojeg dijela majci ili sta mi je ciniti.

 
Zivim sa suprugom i djecom na katu kuce u jednoj od etaza vec 8 godina , etazi koju smo sredili vlastitim

sredstvima , a sada mi se kaze da cu najvjerovatnije ostati bez icega , na njeo inzistiranje da napustimo kucu kako bi ona mogla raspolagati sa svime .

 
Unaprijed velika hvala.!
 _____________________________________
Izvod iz Zakona o naslijeđivanju pročišćeni tekst zakona NN 48/03, 163/03, 35/05  
 
Nas­­ljednička izjava

Članak 220.

(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nas­­ljedničku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva smatra se da želi biti nas­­ljednikom.

(3) Osoba koja je va­­ljano dala izjavu da prihvaća nas­­ljedstvo, ne može ga se više odreći.

(4) Nas­­ljedničku izjavu potpisuju, odnosno stav­­ljaju rukoznak nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik.

(5) Ako nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik nije u sta­­nju potpisati nas­­ljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabi­­lježiti u zapisniku.

(6) Potpis na ispravi o nas­­ljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za dava­­nje nas­­ljedničke izjave mora biti javno ovjerov­­ljen.

(7) Ako nas­­ljednik u nas­­ljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se ­­nje­gova izjava na ono što mu pripada na teme­­lju zakona, ili na teme­­lju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nas­­ljedstvo na bilo kojem teme­­lju.

(8) Sud neće zahtijevati nas­­ljedničku izjavu ni od koga, ali nas­­ljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerov­­ljene isprave o tome.

(9) Prilikom dava­­nja izjave o odrica­­nju od nas­­ljedstva sud će nas­­ljednika upozoriti da se može odreći nas­­ljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

___________________________________________________________________________________

Nemojte me krivo shvatiti,no stari i stariji ljudi traže više poštovanja-pa u tom duhu dajte više takta kroz djecu i suprugu.Pa bože moj -to je vaša majka.Ne vjerujem da niste čuli koje sve poteškoće imaju djeca sa samim ostarjlim roditeljima ili roditeljem-njihova pamet “ide“ dječjoj.Nemojte joj ništa kontrirati.Svi smo mi samo ljudi i stalno se u životu   učimo.

Malo više takta.Osobno ne vjerujem da bi  baka istjerala svoje unuke na ulicu.Uostalom ,ukoliko bi tako loše išlo išlo bi se više vama na ruku u smislu procjene njenog zdravstvenog stanja u smislu raznih izjava.

 

Majka,stara osamljena žena samo treba toplu riječ i malo više pažnje.Ne vjerujem da vi i supruga to niste u stanju.

 
 
ius @ 22:52 |Komentiraj | Komentari: 0
From:  .hr]
Sent: Friday, April 09, 2010 6:52 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: upit


 
Poštovani,
moj prijatelj  iz Zagreba  vlasnik je 1/4 kuće u Dubrovniku što iznosi 12 m - kuća je kulturna baština - zanima me pošto već ima kupca i ne prodaje cijelu kuću mora li prvo ponuditi otkup 1/4 gradu Dubrovniku ili može slobodno prodati svoj dio (kupoprodajni ugovor ).Dali će snositi ikakve posljedice on kao prodavatelj ako ne ponudi prvo na prodaju gradu, i kakve su sankcije i za kupca koji je kupio taj dio - dio koji nije bio ponuđen gradu? Unaprijed zahvaljujem!

 ________________________________________________________________________
Izvod iz  - Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09)

Članak 37.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan je najprije istodobno ponuditi ga Republici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi navodeći cijenu i druge uvjete prodaje.

Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.

Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.

Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, dužna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.

Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 39.
Ako vlasnik proda kulturno dobro protivno odredbama ovoga Zakona, pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona može podnijeti tužbu sudu za poništenje ugovora o kupoprodaji. Tužba se može podnijeti i kad ugovor nije sklopljen u pisanom obliku.

Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od 90 dana od dana saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku od 5 godina od dana sklapanja ugovora.

Pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo na poništenje ugovora samo ako njezin zastupnik pred sudom izjavi da kupuje kulturno dobro po cijeni i uvjetima pod kojima je prodano.

