zašto otvaram ovaj blog


Nakon 20 i više godina bavljenja profesionalno pravom,a imajući u vidu globalnu dimenziju na svim razinama(javnost, dostupnost informacija),nužan slijed promjena /EU i ostalo/u našem pravnom sustavu,te osobni altruizam i iz još nekih razloga koji nemaju mjesta za šire elaboriranje potakli su me na otvaranje bloga s jedinom svrhom- pomoći ljudima Osobno-bez obzira na sve opravdane i  manje opravdane egzistencijalne habituse,spoznaje i standardizirana ustaljena socijalna ponašanja i ustaljene odnose i vrijednosti među ljudima i sve ino----pomoći čovjeku bila mi je uvijek u životu misao  kojoj sam se radovao i kojoj sam uvijek rado pristupao Ovim blogom želim pružiti pravnu  pomoć ljudima,a volio bih da to budu ljudi koji nemaju novčanih sredstava  za istu. Sve svoje upite s područja prava možete postaviti na mail i po mogućnosti će te(nitko sve ne zna!!!) dobiti potpuno besplatan odgovor  

  ridddert@gmail.com

na neozbiljne upite i primjedbe se ne osvrćem.
Lijep pozdrav svima i -dobro d
ošli!!!! 

 
aa
Arhiva
« » stu 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Nema zapisa.
google
aaaa
z
abab
Google Analytics Alternative
cl
Clicky Web Analytics
aaaaa
Nema zapisa.
Blog
četvrtak, studeni 20, 2014
Molim vas pravni i stručni savjet vezano na postupak ostavinske rasprave.
Zanima me dali pokojnikova pravomoćna sudska presuda za naplatu određenih potraživanja može ući u ostavinski postupak?
 
Pročitaj kompletan post
ius @ 18:41 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 19, 2014
Pozdrav, dobio sam neki dan poziv na ostavinsko ročište. Umrla mi je mamina teta, što meni dođe kao neka pra teta. Naveden sam samo kao rod, ne piše da sam išta dobio, a iskreno rečeno ženu sam vidio samo jedanput u životu kao dite. Nažalost u krvonm srodstvu sam s tim ljudima, u ostale detalje neću ulaziti (obiteljski problemi). Ja ne želim niti sam htio imati ikakve veze s tim ljudima kao ni sa oporukom.

 

Dakle, ne želim dolazit na tu raspravu (nemam novaca za bus kartu, ja živim u Zadru a rasprava bi trebala biti u Zagrebu), i nemam novaca za javnog bilježnika (da predam nasljedničku izjavu, ako se to tako zove, da se odreknem svega, nemam se čega odricati pošto nisam ni dobio ništa)

 

Mene zanima, jel se meni može što dogodit, može li me se kazniti ako ne uradim ništa (jer nemam novaca vako i onako), Da li postoje pravne posljedice ako jednostavno sve ignoriram?

……………………………………..

Izvod iz Zakona o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13

 

Nas­­ljednička izjava

Članak 220.

(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nas­­ljedničku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva smatra se da želi biti nas­­ljednikom.

(3) Osoba koja je va­­ljano dala izjavu da prihvaća nas­­ljedstvo, ne može ga se više odreći.

(4) Nas­­ljedničku izjavu potpisuju, odnosno stav­­ljaju rukoznak nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik.

(5) Ako nas­­ljednik ili ­­nje­gov zastupnik nije u sta­­nju potpisati nas­­ljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabi­­lježiti u zapisniku.

(6) Potpis na ispravi o nas­­ljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za dava­­nje nas­­ljedničke izjave mora biti javno ovjerov­­ljen.

(7) Ako nas­­ljednik u nas­­ljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se ­­nje­gova izjava na ono što mu pripada na teme­­lju zakona, ili na teme­­lju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nas­­ljedstvo na bilo kojem teme­­lju.

