mail
vaša pitanja možete postavite na ovaj mail:  
                       
ridddert@gmail.com
Brojač posjeta
1038860
Arhiva
« » kol 2015
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
feed
track
Web Analytics
brojač
brojac poseta
jeftin web hosting

brojanje-od 8.5,2015.
google analitycs
google
Blog
utorak, kolovoz 4, 2015
Dobar dan ,molila bi pomoć ako je moguce. imali smo sudsku parnicu na vrhovnom  sudu.koliko imamo vremena da se zalimo na ustavni sud? koji je vremenski rok?
mi smo se zalili na sud u Strazbur i tamo su nam rekli da se prvo moramo zaliti na ustavni sud. nas odvjetnik nam je rekao dok smo bili na vrhovnom sudu da on vise nista nemoze da se samo jos mozemo zaliti u strazbur. sad su nam tam rekli da moramo imati rjesenje sa ustavnog suda. e sad me zanima koliko je vremenski rok da se zalimo na ustavni sud?
...........................................................................

-izvadak iz  Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
pročišćeni tekst zakona
NN 99/99, 29/02, 49/02

V. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Članak 62.
(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo).
(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.
(3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.

Članak 63.

(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud ili u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.
(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u "Narodnim novinama".
(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja ili o sumnji ili optužbi zbog njegova kažnjivog djela nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.

Članak 64.

Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana primitka odluke.

Članak 65.

(1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku osporavane odluke, naznaku ustavnog prava za koje se tvrdi da je povrijeđeno s naznakom mjerodavne odredbe Ustava kojom se to pravo jamči, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe.
(2) Uz tužbu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

 

ius @ 17:20 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, kolovoz 2, 2015
II. STJECANJE PRAVA NA PRIVREMENO UZDRŽAVANJE I VISINA PRIVREMENOG UZDRŽAVANJA
Poštovanje.Probat ču biti kratka,i nadati se da ču dobiti neki odgovor. Naime problem je slijedeči. Mlt. dijete je po razvodu braka 2010god pripalo majci(meni),a ocu su određena viđanja i obaveza uzdržavanja od 800,00kn. Otac obavezu nije do sada niti jednom izvršio,zbog nezaposlenosti ,pa zatim nesposobnosti za rad, te je mlt.sin mojim  angažmanom ostvario pravo na uzdržavanje od strane centra. Ta obaveza je istekla, otac i dalje nije uplačivao, te sam uputila tužbu DORH-u početkom 2014god, no to do danas nije polučilo nikakvim rezultatom(osim jednog saslušanja mene kao tužiteljice i oca kao tuženika). Otac je u međuvremenu sklopio drugi brak,uzeo ženino prezime te, po mojim saznanjima, vodi postupak za umirovljenje. Zanima me dakle kako naplatiti alimentaciju za vrijeme od 2009god., ako otac ne posjeduje nikakve nekretnine ni pokretnine, te se vodi kao osoba nesposobna za rad,i lječi od strane psihijatra? Kome se obratiti, slati tužbe, ne slati???   

