mail
ridddert@gmail.com
Arhiva
« » ožu 2015
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
1028739
Nema zapisa.
abab
Google Analytics Alternative
aaaaa
Nema zapisa.
google
aaaa
track
Web Analytics
track cod
 
Blog
subota, ožujak 28, 2015
 
Ukratko,zaposlen sam u državnoj instituciji i godinama vučemo problem s prekovremenim satima koji se ne isplaćuju. Naime ,konkretno u mojem slučaju(i mojih kolega) u protekle dvije godine imam neisplaćeno nekoliko stotina prekovremenih sati (kao i moje kolege koje rade isti posao). Poslodavac nas namjerava poslati na slobodne dane (ovisno o broju prekovremenih sati),a na naša radna mjesta bi bili postavljeni ljudi koji imaju duplo veće plače od naših. Broj ljudi koji bi trebali ići na slobodne dane je oko 70% od ukupnog broja na tom radnom mjestu. Pitanje je da li moramo ići na slobodne dane bez našeg pristanka i da li možemo podići tužbu zbog neisplaćenih sati?  
....................................................................................................
izvadak iz Zakona o radu  NN 93/14
11. PLAĆA I NAKNADA PLAĆE
Određivanje plaće
Članak 90.
(1) Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
(2) Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.
(3) Ako plaća nije određena na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću.
(4) Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.
Zastara potraživanja iz radnog odnosa
Članak 139.
Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.
...............................................................
Slijedom Vašeg upita i zakonskih odredbi -podnesite poslodavcu zahtkev za isplatu unazad 5 godina-s temelja plaćanja prekovremenih sati....mogućnost mirnog rješavanja................ako ne ide....možete isplatu tražiti tužbom  


ius @ 20:35 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 26, 2015
 

molim vas odgovor vezan za dostavu Izvatka iz matice umrlih Općinskom sudu vezano za ostavinsku raspravu. Ukoliko u matičnom uredu službenik prilikom izdavanja smrtovnice uzima i podatke o nasljednicima  dali to znači da istu i dostavlja sudu ?  U kojim slučajevima matični ured nije dužan dostaviti preuzete podatke sudu ?
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:14 |Komentiraj | Komentari: 0
Pucen gorkim iskustvom moga pokjnog oca koji je bez moga znanja stecevinu ostavio mom bratu formalnim ugovorom o izdrzavanju.
Mada sam vise od 10 godina participirao vlastitim radom u obiteljskom obrtu, bez place, mada je jedan period pokriven platnim listama
koje sam uredno potpisivao ali nikada nisam primio place tek povremeno neki dzeparac.
 
Ja svoju satecevinu zelim ostaviti svojim naslijednicima sinovima, ali bez podijele vec da je ravnopravno uzivaju brinu se o njoj kako oni
tako i sve buduce generacije, dali je to moguce i kako to pravno sprovesti.
 .........................................................................................
izvadak iz Zakona o nasljđivanju- NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
- II. USTUP I RASPODJELA IMOVINE ZA ŽIVOTA
Članak 105.
Predak može poslom među živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i ostalim potomcima.
Pretpostavke va­­ljanosti ustupa i raspodjele
Članak 106.
(1) Ustup i raspodjela imovine va­­ljani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali potomci ustupite­­ljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga.
(2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine va­­ljan je samo ako je sastav­­ljen u pisanom obliku i:
- ovjeren od suca nadležnog suda, ili
- sastav­­ljen u obliku javnobi­­lježničkog akta, ili
- potvrđen (solemniziran) po javnom bi­­lježniku.
(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na pos­­ljedice ugovora.
(4) Potomak koji nije dao suglasnost može je dati naknadno, u obliku iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Ustup i raspodjela ostaju va­­ljani ako je potomak koji se nije suglasio umro prije ostavite­­lja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nas­­ljedstva, ili je isk­­ljučen iz nas­­ljedstva, ili je nedostojan.
Predmet ustupa i raspodjele
Članak 107.
(1) Ustupom i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupite­­ljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapa­­nja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan ­­njezin dio, odnosno pojedine ustupite­­ljeve stvari ili prava.
(2) Ništava je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti stvari ili prava koja se budu zatekla u ustupite­­ljevoj ostavini.
Ustup­­ljena imovina ne ulazi u ostavinu
Članak 108.
(1) Kad predak koji je za života ustupio i raspodijelio svoju imovinu (ustupite­­lj) umre, ­­nje­govu ostavinu činit će samo ono što nije bilo obuhvaćeno va­­ljanim ustupom i raspodjelom, kao i ono što je naknadno stekao.
(2) Ono što su ­­nje­govi potomci već dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu, te se ne uzima ni u kakav račun prigodom utvrđiva­­nja vrijednosti ostavine
Zadržava­­nje raznih prava prigodom ustupa i raspodjele
Članak 110.
(1) Prigodom ustupa i raspodjele ustupite­­lj može za sebe i/ili za svoga bračnog druga, ili za koju drugu osobu, odrediti osniva­­nje neke osobne služnosti ili stvarnog tereta na svim ili nekim predmetima ustupa­­nja, ili ugovoriti doživotnu rentu u naravi ili u novcu, ili doživotno uzdržava­­nje, ili kakvu drugu naknadu.
(2) Ako su prava iz stavka 1. ovoga članka osnovana za ustupite­­lja i ­­nje­gova bračnog druga zajedno, u slučaju smrti jednoga pripadaju u cjelini drugome do ­­nje­gove smrti, ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti slučaja.
Prava ustupite­­ljeva bračnog druga
Članak 111.
(1) Ustupite­­lj može ustupom i raspodjelom obuhvatiti svoga bračnog druga i tada je potrebno da se on suglasi s tim.
(2) Ne bude li bračni drug obuhvaćen, ­­nje­govo pravo na nužni dio ostaje neokr­­njeno.
(3) Ne bude li bračni drug obuhvaćen, ustup i raspodjela nisu zbog toga neva­­ljani, ne­go se prigodom utvrđiva­­nja vrijednosti ostavine radi određiva­­nja vrijednosti nužnog dijela na­­dživjelog bračnog druga smatra darom ono što je ostavite­­lj ustupio i raspodijelio svojim potomcima.