(8) Sud neće zahtijevati nas­­ljedničku izjavu ni od koga, ali nas­­ljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerov­­ljene isprave o tome.

(9) Prilikom dava­­nja izjave o odrica­­nju od nas­­ljedstva sud će nas­­ljednika upozoriti da se može odreći nas­­ljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka

 

ius @ 17:51 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, studeni 17, 2014
Pronašao sam Vas mail na internetu imao bi jedno pitanje u vezi rastave braka naime ovako supruga me napustila prije dvije godine kad je odlazila upitala me dal cu jo sporazumno potpisat papire ja sam na to pristao no ona se od tada vise ne javlja tako da nas brak u papirima jos traje mene zanima dali ja mogu otic na sud ili opčinu i tamo rec da ona ne zivi sa mnom vec dvije godine dal ce onda sud poduzet nesto da dodje na rociste djece nemamo

……………………………………………………………………………..

Izvod iz Obiteljskog zakona NN 75/14, 83/14

Pravna osnova razvoda braka

Članak 51.

Sud će razvesti brak

1. ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma

2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili

3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

Izvod iz Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14

Nadležnost s bračnim sporovima

Članak 54.

Za suđenje u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili rastave braka (bračni sporovi) nadležan je pored suda općemjesne nadležnosti i sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.

Ako je u bračnim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadležan zato što su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj odnosno zato što tužitelj ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište odnosno sud na čijem području tužitelj ima prebivalište.

Ako ni tužitelj nema prebivalište odnosno boravište u Republici Hrvatskoj, Savezni sud odredit će koji će sud u Republici Hrvatskoj biti mjesno nadležan.

Općina nema nikakve nadležnosti u razvodu braka-to je vaša privatna stvar

Slijedom upita i sadržaja navedenih članaka zakona-pred sudom dići  tužbu za razvod i svjedocima dokazati činjenicu fizičke odvojenosti-kako ste naveli Po tužbi podnesite vjenčani list i predložite saslušanje dva svjedoka i saslušanje  tužene,navedite činjenicu neimanja zajedničke djece

 

 

 

 

ius @ 21:38 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 12, 2014
imao sam podstanara kojem sam dao otkaz zbog neplaćanja najamnine i režija.Da li mi se isplati tužiti ga za neispunjene obaveze (cca 4000 kn), s obzirom na troškove postupka na sudu i kolika je mogućnost pronaći ga s obzirom na promjenu adrese(znam OIB i gdje radi).

 ……………………………………………………………………………………

Izvadak iz važeće tarife odvjetničke komore-N.N.142/12

 

II. PARNIČNI POSTUPAK

Sastavljanje tužbi i podnesaka

Tbr. 7.

Odvjetniku pripada nagrada za sastavljanje tužbe, protutužbe, prijedloga ili zahtjeva:

1.

Ako je vrijednost predmeta spora:

OD KUNA

DO KUNA

BODOVA

0

2.500,00

25

2.500,01

5.000,00

50

5.000,01

10.000,00

75

10.000,01

100.000,00

100

100.000,01

250.000,00

250

250.000,01

500.000,00

500

 

 

Tbr. 20

1.

Sastav zahtjeva kojima se pokreće upravni postupak, sastav podnesaka s činjeničnim navodima, sastav obrazloženih prijedloga i sastav prijedloga za izvršenje rješenja:

– u neprocjenjivim predmetima 50 bodova

2.

U svim procjenjivim predmetima, kao npr. porezne prijave na osnovi podataka iz knjiga koje je obveznik poreza dužan voditi, obrazloženi podnesci u poreznim, carinskim i deviznim predmetima, u postupku izvlaštenja, u postupku pribavljanja lokacijske i građevinske dozvole, u postupcima iz stambenih odnosa, u postupku naknade za imovinu oduzetu za vrijeme Jugoslavenske komunističke vladavine, kao i u drugim upravnim postupcima – nagrada po Tbr. 7. t. 1. Osnovicu za obračun čini ukupan prihod, odnosno vrijednost imovine, odnosno iznos jednogodišnje najamnine ili zakupnine.