Pročitaj kompletan post
ius @ 15:31 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Dali mogu tuziti bolnicu zbog nemara kog poroda i duševne boli?
- opis...
...u prosincu 2011.godine sam dobila sina carskim rezom u Pakracu. Cijelo trajanje
trudnoce sam odlazila na redovne preglede kod ginekologa i van toga kod privatnog.
Redovni je govorio da je beba velika i da će mozda trebati biti carski rez. Također je
i privatni to isto govorio kako je beba rasla(postoje fotografije i dokumenti o velicini
i težini djeteta) i k tome je govorio da trebam tražiti carski rez. Nakon navedenog
termina od doktora sam upućena u bolnicu i tamo provela narednih 13 dana i naravno
uz redovne pregled. Vec nervodna, pod stresom sto svi dobivaju djecu a ja cekam sam
doktore koji si dolazili ispitivala za carski rez..(..pa zar necete napraviti carski rez ja to
hocu moja je beba velika, zelim to, zelim svoje dijete vidjeti,...)...svaki pojednacno
se isto nasmijao i rekao bit će prirodno i to je to, to će se čekati.Ja sam čekala i
i svaki dan iznova plakala i bojala se. Dosao je noć i meni je postajalo lose, povracala
sam,dok sam sestri med. Rekla da mi je lose i i da sam povraćala me pospotala
da je to zato sto jedem van njihove hrane a sto nije bila istina jer su me stavili na dijetnu
hranu jer su rekli da je beba velika. A povjerovala mi tek dok je došla i vidjela da
povracam i sto povracam. Zatim me spojili i slušali da su počeli trudovi, tako cijelu noc
pa do jutra, onda su mi javili da me idu pripremiti za porod jer sam bila 1cm otvorena
i da ce to bit prirodno. Lezala sam tam sa "dripom" , sa svojim trudovima, sa mučninom
i doktorom koji je nekad nekad dosao vidjeti sta se desava.dok sam govorila da hocu
carski rez i da mi se povraca su govorili PRIRODNO MORA BIT i sve je to normalno
ja sam se tada tamo ispovracala i onda je dosao doktor i onda se sjecam da sam neki
papir dobila i olovku i potpisala nesto i da su govorili pripremite sve bit ce hitni carski
rez. I posle toga sam otvorila oci i bila u nekoj sobi,trbuha nema vise,gledala po sobi
i nema moje bebe i dozivala nekoga.nakon nekog vremena (SATI)su dosli da mi
dovezu sina, i ni tada mi nisu rekli sto se desilo. Tek pedijatar kojije dosao mi je
rekao da je morao biti hitni carski rez jer se djetetova glavica bila zaglavila jer nisam
bila dovoljno otvorena,da nije disao,da mu srcenije kuca,da su da ozivljavali i da je bio
sav plav.ja sam plakala,gledala to malo djete i prolazile mi slike sto sa mu se nesto
desilo, dali ce imati mozda kasnije neke posljedice???Ja sam par mjeseci kasnije
završila kod ginekologa sa jakim bolovima i gdje mi je rečeno da je bilo nemara kod
poroda.
Pa me zanima dali je kasno sada nesto poduzeti u vezi toga??i kakve su moje sanse?'
 ........................................................................................................
Po sadržaju upita-radi ae o porodu u bolnici.Ne uilazim u vašu subjektvnost-isto tako ne ulazim u dinamiku i opradanost ili neopradanost medicinskh zahvata-jer nisam kompetentan za to.No-ukoliko smatrate da Vam je pričinjena šteta u smislu needekvatnog medicinskog pristupa možete ići tužbom za naknadu štete-no bi ste zakasnili-rok je 3 godine-od kritičnog datuma
........................................................................................................
 Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima
NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15
Naknada štete
Članak 230.
(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.
(2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.
(3) Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze.

ius @ 14:44 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 29, 2015
 

 Kao nasljednik od prošle godine sam  suvlasnik sam 30-tak katastarskih čestica (1/7, 4/56) - tako je ispalo - takvo je stanje.
Nisam posjednik/korisnik te imovine.
U katastarskim posjedovnim  listovima uz moje podatke je navedeno (vlasnik) (ne izvanknjižni vlasnik).
Ne znam kakvo je  stanje u ZK - ne znam brojeve ZK čestica.
Koliko znam, na toj  imovini nema tereta niti postoje dugovi.

Zbog razvoja situacije zanima me slijedeće - kako mogu prestati biti vlasnik - riješiti se te imovine - izbrisati se iz katastra (i ZK)?
Svoj  (u)dio ne mogu prodati.
Za prijenos svog dijela suvlasnicima vjerojatno treba njihova suglasnost (od svih) i još bi trebalo platiti porez.
Da li se mogu odreći tog svog suvlasničkog dijela u korist države (a i za to je onda potrebna suglasnost države ?) ?

Da li je moguće to riješiti 'napuštanjem' - npr. dati izjavu na sudu da recimo, zadnjih 20 g. nisam  posjednik
i da napuštam tu imovinu (suvlasnički  dio)?

Da li je možda to moguće riješiti tako da se tijekom primanja prigovora u postupku  javnog izlaganja katastarske izmjere
traži brisanje iz vlasništva (katastar- onda posjedništva) (mislim, ja stvarno nisam posjednik - da li je moguće na taj način riješiti se i  vlasništva ?).

Da li postoji ikakav izlaz iz (su)vlasništva koji  ne ovisi o nekoj drugoj strani
(npr da država automatski  preuzme na sebe neko vlasništvo kojeg se neko odrekne, ili da mogu izjaviti sa napuštam tu imovinu i gotovo) ?