ius @ 18:09 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 21, 2015
izvadak iz-Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva
pročišćeni tekst zakona
NN 153/09, 90/11, 56/13, 154/14
Članak 74.
Na zastaru obračuna i izvršenja odnosno ovrhe vodnih naknada, osim naknada iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuje se Opći porezni zakon.
Pravo na obračun i ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj, koje obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodnih usluga uz cijenu vodnih usluga, zastarijeva kada prema propisu kojim se propisuje cijena vodne usluge zastarijeva cijena vodne usluge uz koju se naplaćuje. 
izvadak iz  Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11
Povremene tražbine
Članak 226.
(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.
 


ius @ 13:07 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 18, 2015
 

Poštovani, kćerki sam darovala manji komad zemlje na kojem je u posjedu druga osoba. Odvjetnik tvrdi da je takav ugovor o darovanju bez ulaska u posjed ništavan, ako nije sastavljen u vidu javnobilježničkog akta. Mi smo samo ugovor ovjerili kod bilježnika ( ovjera potpisa). Da li je moguće naknadno izvršiti solemnizaciju takvog ugovora? Da li je bitno ako je vrijednost darovanja manja od 50000 kuna? Pročitala sam u nekom pravnom tumačenju, da ako je vrijednost manja od 50000 kuna, onda ne treba biti u obliku javnobilježničkog akta. Da li je to istina? Lijep po Bernarda.
Pročitaj kompletan post
ius @ 14:29 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 11, 2015
Poštovani, imam jedno pitanje ako mi možete dati kratki odgovor..  imamo obiteljsku kuću  u kojoj živimo već 40 godina.cijelo naselje je izgrađeno a do nas je ostalo jedno prazno zemljište o kojem nitko ne brine. to zemljište je postalo odlagalište za otpad.. malo malo pa netko na njega dovuće neko smeće..  svake godine moramo taj otpad spaljivati i cistiti zemljište od svog zelenila koje je tamo niklo jer se bavimo turizmom i ne možemo to tako ostaviti.. Vlasnik zemljišta se vodi gospođa iz zg koja je odavno umrla a njezini nasljednici su negdje u srbiji.. mnogi su zainteresirani za kupnju tog zemljista ali kako kažu vlasnik nasljednik ne želi prodati ili ne može pošto izgledda zemljište nije na nikoga preneseno.. Mene zanima dali se može toj osobi izvlastiti zemljište zbog ne održavanja? ja bi ako se može kontaktirao grad da se ta osoba izvlasti pa neka grad radi sa zemljistem šta zna..  
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:09 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 7, 2015
 