 
 
Članak 116.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja:

1. ne prijavi dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra (članak 4. stavak 3.),

2. ne čuva ili ne održava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvrši određene mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. stavak 1.),

3. upotrebljava kulturno dobro protivno utvrđenoj namjeni ili promijeni namjenu kulturnoga dobra bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (članak 34. i 35.),

4. ne ponudi pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu (članak 37.),

5. bez odobrenja ili ne poštujući uvjete propisane odobrenjem nadležnog tijela izradi repliku kulturnoga dobra (članak 66. stavak 2. i 3.),

6. ne provodi mjere zaštite nad kulturnim dobrom koje nadležno tijelo naredi u slučaju izvanrednih okolnosti (članak 75.),

7. ne osigura uvjete za provedbu nadzora ili ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 83. stavak 2.),

8. ne postupi po rješenju inspektora za zaštitu kulturnih dobara (članak 86.),

9. započne obavljati poslove na zaštiti, očuvanju ili obnovi kulturnoga dobra, a da za to nema dopuštenje sukladno ovom Zakonu (članak 100.),

10. stavi u promet kulturno dobro, a za obavljanje tih poslova nema dopuštenje nadležnog tijela (članak 100.),

11. započne obavljati restauratorsko-konzervatorske poslove na kulturnom dobru, a da nema odgovarajuće stručno zvanje sukladno ovom Zakonu (članak 101.),

12. ne uplati spomeničku rentu u slučajevima propisanim člankom 112., 113. i 114. ovoga Zakona ili ju ne uplati u propisanom roku.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 20.000,00 kuna

___________________________________________________________________________________________
Slijedom Vašeg pitanja i izvoda iz gore navedenog zakona od strane vlasnika/suvlasnika postoji obveza da istu kulturnu baštinu prvo ponudi na kupnju/pravo prvokupa/ gorenavedenim  pravnim osobama

 

 
 
 
 




 
 
 
ius @ 21:00 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, travanj 6, 2010
From:  yahoo.com]
Sent: Sunday, April 04, 2010 9:12 PM
To: ridert@optinet.hr
 


 
Poštovani!
Vlasnik sam sustanarskog dijela stana od 80 kvadrata a naš drugi sustanar posjeduje 92 kvadrata.Živimo u staroj zgradi koja je pod zaštitom spomenika kulture.U tom velikom stanu imamo i zajedničke prostore hodnik i predsoblje što nam je i prodano po pola kod otkupa stana.Tako je i sve bodovano.Naši susjedi sustanari  tražili su još prošle godine sudskim putem da se napravi fizička dioba naših stanova.Sudski vještak je bio na licu mjesta ali je sud tu mogučnost odbio.Sada oni traže također sudskim putem nekakvu civilnu dražbu.Zanima me dali mi moramo na takvo nešto pristati?Jako me to sve čudi jer je taj njihov dio stana već bio prodavan prije desetak godina neovisno od nas.Supruga i ja kupili smo stan od grada Zagreba i u našem kupoprodajnom ugovoru nema ni slova o takovoj mogučnosti.Ne razumijem kakav bi me to čudan zakon mogao prisiliti da moram seliti negdje drugdje.Tu živim več 40punih godina.

Molio bih odgovor.
 _____________________________________________________________________________
 
Isti ima pravo podnijeti zahtjev za nekom civilnom dražbom
Uglavnom ,kako ste vi  naveli ugrubo-vi ste na pravoj strani

A civilna dražba-znači prodaju.Što taj čovjek ima na umu  nije mi jasno.

Nije loše da se javite –Ministarstvu kulture-mislim da je pri tom  Mnistarstvu odjel za zaštitu spomenika kulture-to napravite  sada i navedite gdje ste i po kojem propisu je taj objekt i kada proglašen spomenikom kulture.Oni imaju pravo se umiješati u proces.

 
 
 
ius @ 17:17 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
From:  @sentinus.hr]
Sent: Tuesday, April 06, 2010 9:32 AM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pitanje


 
Poštovani,
Evo zanima me nekoliko stvari al ukratko da objasnim o čemu je riječ
 
Radim na neodređeno vrijeme više od godine dana u privatnoj firmi
 
Prije tjedan dana proglašen sam tehnološkim viškom
 
E sad me zanimaju ukratko sva moja prava:
 
1.Dal prema novom zakonu o godišnjem odmoru imam pravo na godišnji I koliko bi to iznosilo s obzirom da mi je otkazni rok do 15.4.2010

 
2.Dal imam pravo na otpremninu budući da ne radim dvije godine neprekidno

 
3.Dal moj otkazni rok određuje ugovor ili postoji zakon o najkraćem odnosno najdužem otkaznom roku ovisno o stažu u firmi

 
4.Dal sam dužan taj otkazni rok odraditi ili se može ne odraditi bez dogovora s poslodavcem

 
Molim Vas odgovor u što kraćem roku
 
Zahvaljujem
 _______________________________________________________________________________
Odgovor na  1. pitanje

    Izvod iz Zakona o radu N.N 149/09

Najkraće trajanje godišnjeg odmora
Članak 55.