Mislim da je pitanje zanimljivo - čovjeku teško  padne na pamet da i od viška može zaboljeti glava;
Zašto se želim toga riješiti ?  Više ne vjerujem da će praktično biti  moguće podijeliti tu imovinu
tako da se može ostvariti vlasništvo  nad nekim dijelom  1/1, a bez toga to vlasništvo nema smisla,
samo potencijalni  trošak  (a nekom  drugom, tko  te parcele koristi, ovakva situacija odgovara).

Pročitaj kompletan post
ius @ 22:02 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, srpanj 25, 2015
Suprug i ja podnosimo sporazumnu rastavu braka, živimo u socijalnom stanu koji nam je dodijelio grad Zagreb tj. u najamu smo (do ove godine kao zaštičeni najmoprimci a od ove samo kao najmoprimci zbog suprugove plače koja prelazi socijalni status.Ja osobno ne radim.).Stan glasi na suprugovo ime.Svoje osobne stečevine nemamo tako da nemamo šta ni dijeliti jedino ono što je u stanu.Zanima me,dali se pokretanjem rastave može ugroziti stanovanje u ovom stanu,tj.da li je moguće da ga izgubimo.Bez obzira na rastavu to nam nije cilj,jer sa nama živi i sin koji nije malodoban.Naš dogovor je da će jedan iseliti i istupiti iz stana,ali me zanimaju zakonske regulative za ovakve slučajeve tipa socijalnog stana,kakve su opcije.Nisam napomenula da smo potpisali ugovor na daljnih 5 god.
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:44 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 24, 2015
trazim vec dugo odgovor na pitanje o sluznosti puta. Darovnim ugovorom brat i ja dobili smo zemljiste sa kucom sto je bilo ucrtano kao jedna cjelina, no majka je dvoriste kod darovnice podijelila na dva djela. Kako na mojoj cestici postoji ulaz za automobile brat me trazio sluznost puta. On na svojoj polovici ima isto ulaz samo pjesacki. Moje pitanje je da li mu mogu sada uskratiti pravo koristenja ,posto vise nismo u dobrim odnosima a i ne mogu prodati svoj dio jer nitko ne zeli da mu kroz njegovu cesticu netko prolazi.  
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:33 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 15, 2015
Molim Vas da mi u što kraćem roku odgovorite na jedno pitanje u vezi zastare kredita. Naime zadužica je potpisana u Hypo banci 9.05.2005. god. Smatrate li da imam pravo pozvati se na zastaru jer nije uplaćena niti jedna rata od tada, te kome se obratiti odnosno poslati dopis za zastaru? znači od 01.08.2005. trebala je ići prva rata od 419.47 eu. zadnja rata trebala je biti do 01.08.2008. god ............................................................................................................ ukoliko je tako -početak kredita polovina 6.mjeseca 2005. zadnja rata je trebala biti 1.8.2009. mjesec 2008 sve u njesečnim mjesečnim ratama-anuitetima-u zadanom,određenom uznosu-odnosno-unaprijed zadanoj dinamici otplate-a koja nije vršena do danas apsolutno došlo je do zastare radi se o povremenim davanjima koja su unaprijed ugovorom određena u određenom novčanom iznosu-tzv.ugovoreni način plaćanja Zastera pojedinog mjesečnog anuiteta-je 3 godine od vremena kada je treba biti uplaćen-a pet godina , računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:42 |Komentiraj | Komentari: 0
 Muz je u radnom odnosu u firmi 15 godina,a sad postoji mogucnost otkaza ili prelaska u drugu firmu. Ima neiskoristeno od starog godisnjeg 5 dana koje mu poslodavac nada iskoristit i cijeli novi godisnji odmor,, pa zanima nas dali je njemu poslodavac duzan platit godisnji odmor ako dobije otkaz ili ako sam daje otkaz odnosno ako prelazi u drugu firmu?
 Receno nam je da je duzan poslodavac  platit,ali samo ako mu daje sam poslodavac otkaz, al neznamo pod kakvim uvjetima dali samo kao tehnoloskom visku ili i ako je od muza krivica za otkaz??
.....................................................................
izvadak iz Zakona o radu
NN 93/14
 Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 82.
(1) U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Trajanje godišnjeg odmora
Članak 77.
(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.
(2) Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog stavkom 1. ovoga članka.
(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.
.......................................................................................
Oliti prevedeno na  svakidašnji jezik-otaz bilo koje prirode ne poništava godišnji-ili na njegovu ekvivalentnu  novčanu naknadu
 