Imamo problem sa katastrom gdje nam je ispuštena k.č.zemlje ( gruntovnica je uredna u nasljeđivanju.
U katastru nam je problem ,5 god. i 2 rješenja DGU Zagreb  u našu korist ,katastar Crikvenica ne upisuje nas u posjed( nemaju nikakve dokumente što se dogodilo sa našom k.č.)
Koje pravo imamo kao vlasnici kojima je nanesena šteta!
 ........................................................
Izvadak iz Zakona o općem upravnom postupku NN 47/09
Poništavanje rješenja
Članak 117.
(1) Drugostupanjsko tijelo poništit će rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi:
1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene,
2. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari,
3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem,
4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar.
(2) Kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
(3) Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje.
...............................................................................
Stali ste-na po meni-PRIZVOLJNO(NEKA BUDE MI DOPUŠTENA SVEKOLIK IMPRESIJA)zovem tu situaciju-ludi kamen
  Zakonom o općem upravnom postupku je predviđeno postupanje stranke-kada upravno tijelo se oglušuje-sitaciju-tzv."šutnja administracije" -PROTAK VREMENA-kada upravno tijelo ne riješava  - postavlja se- kao negativnu pravnu fikciju  - smatra se da je zahtjev stranke u upravnom postupku negativno riješen
  Zakon dopušta i pozitivnu pravnu fikciju, ali samo kada je to posebnim zakonom propisano.
Međutim, u slučaju podnošenja tužbe zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku,    Stoga bi stranka-na podnošenje tužbe -zbog šutnje administracije- imao pravo podnijeti tužbu u roku od osam dana od posljednjeg dana roka u kojemu je javnopravno tijelo bilo dužno donijeti rješenje, a nije ga donijelo. Međutim, kako je krajnji rok za podnošenje tužbe u upravnom sporu 30 dana,  stranka ima pravo na podnošenje tužbe- ne bi  smjela prekoračiti ovaj rok.
............................................................
Uvidom  PO DOKUMENTU-RJEŠENJE--vi to niste napravili.......DAKLE NA POČETKU STE-!!!!!!!!!!??????
OSOBNO PRIMJEĆENJE......TIM ODREDBAMA DANO JE UPRAVNIM TIJELIMA-MUVANJE......LUDI KAMEN.....KAO PERPETUM MOBILE
 
 

ius @ 23:01 |Komentiraj | Komentari: 0
Ima li osnove ugovor o dozivotnom uzdrzavanju koji su sklopili moj brat i roditelji ako si oni sami podmiruju sve troskove. Odnosno ako ih moj brat uopce ne uzdrzava. .............................................................................................  Naime, člankom 375. Zakona o obveznim odnosima određeno je da se zbog nerazmjera činidaba ne može zahtijevati poništenje trgovačkog ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, pa niti u slučaju kada je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonosti. U praksi to znači da se ugovor o doživotnom uzdržavanju neće moći pobijati ako je vrijednost predmeta ugovora znatno veća od činjenja odnosno davanja upućenih prema osobi primatelja, odnosno zbog kratkog trajanja uzdržavanja samo navodim.i neka upućenja sudske prakse-no to su samo upućenja-mišljenja
Pročitaj kompletan post
ius @ 18:52 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, ožujak 6, 2015
 
Bivsi suprug i ja smo se rastali 2011 g,imamo zajednicko dijete od 16 g,Sud mu je odredio placanje alimentacije od 1200 kn,sto je on uplatio samo za par mj.u 2011 g.a sada ne uplaciva vise nista.Odvjetnik je prije 3 g.na sudu pokrenuo ovrhu na placi zbog naplate zakonskog uzdrzavanja i poslodavcu od bivsega supruga se zabranjuje da mu uplaciva placu na njegov racun,vec da se meni prebaciva iznos od 1200 kn.Medutim,bivsi suprug redovito dobiva placu na svoj racun a meni se ne uplaciva.Prosle godine ponovo je pokrenuta ovrha na placu ali na sudu kazu da oni nemaju vise veze sa time.Sa suda iz Gorice imam pravomocno rijesenje gdje je bivsem suprugu odredeno 2 g.uvjetne ili 8 mj.zatvora ako nebude uplacivao.Odvjetnik mi savjetuje da je bolje se novcano naplatiti jer radi kod dobrostojeceg poslodavca.Ja bi Vas zamolila za Vase misljenje jer vise neznam sto mi je ispravnije uraditi,cekati uplatu ili ga poslati u zatvor.I jos bi Vas zamolila da mi odgovorite da li se cijelokupni  dug moze u cijelosti naplatiti ili na rate.Nadam se da cete mi odgovoriti jer bi mi to puno znacilo. 
....................................................................
-konstatira se po upitu-poslodavac neće postupiti  po ovršnom rješenju-tada se ide na -njegov džep-poslodavac je-rečeno u tom kontekstu-ogluhe-na neizvšenje sudske odluke-ovršenikov dužnik-u smislu-mjesečne isplate
..........................
izvadak iz Ovršnog zakona  NN 112/12, 25/13, 93/14
 Izjašnjenje ovršenikova dužnika
Članak 181.
(1) Sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku koji odredi sud očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze.
(2) Prijedlog za očitovanje ovršenikova dužnika ovrhovoditelj može spojiti s ovršnim prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa tražbine.
(3) Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode.
Odgovornost ovršenikova dužnika
Članak 182.
(1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao.
(2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost.