(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

(2) Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak 59.

(1) Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, određenog na način propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona, za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:

1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor,

2) ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

3) ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

(2) Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

___________________________________________________
Znači 28:12=2,5.a primjenom članka 59 stavka 2-to je 3 dana
Odgovor na pitanje broj 2
   Otpremnina
Članak 119.

(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Odgovor na pitanje broj 3

Po zapošljavanju sklapate  ugovor o radu

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu

Članak 13.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4) danu početka rada,

5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

(2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja

 

 Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 107.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

(2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

(3) Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

(4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

(5) Odredbe stavka 2. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika.

(6) Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

(7) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

(8) Ako u roku iz stavka 7. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

 
Najmanje trajanje otkaznog roka
Članak 114.

(1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,

5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,

6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

(3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

(5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

(6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

(7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog

 
Ovdje je zakonom određena visina otkaznog roka,no vi i poslodavac ,možete ugovorom o radu-ugovoriti drugačije

propisani           

ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz),


Odgovor na pitanje broj 4


Vi ste na početku naveli da ste   dobili otkaz  jer ste tehnološki višak-i potpadate time pod obvezu otkaznog roka

Međutim kada bi se radilo o sporazumnom  prestanku ugovora o radu sporazumni    

Kada bi bio sporazum  tada je sve pitanje dogovora ugovornih strana  Radnik i poslodavac mogu slobodno sve ugovarati što se tiče otkaznog roka, otpremnine te pitanja hoće li se u otkaznom roku stvarno raditi ili ne. Također sporazumom je moguće ugovoriti da nema nikakvog otkaznog roka niti otpremnine, jer sporazum nije otkaz.

 
Dakle,kako se kod  Vas radi o otkazu ,a ne o sporazumnom prestanju ugovora o radu-u obvezi ste odraditi otkazni rok

  
ius @ 16:01 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 2, 2010
From:  gmail.com]
Sent: Thursday, April 01, 2010 11:49 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: pravno pitanje


 
trebala sam kod bilježnika ovjeriti kupoprodajni ugovor z akupnju stana, rekla sam mu da trebam 6 primjeraka (koje sam donijela ispisane). Na to mi je on rekao da se slapaju dva ugovora, jedan ostaje njemu, drugi je dao meni i napravio mi je još 4 ovjerene kopije. Banka je inzistirala na orginalnom ugovoru, što znači jedan je ostao njemi, jedan banki i sad ja nemam ni jedan orginalni primjerak a trebaju mi za daljnje korake pri kupnji stana.Moje je pitanje da li  bilježniku uopće treba orginalni primjerak mog ugovora kod običn ovjere i kako da ja sad dođem do svog primjerka orginala?

 __________________________________________________
Izvod iz zakona o javnom bilježništvu NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09

Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava

Članak 3.

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(3) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Čuvanje i izdavanje isprava
Članak 50.

(1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će onaj javni bilježnik koji ih je sastavio, dok će se strankama izdavati otpravci.

(2) Izvornik javnobilježničke isprave može se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvrđen javnobilježničkom ispravom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni bilježnik će pored javnobilježničke isprave koja potvrđuje pristanak stranaka čuvati i ovjereni prijepis izdane javnobilježničke isprave, a u poslovnom će upisniku zabilježiti kada i kome je izvornik izdan.

(4) Izvornici izvršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima.

__________________________________________________________________________

Uvijek možete otići kod bilježnika s kopijom(preslikom) ili će  Vam je on napraviti –te je ovjeriti i  tako ovjerena isprava u potpunosti zamjenjuje izvornik(original)i  je sposoban praviti  pravne učinke u pravnom prometu

Uostalom –opet je sve kod bilježnika koji čuva dokumente

________________________________________________________________________________________-

3. Posvjedočenje (potvrđivanje) činjenica i izjava

 
Učinak javnobilježničkog posvjedočenja
Članak 73.