ius @ 15:46 |Komentiraj | Komentari: 0
 

Trenutno sam na bolovanju od 8.5.2015.,radim u privat. firmi preko 8 godina,saznala sam da je isplaćen regres kolegama i on je obuhvaćen kolektivnim ugovorom,međutim ja ga nisam primila
,pitanje je da li imam i ja pravo na regres s obzirom da mi je ostalo još 17 dana godišnjeg za iskoristiti?
............................................................................
Regres se  ne regulira zakonom   
Može se regulirati kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu-kao nižim općim pravnim aktima
 te ugovorom o radu-kao pojedinačnim pravnim aktom
 No obaveza ne postoji
 U kontekstu vašeg pitanja........................  kako navodite-vaša firma ima kolektivnim ugovorom reguliran regres-pa potražite odgovor tamo
Kontaktirajte poslodavca
 
 

ius @ 15:18 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, srpanj 14, 2015
 

Molim pomoć, uputu.
Kolegica se vratila sa rodiljnog dopusta u travnju mjesecu 2015. godine.
Nakon toga je iskoristila 11 dana za godišnji odmor nakon povratka sa rodiljnog dopusta.
Ostatak od 13 dana za godišnji odmor nije iskoristila do 30.06.
Pitanje glasi:
Dali kolegica u skladu sa čl.84. st 5. ima pravo da iskoristi tih 13 dana i nakon 30.06.2015  ili više nema tu mogućnost.
.................................................
Shodno odredbama Zakonu o radu  a koje se odnose na  sadržaj vašeg upita
naglasak je na 
nije mogao iskoristiti 
ili
 njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine
 znači- ili je bila neka okolnost po radniku-xy
 ili onemogućavanje korištenja ostatka godišnjeg 
ukoliko postoji neka okolnost po tome-može iskoristiti godišnji-do kraja godine
.................................................................................
izvadak iz Zakona o radu
NN 93/14
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Članak 84.
(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(3) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
(4) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
(6) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.
ius @ 22:51 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, srpanj 13, 2015
Zamolila bih Vas za pomoc.Naime radi se o tome da optuzeniku treba  uskoro (pretpostavljam) imat sudenje (Bit ce mu sudeno za uzrokovanje prometne nesrece u alkoholiziranom stanju  (1. 5 promila u krvi) gdje je smrtno stradala 1 osoba).Osiguranje ce ga teretiti po zadnjoj informaciji velikom kaznom.Okrivljenik je jos u radnom odnosu sa jednom firmom u kojoj je primljen vec godinama na stalni radni odnos.U svome vlasnistvu nema nikakve pokretnine i nekretnine.Okrivljenik ce biti osuden na zatvorsku kaznu.Zanima me nakon sudenja kad bude odredena novcana kazna osiguranja i definirani sudski troskovi hoce li oni morat biti placeni u skorom vremenskom odredenom roku ili ce moci doci na naplatu po izlasku okrivljenika na slobodu i nakon ponovnog zaposljenja.Jer okrivljenik nece biti u novcanoj mogucnosti da troskove podmiri odmah.Hoce li mu sjesti neke blokade ili ovrhe?I jos jedno pitanje vezano za ovo.Da li se moze u svrhu smanjenja kazne  uz odredenu kaznu zatvora i odraditi  dio kazne dobrotvornim radom.I da li se kazna moze smanjiti ako okrivljenik ima zenu i da planiraju imati dijete. 
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:44 |Komentiraj | Komentari: 0
 

Uzdržavnje djeteta po baki i djedu-kada i kako
 
imam upit  vezano za prava i obveze bake i djeda nakon razvoda. Bivši suprug odlazi u inozemstvo i svoje obveze po pitanju alimentacije prenosi na svoje roditelje,tj baku i djeda.Zanima me da li s tim prenosi na baku i djeda  i prava viđanja  malodobnog djeteta,točnije bebe u  mjeri koliko je ocu djeteta utvrđeno razvodom, a to je 4 puta mjesečno.
  