ius @ 19:04 |Komentiraj | Komentari: 0
Hitno mi treba pravni savjet. Sa suprugom ne zivim 5godina, u međuvremenu dvoje djece je postalo punoljetne i rade, jedno dijete ima 14.godina,mi normalno funkcioniramo, sin je kod mene svaki vikend i sve je ok, međutim saznala sam da sam trudna s čovjekom s kojim zivim htjela bih zadržati bebu ali kako riješiti problem oko prezimena bebe i imena oca sa suprugom sam se dogovorila za sporazumni razvod.  .......................................................................... i što vam je konkretno pitanje   da se  isčitatp-dijete s drugim dok je još brak
Pročitaj kompletan post
ius @ 18:30 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 5, 2015
Radim u firmi na kadrovskim poslovima i našla sam se u jednoj velikoj dilemi, naime, imam jednu djelatnicu koja je otišla na čuvanje trudnoće u 12 mj. 2013. Godine i treba se vratiti na posao u 4. Mj 2015.g. – pitanje glasi da li ona ima pravo na korištenje godišnjeg odmora iz 2014 godine pošto nije radila niti jedan dan u toj godini. U zakonu sam čitala ali nigdje ne piše kad je slućaj da ne radi baš cijelu godinu – ovo pitanje odnosi se i na radnike koji su bili cijelu godinu na bolovanju?
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:12 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 3, 2015
molim Vas ako može jedan kratak odgovor na mail. Na ostavinski postupak pozvane su tri osobe: otac (suprug pokojne osobe) i njegova djeca: kćer i sin. Sin je porezni dužnik. Ako sin kaže "odričem se u korist sestre" postoji li opasnost da država "naplati" svoj dug? Da li ta izjava osigurava nekretninu tj. ta trećina će sigurno pripasti kćeri? Naime, postoji mišljenje da je najsigurnije sve dati ocu. Molim Vaše mišljenje. Zamolio bih Vas odgovor ako može danas (utorak) čim ranije. Već smo bili kod odvjetnika na konzultaciji ("naplatnoj") ali htjeli bi čuti i Vaše mišljenje.
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:41 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, veljača 26, 2015
Od 15.6.2014. radim kod dva poslodavca po 4 sata dnevno (kod oba na neodređeno). Molim Vas da mi odgovorite kakva su moja prava u vezi godišnjeg odmora. Imam li kod svakog po pola ili kako?
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:47 |Komentiraj | Komentari: 0
Slijedom IZMJENA Zakona o radu od 2013.stupio je na snagu ovaj pravilnik-te je istim Pravilnikom radna knjižica postala dio povijesti jer po tom Pravilniku je utvrđena obveza HZMO o vođenju podataka  zaposlenika
izvadak iz-
PRAVILNIK O ELEKTRONIČKOM ZAPISU PODATAKA IZ PODRUČJA RADNIH ODNOSA
N.N.- 79/13
2. SADRŽAJ PODATAKA
Članak 2.
(1) Elektronički zapis sadrži sljedeće podatke:
1. ime i prezime osobe/osiguranika
2. dan, mjesec i godinu rođenja
3. državljanstvo osobe/osiguranika
4. osobni broj osiguranika
5. osobni identifikacijski broj (OIB) osobe/osiguranika
6. Temeljno obrazovanje:
a) naziv i sjedište obrazovne ustanove
b) obrazovni program
c) stečena kvalifikacija
d) stupanj stručne spreme
e) klasa i urudžbeni broj svjedodžbe/diplome
7. Dodatno obrazovanje:
a) naziv i sjedište ustanove
b) opis dodatnog obrazovanja
c) klasa i urudžbeni broj dokumenta
d) prestanak važenja
8. naziv i sjedište poslodavca/obveznika doprinosa
9. OIB poslodavca/obveznika doprinosa
10. registarski broj obveznika doprinosa
11. osnova osiguranja
12. početak osiguranja
13. prestanak osiguranja
14. radno vrijeme (broj sati dnevno)
15. stvarna stručna sprema
16. potrebna stručna sprema
17. općina rada/prebivalište
18. ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom
19. trajanje staža osiguranja.
(2) Podatke iz stavka 1. točke 3., 6. i 7. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) preuzima od drugih nadležnih tijela odnosno osiguranika, druge fizičke ili pravne osobe i tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, dok se ne osigura preuzimanje podataka iz temeljnog registra, elektroničkim putem.
(3) Zavod i Hrvatski zavod za zapošljavanje neposredno evidentiraju podatak iz stavka 1. točke 6. ovoga članka na osnovi izvornika svjedodžbi i diploma nadležnih obrazovnih ustanova, a podatak iz stavka 1. točke 7. ovoga članka na osnovi izvornika dokumenata kojima se dokazuje neko dodatno obrazovanje.
(4) U elektroničkom zapisu prikazuju se razdoblja osiguranja stečena po svim obveznim osnovama osiguranja i produženo osiguranje.