3.

Ostali podnesci – 50% nagrade iz t. 1. i 2. ovog tarifnog broja.

  

Tbr. 50

Vrijednost boda iznosi 10,00 kn

ius @ 19:03 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 6, 2014
ius @ 19:35 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 2, 2014
pokušala sam sama iskopati članke i zakone koji se odnose na moj problem, ali ne pronalzim odgovore pa molim Vašu pomoć

Nalazim se u stalnom radnom odnosu, a od 23.01.2014. koristim pravo na rodiljni i roditeljski dopust koji mi istječe 31.01.2015. Nakon toga želim koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa do 3. godine života djeteta. Pitanja glase: Da li nakon isteka roditeljskog dopusta mogu iskoristiti cijeli godišnji odmor iz 2014. godine, a prije nego što počnem koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa? Koliko unaprijed moram obavijestiti poslodavca o namjeri korištenja prava na mirovanje tj. kojim člancima je taj rok reguliran u novom Zakonu o radu odnosno u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama?

…………………………………………………………………………………………………..

Izvod iz Zakona o radu NN 93/14

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 84.

(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(3) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

(4) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

(6) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 85.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

(2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

(3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

(4) Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja

(5) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju


Pročitaj kompletan post
ius @ 20:33 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, listopad 31, 2014
 Umrla je majka,ja sam prije 20 god se ozenio i otisao kod zene.

Brat je imao svadbu poslje mene ,te je otac pitao dali se slazem da kat sreduje brat,a prizemlje bude moje ,na sto sam pristao ,naravno  nista napismeno.
Sad nakon 20 god,majka je umrla i otac nudi pola parcele u zamjenu  da ne diram bratu u kucu,na sto ne pristajem,a pripalo bi mi 1/6 sveg njezinog. 
Imam li pravo na prizemlje,posto nisam zivio tamo,ili otac moze dat sve bratu,iako smo zajedno radili na kuci kao klinci,oko zidanja i sl poslova...
Ima li usmena nagodba ,,,vaznost..
 Nova kuca glasi po pola mama-tata,,a to gradiliste koje mi nude na mamu,ali oni bi se odrekli svog dijela u moje ime,,sto mi ne odgovara ,,posto nisam tamo najvise mi odgovara lova ( isplata),,,vele da se nema para ,,,neznam


Pročitaj kompletan post
ius @ 20:18 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, listopad 30, 2014
Poštovani molio bih vas da mi odgovorite kolika je aposolutna zastara za kazneno djelo članka 278 Krivotvorenje isprava???

    Konkretno vozačka dozvola.Inkriminirana radnja dogodila se 1999 godine.

  

 Izvod iz Kaznenog zakona iz      N.N.110/97

GLAVA DVADESETITREĆA (XXIII.)

KAZNENA DJELA PROTIV VJERODOSTOJNOSTI ISPRAVA

Krivotvorenje isprave

Članak 311.

(1) Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ili tko lažnu ili preinačenu ispravu uporabi kao pravu ili je nabavi radi uporabe,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini glede javne isprave, domovnice, oporuke, mjenice, čeka, javne ili službene knjige koja se mora voditi na temelju zakona,

kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti

Tijek i prekid zastare pokretanja kaznenog postupka

Članak 20.

(1) Zastara pokretanja kaznenog postupka počinje teći od dana kad je kazneno djelo počinjeno.

(2) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni postupak ne može pokrenuti ili se ne može nastaviti.

(3) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi pokretanja kaznenog postupka prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela.

(4) Zastara se prekida i kad počinitelj počini isto tako teško ili teže kazneno djelo.

(5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.

(6) Zastara pokretanja kaznenog postupka nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara pokretanja kaznenog postupka.