................................................................................
.................................................................................
u kontekstu Vašeg pitanja i navedenih odredbi Obiteljkog zakona,a vezano za uzdržavanje djece po baki i djedu-trebamo poći od obitelji-vrijednosti obitelji-zakon štiti obitelj-pa je jedna odrdba da se roditelj ne može odreći uzdržavanja-odricanje je bez pravnog učinka.Po zakonu je određeno(a što u stvarnom životu je sasvim -recimo-normalno-djed i baka pomažu svojim unucima-time i svojoj djeci)To pomaganje-u vidu-obaveznog uzdržavanja djeteta-po baki i djedu-ukoliko izostane-iz bilo kojih razloga-uzdržavanje od roditelja
To uzdržavanje je- sekundarne naravi-pa se i drugačije valorizira.....od kada,visina novčanog iznosa i dr,
Polazeći od odredbi zakona o nemogućnodi odricanja-a u sadržaju Vašeg upita-tu obavezu roditelj ne može prenijeti ni na bilo koga
Takav pravni akt-pojedinačni-ne postoji
 Dio sadršaja Vašeg pitanja....
." i svoje obveze po pitanju alimentacije prenosi na svoje roditelje,tj baku i djeda.Zanima me da li s tim prenosi na baku i djeda  i prava viđanja  malodobnog djeteta,točnije bebe u  mjeri koliko je ocu djeteta utvrđeno razvodom, a to je 4 puta mjesečno.
je bespredmetno pričati
pravno ne
to vaše-kako kažete-"i svoje obveze po pitanju alimentacije prenosi na svoje roditelje,tj baku i djeda.Zanima me da li s tim prenosi na baku i djeda  i prava viđanja  "
nije apsuluno u uzročno-posljdičnoj vezi-baka i djed imaju pravo viđati svoje unuke
Jasno-ovo sve napisano-rečeno je po"pravnoj sferi"
Stvarni život  svake obitelji-roditelja,djece i bake i djeda-odvija se-pravilno- sasvim normalno-i bez zakonskih rješenja
..............................................................................
 -izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15
2. Roditeljska skrb
Članak 91.
(1) Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i
imovinskih interesa.
(2) Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi.
(3) Roditeljska skrb može se ograničiti ili oduzeti samo odlukom nadležnih tijela iz razloga i na način propisan ovim Zakonom.
 
Članak 212. a
(1) Ako je pravo na uzdržavanje djeteta iz članka 210. ovoga Zakona utvrđeno ovršnom ispravom, roditelj
može tužbom tražiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdržavanja na temelju te isprave čim prestanu
pretpostavke za uzdržavanje djeteta.
(2) U presudi kojom prihvaća tužbeni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti kao dan
prestanka prava na uzdržavanje utvrditi dan podnošenja tužbe ili koji drugi dan poslije toga dana ako nađe
da je ona prestala toga dana.
(3) U parnici iz stavka 1. ovoga članka ili u posebnom postupku osiguranja sud može na prijedlog roditelja
donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate uzdržavanja na temelju ovršne isprave kojom je ono određeno
do pravomoćnog okončanja spora. Ta se zabrana može odnositi samo na prisilne naplate pojedinih tražbina
za uzdržavanje nastalih nakon dana podnošenja tužbe, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana
može odrediti i koji kasniji dan.
(4) Na temelju privremene mjere iz stavka 3. ovoga članka sud koji provodi ovrhu određenu radi naplate
tražbine za uzdržavanje na temelju ovršne isprave iz stavka 1. ovoga članka odgodit će na prijedlog roditelja
ovrhu do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka pokrenutog tužbom iz stavka 1. ovoga članka,
odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate pojedinih tražbina na koje se
zabrana iz privremene mjere odnosi.
(5) Nakon pravomoćnosti presude kojom je utvrđen dan prestanka obveze za uzdržavanje, na temelju
ovršne isprave kojom je utvrđena ta obveza može se tražiti ovrha samo radi naplate tražbina nastalih do toga dana.
Članak 212.b
(1) Ako je pravo na uzdržavanje djeteta iz članka 210. ovoga Zakona utvrđeno ovršnom ispravom, roditelj
može tužbom predložiti da sud odlukom utvrdi njegovu smanjenu obvezu uzdržavanja čim nastanu okolnosti
uslijed kojih je do toga došlo. U toj tužbi roditelj je dužan naznačiti smanjeni iznos za koji smatra da ga je
još uvijek dužan plaćati.
(2) Ako nađe da je prijedlog za smanjenje obveze uzdržavanja u cijelosti ili djelomično osnovan, sud će u 
presudi kojom će odlučiti o tužbi iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti izreći koliko je roditelj
dužan plaćati za uzdržavanje u smanjenom iznosu, i to od dana podnošenja tužbe ili kojeg drugog dana
poslije toga dana, ili će taj prijedlog u cijelosti odbiti kao neosnovan.
(3) U parnici iz stavka 1. ovoga članka ili u posebnom postupku osiguranja sud može na prijedlog roditelja
donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate određenog dijela uzdržavanja na temelju ovršne isprave kojom
je ono određeno do pravomoćnog okončanja spora. Ta se zabrana može odnositi samo na prisilne naplate
pojedinih tražbina za uzdržavanje nastalih nakon dana za koji je u tužbi predloženo da se utvrdi kao dan
smanjenja obveze za uzdržavanje, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana može odrediti i koji kasniji dan.
Članak 216.
(1) Ako roditelj ne uzdržava dijete, baka i djed po tom roditelju dužni su ga uzdržavati prema odredbama
članka 209.-211. ovoga Zakona.
(2) Odredbe članaka 212.a do 212.c. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na obvezu bake i
djeda iz stavka 1. ovoga članka.
 Članak 216.a
Tužbom se uzdržavanje u slučajevima iz članka 213. do 216. ovoga Zakona može tražiti samo za vrijeme
nakon njezina podnošenja. 
Članak 116.
(1) Sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri
ili polubratu koji ne živi s djetetom da se neovlašteno približava djetetu na određenim mjestima ili na
određenu udaljenost te da ga uznemirava.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili dijete.
(3) Sud će o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti centar za socijalnu skrb i dostaviti mu
odluku o zabrani približavanja i uznemiravanja djeteta.
(4) Sud je dužan donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode a najkasnije u roku od 60
dana od dana podnošenja prijedloga. 
 