ius @ 18:36 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 25, 2015
Nadam se pomoći i povratnom odgovoru jer mi nitko ne želi dati odgovor na ovo pitanje. Raditi sam počela 1.4.2014 po ugovoru na 6.mj, tj. do 1.10.2014. Nakon toga opet mi je produžen ugovor na 3.mj. znači do 1.1.2015, i onda opet na 3.mj. do 1.3.2015 E sada u 2014 godinu direktor mi je usmenim putem dao samo 5 dana godišnjeg. Da li on to smije? treba li on meni dati svih 20 dana za 2014 god.? Za 2015.god još nisam iskoristila ništa godišnjeg. Ako mi se ne produži ugovor....koliko u ovoj situaciji meni ostaje godišnjeg?
Pročitaj kompletan post
ius @ 00:09 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, veljača 22, 2015
 
Zaposlen sam u Hrvatskoj tvrtci te trenutno radim na terenu u Njemackoj, zanima me dali postoji nekakav pisani zakon koliko bi radnik dugo trebao biti na terenu odnosno u inozemstvu da bi dobio slobodane dane da ode svojoj obiteli? Dali je to mjesec, dva, tri ili to odlucuje poslodavac 
   .................................................................................      
Najkraće-najsvrhovitije-nigdje u Zakonu o radu nećete to naći tu odredbu točno određenu
Zakon samo općom odredbom upućuje na primjenu odredbi koletivnog ugovora te niže akte/pravinik o radu/-u smislu određenja  broja dana za dopust i sl- kako ste naveli u upitu
Zakon se određuje načelno.....da imate pravo na tu vrstu dopusta..........................a koja visina-ne može biti od one koja je propisana ZAKONOM................prevedeno na svakidašnji jezik.................više da-manje ne
Po Vašem upitu......................pitate  za mogućnost neplaćenog dopusta......................riječ MOŽE....daje samo mogućnost.....................no nije obaveza.....................
Dakle-dogovaranje
(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
....................................................................................................
-izvadak iz Zakona o radu
NN 93/14
Sloboda ugovaranja
Članak 9.
(1) Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.
(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izričito propisano.
(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Plaćeni dopust
Članak 86.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
(4) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
(5) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
(6) Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Neplaćeni dopust
Članak 87.
(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.


ius @ 21:18 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Obvezna primjena blažeg zakona

Članak 3.

(1) Prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno.

(2) Ako se nakon počinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja. 
-izvadak iz Kaznenog zakona
GLAVA DVADESETIPETA (XXV.)

KAZNENA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

Zlouporaba položaja i ovlasti

Članak 337.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga,

počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist,

počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,

počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 

Zastara pokretanja kaznenog postupka

Članak 19.

(1) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, osim u slučajevima kad se radi o kaznenim djelima navedenim u članku 18. stavka 2. ovoga Zakona, ne može se pokrenuti kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela, i to:

- dvadeset i pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora,

- petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od deset godina zatvora,

- deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od pet godina zatvora,

- pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od tri godine zatvora,

- tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od jedne godine zatvora,

- dvije godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili samo s novčanom kaznom.

(2) Ako je za kazneno djelo propisano više kazni, zastara se određuje prema najtežoj od propisanih kazni za to djelo. 