 

Budući je kazneno djelo,odnosno inkriminirana radnja    počinjena 1999.-godine-važi Kazneni zakon iz tog vremena -nastupila je apsolutna zastara.

 

ius @ 14:27 |Komentiraj | Komentari: 0
Zanima me kako se dijeli imovina supruznika kada jedan od njih umre? Da li sve pripada mome bratu i meni ili dijelimo s ocem?

Izvod iz Zakona o nasljeđivanju  

 

I. NASLJEDNI REDOVI

1. Prvi nas­­ljedni red 

Ostavite­­ljevi potomci i bračni drug 

Članak 9.

(1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove.

ius @ 09:22 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, listopad 25, 2014
sve razumio-idemo na alimentaciju-što uraditi-kada je situacija kao kod vas-na crno-nema imovine I PROMJENA PREZIMENA

Izvod iz Zakona o privremenom uzdržavanju

NN 92/14

 

Trajanje prava

 

Članak 8.

 

(1) Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 10. ovoga Zakona.

 

(2) Pravo na privremeno uzdržavanje traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je ovim Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja.

 

(3) Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje u ukupnom trajanju od tri godine.

 

Visina iznosa privremenog uzdržavanja

 

Članak 9.

 

(1) Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50 % zakonskog minimuma uzdržavanja, osim u slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

 

(2) Privremeno uzdržavanje ne može se odrediti u iznosu većem od iznosa uzdržavanja određenog ovršnom ispravom.

 

(3) Ako Centar utvrdi da obveznik uzdržavanja plaća uzdržavanje u iznosu manjem od iznosa iz stavka 1. ovoga članka, privremeno uzdržavanje odredit će se u razlici do iznosa iz stavka 1. ovoga članka.

A PREZIME

ČITAJTE MALO

http://ius.bloger.index.hr/post/oduzimanje-roditeljstva-i-mijenjanje-prezimena-malodobnom-djetetu-od-stane-jednog-roditelja/16338041.aspx

 

ius @ 23:19 |Komentiraj | Komentari: 0
Kupio sam zemljište na moru sa urednom građevinskom dozvolom iz 1965. Godine. Nacrt, dozvola i sva ostala dokumentacija koja je tada bila potrebna. Kako je vlasnik toga bio u Srbiji objekat nije izgrađen, odnosno napravljeni su samo temelji. U međuvremenu susjed je napravio kuću na međi i stavio prozore prema mojoj parceli te garažu na prilazu te tako meni uskratio kolni put do parcele. Sve to njegovo je "pravilno i pravno" ucrtano.

Sad mene zanima, postoji li neki pravni lijek ili bilo koja opcija da iskoristim svoje zemljište s građevinskom dozvolom ili je ono potpuno bezvrijedno jer je susjed prekršio zakone i nitko mu nista ne može.


Pročitaj kompletan post
ius @ 23:08 |Komentiraj | Komentari: 0
Kupio sam zemljište na moru sa urednom građevinskom dozvolom iz 1965. Godine. Nacrt, dozvola i sva ostala dokumentacija koja je tada bila potrebna. Kako je vlasnik toga bio u Srbiji objekat nije izgrađen, odnosno napravljeni su samo temelji. U međuvremenu susjed je napravio kuću na međi i stavio prozore prema mojoj parceli te garažu na prilazu te tako meni uskratio kolni put do parcele. Sve to njegovo je "pravilno i pravno" ucrtano.

Sad mene zanima, postoji li neki pravni lijek ili bilo koja opcija da iskoristim svoje zemljište s građevinskom dozvolom ili je ono potpuno bezvrijedno jer je susjed prekršio zakone i nitko mu nista ne može.