 

ius @ 20:35 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, srpanj 9, 2015
U travnju 2014 godine umrla mi je teta a ostavinska rasprava trebala se održati u lipnju, međutim jedan dokument je nedostajao te je rasprava odgođena. Taj dokument (punomoć o zastupanju na raspravi) nabavljen je koji dan nakon toga i tada počinje problem. Naime, javna bilježnica sve do današnjeg dana nije riješila niti ponovno održala ostavinsku raspravu (godinu dana) te niti ne odgovara na telefonske pozive a ukoliko se i javi kaže da će za tjedan dana i slično. To se ponovilo više puta. Interesira me, budući da se ovdje radi o velikom problemu vezanom uz nerad bilježnice, kome se možemo obratiti i žaliti na rad dotične ili zahtijevati da joj se oduzme predmet i prebaci nekome drugome tko je sposoban održati ostavinsku raspravu. Osim toga, da li postoji zakonski rok u kojem se ostavinska rasprava treba izvršiti, jer čini mi se da je godina dana ipak previše.  
Pročitaj kompletan post
ius @ 13:43 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 8, 2015
 

imam upit vezano za korištenje godišnjeg odmora. Već duže vrijeme sam zaposlen kod svog poslodavca preko agencije za zapošljavanje ,ti ugovori su uvijek bili na određeno vrijeme bez prekida. Od 03.06. ove godine sam dobio ugovor od svog poslodavca do 14.09.2015 godine,znaci doslo je do promjene poslodavca. Glavni problem i što mene zanima je da li imam pravo na puni ljetni godišnji od 10 radnih dana? Do 03.06. sam iskoristio 8 radnih dana godišnjeg koliko sam i imao pravo do tada,ali sam prije par dana od poslodavca dobio obavijest da za ljetnji godišnji umjesto već dogovorenih 10 radnih dana imam pravo samo na 4 radna dana jer mi je ugovor sa njim do 14.09. ..................................................................... Za sadasnjeg poslodavca sam radio preko adecca od 22.08. 2011 do 31.07. 2014 godine nakon cega sam dobio ugovor od svog poslodavca od 01.08. 2014 godine do 30.12. 2014 godine nakon cega sam ponovo vracen da radim preko adecca od 31.12. 2014 do 02.06. ove godine nakon čega sam ponovo dobio ugovor od poslodavca od 03.06. do 14.09. Godisnji od prosle godine sam iskoristio 1 dan do 31.07.2014. a ostatak od 19 dana mi je isplaćen.
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:54 |Komentiraj | Komentari: 0
 