Pročitaj kompletan post
ius @ 17:52 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, veljača 19, 2015
Imam 63 godine i nisam udata i nemam djece. Vrijeme je da stvari privodim kraju na jedan korektan nacin. Zato bih trebala malo pravne pomoci vezano za nasljedno pravo od vasih strucnjaka. Jedan mali jednosobni stan smo moja sestra i ja kupile u Hrvatskoj.  Dakle vlasnice smo ona i ja pola/pola. Obje privremeno zivimo u Svedskoj.  Imamo i jednog brata koji zivi u Hrvatskoj. Oboje, moja sestra ima dvoje djece i moj brat ima dvoje djece. Svi su odrasli i financijski donekle zbrinuti.  Vrijeme je da svodim racune i pripremim se za odlazak.  Planirala sam moj dio stana prodati mojoj sestri i od tog novca obezbjediti si troskove sahrane.
Moja pitanja su:
-da li ja mogu prodati moju polovinu mojoj sestri ili pokloniti je uz ugovor da je obavezna ona ili jedno od njene djece sahraniti me na korektan nacin?
-da li moj brat i njegova djeca koji zive u Hrvatskoj  imaju pravo na dio toga mog dijela?
................................................................................................
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13
VIII. NUŽNI NASLJEDNICI
1. Nužni nas­­ljednici i ­­njihovo pravo
Nužni nas­­ljednici
Članak 69.
(1) Nužni nas­­ljednici su ostavite­­ljevi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci te ­­nje­gov bračni drug.
(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji, posvojite­­lji i ostali predci nužni su nas­­ljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nužni su nas­­ljednici kad su po zakonskom redu nas­­ljeđiva­­nja pozvane na nas­­ljedstvo.
...................................................................
Sijedom  sadržaja Vašeg upita i dane postojeće zakonske norme  brat i djeca mu ne prpadaju u zakonske nužne nasljednike....................a pitano po postavljenom upitu


ius @ 13:45 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, veljača 18, 2015
molim za Vaš pravni savjet. Radi se o susjedskim odnosima. Sklopili smo sudsku nagodbu kojim definiramo odnose vezano za izvođenje radova u svrhu nadogradnje, uređenja krovišta i fasade(kuće su nam spojene) Kao ugovorene strane, potpisali smo nagodbu u kojoj između ostalog izjavljujemo da jedna prema drugoj dozvoljavamo pristup i postavljenje naprava/skele na nekretninama u svom vlasništvu za koje se to bude ukazalo kao nužno(imamo zajednički zid). Članak poslije definira rok kada susjed može postaviti skelu no taj rok je prošao prije godinu dana. Jesmo li mi i dalje njemu dužni dozvoliti postavljanje skele obzirom da mu je rok prošao? I može li nas ponovno tužiti za istu stvar? U nagodbi stoji  da se stranke odriču prava pobijanja nagodbe.
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:11 |Komentiraj | Komentari: 0
 

krivo razmišljate-niste u pravu
bit vašeg sadržaja vašeg upita je-tu se ne radi o bračnoj stečevini nego o nasljeđu-kao nasljednici pojavljujete se vi kao dijete,
te-po tekstu-maćeha-odnosno supruga ostavitelja 
Ukoliko je bio brak - naslijeđuje kao supruga-a ukoliko nije bračna veze-uvjet je zajedničko dijete ili 3 i više godina trajanja  izvanbračne veze
................................
-izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13
D I O  D R U G I
PRAVNI TEMELJ NASLJEĐIVANJA
G l a v a  p r v a
NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA
Zakonski nas­­ljednici
Članak 8.
(1) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuju svi ­­nje­govi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci, ­­nje­gov bračni drug, ­­nje­govi rodite­­lji, ­­nje­govi posvojite­­lji, ­­nje­gova braća i sestre i ­­njihovi potomci, ­­nje­govi djedovi i bake i ­­njihovi potomci, i ­­nje­govi ostali predci.
(2) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuje i ­­nje­gov izvan­bračni drug koji je u pravu nas­­ljeđiva­­nja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neože­­njenog muškarca koja je trajala du­­lje vrijeme a prestala ostavite­­ljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispu­­njene pretpostavke koje se traže za va­­ljanost braka.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju po nas­­ljednim redovima.
(4) Nas­­ljednici bliže­ga nas­­ljednog reda isk­­ljučuju iz nas­­ljedstva osobe da­­lj­­nje­g nas­­ljednog reda.
-izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
 
-
 

 

ius @ 20:32 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.