Pročitaj kompletan post
ius @ 23:08 |Komentiraj | Komentari: 0
Kupio sam zemljište na moru sa urednom građevinskom dozvolom iz 1965. Godine. Nacrt, dozvola i sva ostala dokumentacija koja je tada bila potrebna. Kako je vlasnik toga bio u Srbiji objekat nije izgrađen, odnosno napravljeni su samo temelji. U međuvremenu susjed je napravio kuću na međi i stavio prozore prema mojoj parceli te garažu na prilazu te tako meni uskratio kolni put do parcele. Sve to njegovo je "pravilno i pravno" ucrtano.

Sad mene zanima, postoji li neki pravni lijek ili bilo koja opcija da iskoristim svoje zemljište s građevinskom dozvolom ili je ono potpuno bezvrijedno jer je susjed prekršio zakone i nitko mu nista ne može.


Pročitaj kompletan post
ius @ 23:08 |Komentiraj | Komentari: 0
 

Prije 30 g. kupio sam zemljište i na njemu sagradio kuču i garažu.

Spor sa susjedom je počeo dana kad sam napravio zid na međi 1,5 m u njegovu parcelu.

Ne znam kako se to dogodilo jer sam zvao mjernika koji je točno izmjerio gdje treba biti zid, ja ga napravio i iznenada je 1,5 m unutar susjedove parcele.

Sporazumili smo se i prema ugovoru sam taj dio otkupio, platio mu i postao vlasnik cijelog zemljušta na kojem je kuća.

Zatim je spor nastao da sam napravio garažu na putu. Opet sam zvao općinu, mjernika i po nacrtima put završava na početku moje garaže.

2013. g. su započeli radovi na izvođenju kanalizacije u mojoj ulici.

Na parceli do moje (kod tog istog susjeda) su se vršili prokopi, postavljale cijevi i šaht.

Svi stanari ulice su se priključili na kanalizaciju jer su se priključivali na šahtove postavljene u ulici.

Ja sam se trebali priključiti na šaht koji je postavljen na susjedovoj parceli ali on nije dozvolio.

On je sa općinom sklopio Ugovor/sporazum kojim je Općina dobila suglasnost i dozvolu da prokopa dio njegove parcele.

Da li on smije braniti da se ja priključim na taj šaht?

Da li ja kao fizička osoba smijem tražiti na uvid taj Ugovor između njega i Općine?

Kakv se to ugovor sklapa da ni Općina ni izvođač radova ni osoba nadležna za kanalizaciju ne mogu dobiti odobrenje i dozvolu da se ja priključim na taj šaht, a sve sam troškove priključenja platio kao i svi drugi stanari ulice?

ako ne možete nikako obaviti radove nego preko njegovog-susjedovog zemljišta-on mora to dozvoliti-da se isčitati-da je zemlja-kroz koju morate proći- radi neophodnih radova-  njegova   

Samo ste dužni –poslije obavljenih radova -počistiti oliti-kako se inače  kaže-dovesti sve u prvobitno stanje

Ovdje……..ne namjeravam šire …………pa pobogu-to je općepoznata sitaucija……. ...radi se o služnostima.......na blogu ima dosta toga-tkz. stvarne služnosti-a po kojim su odvjetnici "odvajkada" uzimali novac od stranaka-a koji slučajevi su nepresušno vrelo susjedske „razumljivosti“-a dolazili su od primitivnije  ljudske jedinke inače sklone svojoj „pravdi“

http://ius.bloger.index.hr/post/kod--sluznosti-nije-potrebna-suglasnostsusjeda/25986407.aspx

 

 

ius @ 22:26 |Komentiraj | Komentari: 0

Dakle,rastavljena sam u 8 mj. Ove godine,prije pokretanja brakorazvodne parnice ostala sam trudna sa drugim muskarcem sa kojim sad zivim...imam rodit krajem 11. Mj. Pa me zanima kako funkcionira prijava djeteta,koja je cijena dokazivanja ocinstva?

ok-slijedom upita-već nakon uspješnog poroda- izjavljujete ime oca , bolnica dostavlja podatke matičaru i tada sve ide službeno Ako bilo što treba naknadno vi i partner komunicirate s matičarem-budući –partner ,kako kažete,priznaje očinstvo-nema tu nikakvog dokazivanja očinstva-a bivši  muž može osporavati očinstvo- no to je samo njegovo pravo-vaša izjava je najbitnija-a imat ćete i priznanje očinstva-.po vašim riječima

Izvadak iz Obiteljskog zakona   NN 75/14, 83/14

PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJECE

I. MAJČINSTVO I OČINSTVO

1. Utvrđivanje majčinstva

Presumpcija majčinstva

Članak 58.

Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila.

Utvrđivanje majčinstva sudskom odlukom

Članak 59.

Majčinstvo žene koja nije upisana u maticu rođenih utvrđuje se sudskom odlukom samo u sudskim postupcima u kojima se ujedno osporava majčinstvo žene koja je upisana u maticu rođenih kao majka djeteta

2. Utvrđivanje očinstva

Načini utvrđivanja očinstva

Članak 60.

Očinstvo se može utvrditi:

a. presumpcijom bračnog očinstva

b. priznanjem

c. u sudskom postupku.

a. Presumpcija bračnog očinstva

Presumpcija bračnog očinstva i iznimke

Članak 61.

(1) Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka.

(2) Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može, uz pristanak majke i majčina muža, priznati dijete.

(4) Na priznanje očinstva iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o priznanju očinstva.

b. Priznanje očinstva i postupak priznanja

Priznanje očinstva

Članak 62.

(1) Očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.

(2) Ako priznanje očinstva ili pristanak na priznanje daje dijete ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna stanja, tada se izjava daje pred centrom za socijalnu skrb nadležnim prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta ili osobe koja je lišena poslovne sposobnosti.

(3) Očinstvo se može priznati i u oporuci.

(4) Očinstvo se može priznati i na zapisnik u konzularnom uredu ili diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove.

Odredbe o muškarcu koji priznaje očinstvo

Članak 63.

(1) Očinstvo može priznati:

1. punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti

2. maloljetna osoba koje je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i posljedice priznanja

3. dijete mlađe od šesnaest godina, uz odobrenje njegovog zakonskog zastupnika.

(2) Za priznanje očinstva djeteta iz stavka 1. točke 3. ovoga članka potrebno je odobrenje roditelja koji imaju pravo zajednički zastupati dijete sukladno članku 100. ovoga Zakona.

Pristanci i odobrenja na priznanje očinstva

Članak 64.

(1) Za upis priznanja očinstva ovisno o okolnostima slučaja potrebni su sljedeći pristanci i odobrenja:

1. pristanak punoljetne majke neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti

2. pristanak majke koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i posljedice pristanka

3. pristanak maloljetne majke mlađe od šesnaest godina, uz odobrenje njezina zakonskog zastupnika

4. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo

5. pristanak majke i njezina muža ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatra ocem djeteta rođenog za trajanja parnice radi razvoda ili poništaja braka prema članku 61. stavku 3. ovoga Zakona.

(2) Za pristanak na priznanje očinstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka potrebno je odobrenje roditelja koji imaju pravo zajednički zastupati dijete sukladno članku 100. ovoga Zakona.

(3) Ako majka nije živa ili joj je nepoznato prebivalište, odnosno boravište, dulje od dva mjeseca, za upis priznanja očinstva potrebni su:

1. pristanak djetetova skrbnika uz odobrenje centra za socijalnu skrb i

2. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo.

Posebne odredbe o priznanju očinstva

Članak 65.

(1) Priznanje očinstva je neopozivo.

(2) Priznanje očinstva začetog, a još nerođenog djeteta proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi živo.

(3) Očinstvo se ne može priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

(4) Iznimno se može priznati očinstvo mrtvorođenu djetetu ili djetetu koje je umrlo pri rođenju, uz vlastoručno napisan i potpisan pristanak majke, a u slučaju da majka zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti vlastoručno napisati i potpisati pristanak, pristanak majke će biti valjan ako je izjavljen usmeno u nazočnosti dvaju svjedoka.

Postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju očinstva

Članak 66.

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva odnosno oporuku bez pristanaka i odobrenja propisanih člancima 63. i 64. ovoga Zakona, matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti pristanke i odobrenja koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja.

(2) Pozive kojima se traže pristanci i odobrenja punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matičar dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi. Rok za davanje pristanaka i odobrenja je petnaest dana od dana dostave poziva.

(3) Pristanke i odobrenja koji se traže od djeteta ili osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnose na strogo osobna stanja matičar traži posredstvom centra za socijalnu skrb nadležnog prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci i odobrenja traže.

(4) Rok za davanje pristanka i odobrenja iz stavka 3. ovoga članka je petnaest dana od dana dostave poziva osobama od kojih se pristanak ili odobrenje traži.

(5) Matičar će u roku od trideset dana od dana priznanja očinstva osobu koja je priznala očinstvo i njezine zakonske zastupnike obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno odobrenja.

(6) Matičar će roditelje koji trajno ne žive zajedno upoznati s dužnošću uređivanja ostvarivanja roditeljske skrbi o djetetu planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 104. ovoga Zakona, odlukom suda sukladno članku 105. ovoga Zakona, odnosno privremenom mjerom sukladno članku 536. ovoga Zakona.

 

 

 

 

 

ius @ 22:01 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, listopad 14, 2014
prilikom nezgode zadobio sam teške ozlijede. Prijelom rebara, gubitak slezene, ingvinalna kila. Nakon operacije dobio sam varikozne vene na obje potkoljenice. Prilikom hitnog prijema te cijelo vrijeme obrade bio sam u ležećem položaju i kila se nije mogla ustanoviti ,već je ustanovljena nakon par dana u bolnici kad sam se počeo dizati u stojećem položaju te sam odmah obavijestio operatera. Osiguranje mi odbija priznati herniju i vene koje su je javile kao komplikacija nakon operacije, te mi ne priznaju niti dane proveden u bolnici prilikom druge operacije zbog uklanjanja priraslica koje su se javile nakon prve operacije  zbog kojih sam imao bolove..U uvjetima osiguranja ne mogu naći da li oštećenja na tijelu nastala kao komplikacija nakon nezgode također podliježu stupnju invalidnosti iako nisu direktno uzrokovana nezgodom već indirektno, te kako postupiti za osporavane točke invalidnosti koje su utvrđene naknadno u bolnici a ne prilikom hitnog prijema.Molim stručan odgovor


Pročitaj kompletan post
ius @ 18:54 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
molim Vas za pomoć, majka mi je imala nekoliko kredita i ovrha na kredite, ne znam  ni koliki je točni dug niti pod kojim su uvjetima ti krediti sklapani, pošto je majka nedavno preminula zanima me na koji način će se ti krediti isplatiti? Da li mogu banke uzeti kuću ( nije na njeno ime)? Na koga taj dug prelazi? Otac je živ.

majka nema na sebi ništa osim auta.


Pročitaj kompletan post
ius @ 10:00 |Komentiraj | Komentari: 0
Naime, želim otvoriti OPG i zanima me da li mogu kad navodim zemljišta koja imam, navesti zemljišta koja nisu moja? Recimo, upisao bih i zemljište koje posjeduje moja majka. Dal ja koji formalno nisam vlasnik mogu upisati ta zemljišta?