Javni bilježnik izdaje potvrde prema odredbama ovog odsjeka. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako odgovaraju odredbama članka 74. do 92. ovoga Zakona.

Ovjera prijepisa
Članak 74.

 (1) Javni bilježnik je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.

(2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva.

 (3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave, ili da je to prijepis ovjerenog prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.

(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.

(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

(6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena preslika isprave.

(7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi će se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivališta stranke, koja je javnom bilježniku pokazala ispravu čija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom uspoređivala njezinu presliku.

4. Izdavanje otpravaka, potvrda (svjedodžbi, uvjerenja), prijepisa i izvoda

 
Nadležnost za izdavanje
Članak 93.

 (1) Dok javni bilježnik čuva isprave, na zahtjev bilo koje stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, izdat će se otpravak ili prijepis isprave, ili izvod iz isprave, odnosno odgovarajuća potvrda o činjeničnom stanju koje proizlazi iz isprave. Osobama u svezi kojih je isprava sastavljena ili ovjerena, koje kao stranke nisu neposredno sudjelovale kod javnog bilježnika, a i trećim osobama, javni bilježnik je ovlašten takvu ispravu izdati samo po odobrenju one stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju isprave ili pak po odobrenju njezinog nasljednika. Javni bilježnik, bez ovjere isprave, strankama ne smije izdavati prijepise (preslike) isprava koje sam čuva.

(2) Ako javni bilježnik prestane čuvati sam svoje isprave, izdavanje isprava iz stavka 1. ovoga članka obavljat će vršitelj dužnosti, a ako se one nalaze u sudskoj arhivi, sud u čijoj se arhivi nalaze.

Opće odredbe o izdavanju otpravaka i prijepisa
Članak 94.

(1) Kad se po odredbama ovoga Zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobilježničkog akta na njemu će se naznačiti da je uspoređen s izvornikom ili prijepisom koji čuva javni bilježnik, zatim da je to otpravak ili prijepis (ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu.

(2) Ako je izvornik javnobilježničkog akta izdan (članak 50.), ne može se više o njemu izdati otpravak nego samo prijepis.

 
 
_________________________________________________________________

Po ovom gore navedenom  izvornik ostaje javnim bilježniku,ali stranke  mogu tražiti izvornik/original/,a tom prilikom će javni bilježnik sastaviti bilješku kome je i kada izdao izvornik ,te će presliku izvornika ovjeriti s napomeniom da ta ovjerena preslika je vjerna  izvorniku/originalu/

Banka se mora zadovoljiti s ovjerenim izvornikom jer  to predstavlja javnu ispravu-a o svemu ostalom,ako baš inzistirate na izvorniku.dogovarajte se u trokutu-bilježnik.banka i vi.

No ,po meni sve je u redu.

Zašto bi morali imati original kada ovjerena kopija zamjenjuje izvornik(original) u potpunosti

 
ius @ 11:47 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
From:  .com]
Sent: Thursday, April 01, 2010 9:52 PM
To: ridert@optinet.hr
Subject: upit


 
Poštovani,
 
Moj sin je dobio rješenje Prekršajnog suda kojim se upućuje na izdržavanje kazne zatvora 06. travnja 2010.  u trajanju od 30 dana.

Sukladno uputi o pravnom lijeku on se protiv tog Rješenja žalio unutar zakonskog roka od tri dana.

 
Pitanje glasi:

Da li to znači odgađanje odlaska u zatvor dok ne dođe pismeni odgovor  na kućnu adresu !?

Voljela bih čuti Vaš komentar.

 
Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem,

 
XY
­­­­­­­­­­­­­­­­­­ __________________________________________________________________________ 

Izvod iz
 Zakona o
izvršavanju kazne zatvora(NN 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09)
 
 
 
Dio prvi   OPĆE ODREDBE

 
 
OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.

(2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.

(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora.

 
 
 

 ŽALBA NA ODLUKU SUCA IZVRŠENJA

Članak 46.

(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika, odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika, odnosno zatvorenika iz članka 8. točke 5. ovoga Zakona uz suglasnost osuđenika, odnosno zatvorenika u roku od tri dana od dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji će je bez odgode dostaviti sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko će vijeće o žalbi odlučiti u roku od osam dana od primitka žalbe.

 
 
 
ius @ 11:33 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 1, 2010
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman";}  
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:39 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.