trebao bih pravni savjet po pitanju oporuke. Stric ima imovinu koju bih u slučaju svoje smrti (već je u ozbiljnim godinama) ostavio meni na raspolaganje. Naime, tijekom života je napravio kuću s 3 zasebna stana koju nikad nije i neće etažirati te kuću na selu. Živi u nevjenčanoj bračnoj zajednici s "suprugom" s kojom je sve to i stekao ali sve glasi na njega. "Strina" nikad nije tražila da na neki način i ona bude "papirnato" uvedena u imovinu. Uglavnom, cilj mu je u slučaju njegove iznenadne smrti da ne dođe do kaosa prilikom podjele njegove imovine budući da ima 2 sestre i 4 brata koji imaju po barem 2-3 djece. Želja mu je da u slučaju i nakon njegove smrti ja sve naslijedim od njega i po svojoj moralnoj savjesti (i njegovim usmenim uputama- koje se do kraja njegova života možda i promijene) ja pobrinem za sve to tko će što naslijediti i dobiti. Ja sam pristao na to te sad tražim najbolji način kako to izvesti. Naime, ne bih htio da za njegova života to bude u mojem vlasništvu (tako da on uvijek može za života raspolagati svojom imovinom), npr. da sklopimo ugovor o doživotnom uzdžavanju. Mota mi se ideja o oporuci ali kako sam ćuo, oporuku uvijek mogu osporavati ostali nasljednici (kojih ima popriločno) tražeći svoj nužni dio. Zanima me da li je to istina i da li nakon čitanja ostavinske rasprave ja sve nasljeđujem pa me oni moraju koji žele svoj nužni dio tužiti ili je obratno, tj. da ja moram tužiti njih ako se na raspravi pojave i unatoč oporuci zatraže svoj nužni dio?
Uglavnom, nadam se da ste me uspjeli razumjeti te se nadam vašem odgovoru na gore navedena pitanja i isto tako prijedlogu rješenja za gore navedenu situaciju?
.................................................................................................
u slučaju da ostane tako-iako je nevjenčana-ona u potpunosti i u cijelosti naslijeđuje strica
tada napravite oporuku-no ona ima pravo na polovicu  dijela koji bi joj pripao-da oppruke nema-a to se polovica svega
u svakom slučaju rodbina ostala-tu nije pozvana na nasljedstvo
..............................................
izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11,61/11, 25/13, 05/15
Izvanbračna zajednica
Članak 11.
(1) Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
(2) Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
(3) Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa.
(4) Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka.
izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
Zakonski nasljednici
Članak 8.
(1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.
(2) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju po nasljednim redovima.
(4) Nasljednici bližega nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.
III. Nužni nasljednici
1. Nužni nasljednici i njihovo pravo
Nužni nasljednici
Članak 69.
(1) Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.
(2) Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nužni su nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo.
Pravo nužnog nasljednika
Članak 70.
(1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio.
(2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.
(3) Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
(4) Oporučitelj može oporukom odrediti i da nužni nasljednik primi svoj dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu.
(5) Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).
...........................................................................................
Slijedom Vašeg upita i navedenih zakonskih tekstova-ona kao dugogodišnji izvanbračni drug-u svakom slučaju-nasljeđuje ostavitelja-vašeg strica-a ako napravite sa stricem oporuku-njen nužmi dio je polovina svega
 

ius @ 17:01 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 3, 2015
Prodao sam stan a prilikom potpisa Kupoprodajnog ugovora supruga je morala potpisati suglasnost da dozvoljava upis prava svoje polovice vlasništva predmetnog stana bracne stecevine u zemljišne knjige prilog Ugovoru o kreditu kupca. Da li se dana suglasnost može na bilo koji način poništiti s obzirom da sam ja u potpunosti sam sve platio i ne pisanom dogovoru između mene i supruge ona nije polagala pravo na taj stan. Na žalost malo je tvrdoglava pa nije smatrala da treba bilo što potpisivati kao bračni ugovor jer je rekla da je sve naše i da ona ne misli tražiti ništa moje ali očekuje ako nešto trebamo da ćemo zajedno i učestvovati.
Pročitaj kompletan post
ius @ 14:28 |Komentiraj | Komentari: 0
Digla sam kredit za drugu osobu sad meni oduzimaju 1/3 od place, međutim ta osoba zeli preuzeti dug na sebe. Dali je to moguce i kako?izvadak iz Zakona o obveznim odnosima ................................................................................................................ NN 35/05, 41/08, 125/11 PREUZIMANJE DUGA Ugovor o preuzimanju duga Članak 96. (1) Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. (2) O sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih može vjerovnik priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga. (3) Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime. (4) Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u određenom roku očituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u određenom roku ne očituje, smatra se da nije dao svoj pristanak. (5) Ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak.
Pročitaj kompletan post
ius @ 12:42 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 1, 2015
 