Pročitaj kompletan post
ius @ 09:35 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, listopad 10, 2014
 Molim vas za pomoć oko problema nas par bivsih radnih kolega koji smo dobili opomenu pred tuzbu od odvjetnickog ureda koji zastupa PBZcard. Naime kao zaposlenici tvrtke u kojoj smo radili dobili smo American Express Business kartice za plaćanje troškova poslovanja (gorivo, materijalni troškovi i sl.)
Tvrtka nije redovito plaćala troškove po tim karticama kao ni isplaćivala plaće djelatnicima te nakon par neisplaćenih plaća nas par djelatnika u toj tvrtki ne radi od listopada 2013.
Krajem prošle godine je pokrenut predstečajni postupak za istu i okončan je u rujnu ove godine i nakon postignute predstečajne nagodbe tvrtka bi pretpostavljam sada trebala poslovati bez zaštite od ovrha tj. trebala bi podmirivati sve obveze po zakonu i po uputama predstečajne nagodbe. Međutim bivšim djelatnicima su počele stizati opomene pred tužbu u kojima se od istih traži da podmire dugovanja po karticama + kamate, tj. odgovornost s tvrtke kao nositelja računa je prebačeno na bivše djelatnike korisnike kartice.
Nakon što smo se malo raspitali u ugovorima koje je vjerojatno potpisao direktor u ime firme stoji da korisnici kartica "solidarno" odgovaraju za nastali dug.
Mi kao djelatnici s tim stavkama nikad nismo bili upoznati niti smo potpisali nekakav takav ugovor pa nam nije jasno kako se na tako jednostavan način odgovornost može prebaciti na djelatnike čiji su troškovi po tim karticama bili vezani isključivo za poslovanje tvrtke?
Slijedeće pitanje je da li postoji nekakav pravni lijek koji bi nas bivše djelatnike zaštitio od terećenja za koje je odgovorna tvrtka koja i dalje posluje?
……………………………………………

 Izvod iz Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08 i 125/11)

SOLIDARNE OBVEZE 

I. SOLIDARNOST DUŽNIKA

Sadržaj solidarnosti dužnika

Članak 43.

(1) Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

(2) Od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima.

……………………………………………..

U kontekstu Vašeg upita-banka je vjerovnik-a to što niste znali…….vas ne opravdava.Banka nije dužna pratiti firmu-u smislu statusnih promjena

ius @ 19:52 |Komentiraj | Komentari: 0
 

Prije 30 g. kupio sam zemljište i na njemu sagradio kuču i garažu. Spor sa susjedom je počeo dana kad sam napravio zid na međi 1,5 m u njegovu parcelu. Ne znam kako se to dogodilo jer sam zvao mjernika koji je točno izmjerio gdje treba biti zid, ja ga napravio i iznenada je 1,5 m unutar susjedove parcele. Sporazumili smo se i prema ugovoru sam taj dio otkupio, platio mu i postao vlasnik cijelog zemljušta na kojem je kuća. Zatim je spor nastao da sam napravio garažu na putu. Opet sam zvao općinu, mjernika i po nacrtima put završava na početku moje garaže. 2013. g. su započeli radovi na izvođenju kanalizacije u mojoj ulici. Na parceli do moje (kod tog istog susjeda) su se vršili prokopi, postavljale cijevi i šaht. Svi stanari ulice su se priključili na kanalizaciju jer su se priključivali na šahtove postavljene u ulici. Ja sam se trebali priključiti na šaht koji je postavljen na susjedovoj parceli ali on nije dozvolio. On je sa općinom sklopio Ugovor/sporazum kojim je Općina dobila suglasnost i dozvolu da prokopa dio njegove parcele. Da li on smije braniti da se ja priključim na taj šaht? Da li ja kao fizička osoba smijem tražiti na uvid taj Ugovor između njega i Općine? Kakv se to ugovor sklapa da ni Općina ni izvođač radova ni osoba nadležna za kanalizaciju ne mogu dobiti odobrenje i dozvolu da se ja priključim na taj šaht, a sve sam troškove priključenja platio kao i svi drugi stanari ulice


Pročitaj kompletan post
ius @ 18:35 |Komentiraj | Komentari: 0
Brojač posjeta
1021213
Izdvojeno
Index.hr
Nema zapisa.