Pokojni otac bio je mjenicni jamac te se sada mene i moje dvije sestre tereti za taj dug. Mi se naime nismo odazvale na raspravu te nismo iznijele prigovor da se utvrdi vrijednost nasljedstva. Naime, vrijednost nasljedstva je nekoliko puta manja od duga. Sad se nas tereti za cijeli iznos duga pa me zanima postoji li jos koji pravni lijek za navedeni slučaj ili ke stvar gotova. Mogu li nam ovrsiti obiteljsku mirovinu?
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:33 |Komentiraj | Komentari: 0
PROBLEM: 
DRUGI SUVLASNIK ( 28 % ) ŽELI IZNAJMITI SVOJ SUVLASNIČKI DIO STANA .
A DA BI GA IZNAJMIO  MORA IZNAJMITI I ZAJEDNIČKI DIO  ( KUPAPNU / WC ).
TO ZNAČI DA ŽELI I MOJ SUVLASNIČKI  DIO  ( KUPAONICU / WC ) IZNAJMITI, PA BI MI TAKVIM POSTUPKOM
BILA NANESENA ŠTETE.
JER TE PROSTORIJE KORISTI NAS 5. ODRASLIH  I  4. MALODBNE DJECE.
PITANJE :
1. DALI MOŽE IZNAJMITI MOJ SUVLASNIČKI DIO ( KUPAONICI / WC ) BEZ MOJE ODLUKA ?
2. KAKO MOGU TEMELJEM ZAKONSKI PROPISA  ( I KOJIH ) SPRIJEČITI IZNAJMLJIVANJE KOJIM SE IZ 
    GORE NAVEDENIH RAZLOGA PROTIVIM.
..................................................................................
konstatira se da dioba nije izvršena-a pošto nije-tada se to zove idealno vlasništo-suvlasništvu
tada-drugi suvlasnik ne može iznajmiti dio stana-jer ne postoji sudska odluka-što je točno njegovo-što točno vaše
....................................................................
izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Izvanredni poslovi 
Članak 41. 
(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. 
(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. 
(3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao


.............................................

prevedeno na "svakidašnji jezik"-ne ne može-potrebna je Vaša suglasnosst

ius @ 16:10 |Komentiraj | Komentari: 0
 

PROBLEM: 
DRUGI SUVLASNIK ( 28 % ) ŽELI IZNAJMITI SVOJ SUVLASNIČKI DIO STANA .
A DA BI GA IZNAJMIO  MORA IZNAJMITI I ZAJEDNIČKI DIO  ( KUPAPNU / WC ).
TO ZNAČI DA ŽELI I MOJ SUVLASNIČKI  DIO  ( KUPAONICU / WC ) IZNAJMITI, PA BI MI TAKVIM POSTUPKOM
BILA NANESENA ŠTETE.
JER TE PROSTORIJE KORISTI NAS 5. ODRASLIH  I  4. MALODBNE DJECE.
PITANJE :
1. DALI MOŽE IZNAJMITI MOJ SUVLASNIČKI DIO ( KUPAONICI / WC ) BEZ MOJE ODLUKA ?
2. KAKO MOGU TEMELJEM ZAKONSKI PROPISA  ( I KOJIH ) SPRIJEČITI IZNAJMLJIVANJE KOJIM SE IZ 
    GORE NAVEDENIH RAZLOGA PROTIVIM.
..................................................................................
konstatira se da dioba nije izvršena-a pošto nije-tada se to zove idealno vlasništo-suvlasništvu
tada-drugi suvlasnik ne može iznajmiti dio stana-jer ne postoji sudska odluka-što je točno njegovo-što točno vaše
....................................................................
izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Izvanredni poslovi 
Članak 41. 
(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. 
(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. 
(3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao
 

.............................................

prevedeno na "svakidašnji jezik"-ne ne može-potrebna je Vaša suglasnosst

ius @ 16:10 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.