Blog
ponedjeljak, svibanj 25, 2015
 

živim u obiteljskoj kući koja je u biti dvojni objekt u   Moja obitelj i ja kupili smo kuću 1992 godine, a drugu kuću s druge strane jednog jedinog zida nekoliko godina kasnije kupuju drugi vlasnici. Mi smo do dolaska naših novih susjeda živjeli mirno u mirnoj kući i mirnoj ulici. Novi vlasnici kuće do nas ubrzo prizemni prostor preuređuju u trgovinu mješovitom robom, a 2005. godine zatvaraju trgovinu i otvaraju kafić. Prema tadašnjim zakonima navodno da naši susjedi vlasnici kafića nisu morali od nas prvih susjeda tražiti suglasnost za pokretanje te djelatnosti. Moja obitelj i ja inače smo dosta tolerantni i miroljubivi pa se na samom početku njihovog rada nismo niti postavili kao protivnici njihovog novog posla. Nažalost kroz vrijeme se pokazalo da vlasnici kafića i njihovi gosti uopće nisu imali obzira prema nama i to je danas postalo trajno stanje.. Struktura gostiju bila je i još uvijek je takva da se radilo o pijancima i galamdžijama. Nemogu reći da nije bilo i mirnih dana i tjedana u prošlosti jer smo mi zaista pokušali sve da sačuvamo dobrosusjedske odnose ali i da sačuvamo mir u našem domu. Tako smo uspjeli u nekoliko navrata razgovarati sa susjedima koji bi kao pokazali razumijevanje, ALI.. to je kratko trajalo. Čim se ekipa skupi, bilo untar prostora ili na terasi, tada je alkohol "na akciji" piju galame toliko da se čuje do deset kuća dalje, a moja kuća i moj jastuk dijeli jedan zid od cigle 25 do 30 cm sa žbukom. S moje strane zida je jastuk moje majke, a s njihove strane je jukebox. Vlasnici kafića su vjerojatno izmanipulirali ishođenje MTU bez da su napravili ikakvu zvučnu izolaciju kada govorim o buci s druge strane zida. Što se tiče terase ispred kafića, ona je udaljena 3 metra od mog prvog prozora i kada u proljeće, ljeto ili jesen želim malo otvoriti prozor, to je nesnošljivo od buke i galame pijanih gostiju na terasi. I kada su prozori zatvoreni sve se čuje u našoj kući. Što se tiče decibela i galame iz kafića možete misliti kako se to čuje kada se čuje i struganje stolicama i zatvaranje vrata od wc-a, pa taj zid između nas bez zvučne izolacije je zločin za nekoga tko se misli baviti ugostiteljskom djelatnosti pod nazivom Caffe bar, a u naravi je seoska birtija. Davno sam pisao na Gradsko poglavarstvo u  na MUP i na Sanitarnu inspekciju, ali nakon toga svega nije se ništa konkretno poboljšalo. Policiju mogu razumjeti kada kažu : " Nismo mi njima dali dozvolu" ali kada mi policija kaže da ta njihova buka nije narušavanje JRM, onda se pitam, a šta je s mojim mirom? I ja živim od nekog drugog rada i trebam svoj mir, a tek djeca, djeca već deset godina slušaju galamu i psovke s terase od pas mater do Bogova..  Ali ja to svojoj djeci i sebi nisam želio kada sam kupio kuću na tom mjestu. Pitam se s kojim pravom može Grad dati susjedu dozvolu za rad kafića koji graniči s mojim stambenim prostorom nepunih 30 cm ( visina papira A4 je 29,5 cm) Moram reći da je bilo u toj birtiji i droge i da je jedan od vlasnika bio u zatvoru radi toga. Kafić je vlasnik u međuvremenu dao u najam ali i dalje se nastavlja naša agonija.. Molim Vas za savjet, ,molim za pomoć jer ovo stanje dalje više nije humano. Namjeravam sada sakupiti 20-ak potpisa od drugih susjeda i zatražiti poništenje te dozvole za rad. Ako je Gradski ured za gospodarstvo izdao dozvolu, onda ne znam može li isti ured ukinuti dozvolu? Na koje institucije trebam pisati i kojim redom ? Ili trebam tužiti susjeda ili vlasti koje su mu dale dozvolu? Ili da zapalim 4 plinske boce pa sve prebacim u nadležnost vatrogasaca.. Ovo ne bih napravio, ali da sam pomislio jesam jer kada vidim da od vlasti nema pomoći i da sam i smo prepušteni sami sebi..  Nitko od vlasti ne kontrolira rad kafića dok se susjedi ponašaju bahato jer su im naše vlasti dale dozvolu i ponašaju se Bogom dani. Više ne kanim s njima razgovarati, samo Vas molim recite mi da li mogu pisati u smislu kako rekoh da ja i moja obitelj i naši susjedi - potpisnici peticije tražimo ukidanje dozvole za rad kafiću i na koga da to naslovimo? Napominjem da sam nakon svih ovih godina trpljenja toliko ogorčen da se još predomišljam da li da  susjede prijavim i građevinskoj inspekciji radi izgrađenog potkrovlja bez dozvole mada mi je kao čovjeku žao te obitelji ali opet.. Koga briga za moju djecu i moju obitelj.. Da naši susjedi imaju obzira i da naprave zvučnu izolaciju i da vode računa o pijanim gostima, mi bi mogli još to nekako dalje tolerirati,  Nažalost u kafiću se redovito toči alkohol pijanim gostima, pa se povremeno dovedu i tamburaši...  Da Vam dalje nabrajam probleme i nepravde s tim u vezi mogao bih napisati pet stranica. Zaista je čaša prelivena i ovo stanje mora nekako prestati..
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:44 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
četvrtak, svibanj 21, 2015
 Molila bih Vas da mi pomognete oko jednog pitanja.Dali suprug i ja možemo darovati nekretninu maloljetnom djetetu ako nekretnina ima na sebi hipoteku.Kreditom je obvezana supruga direktno na plaći, odnosno ja.
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:30 |Komentiraj | Komentari: 0
Pred kim se sklapa izvanbračna zajednica i može li se prije datuma početka trajanja izvanbračnog suživota pred javnim bilježnikom sklopiti dogovor da se u slučaju rastanka bez obzira koliko godina proteklo ništa ne dijeli odnosno da sva nekretnina i sve ostalo ostaje u vlasništvu svake osobe kako je bilo prije tog izvanbračnog zajedničkog života ?
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:55 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, svibanj 20, 2015
 

državljanin sam Bosne i Hercegovine. Imam zemljište u Hrvatskoj koje je u mojem vlasništvu 1/1 - 249 m kvadratnih i uvedeno u zemljišne knjige. Dana 21.07.1990. godine sam kupio zemljište (49 m kvadratnih) koje predstavlja prilaznih put ovoj mojoj parceli, gdje sam za isto napravio kupoprodajnih ugovor i platio porez.  Molim Vas, možete li mi reći, pošto sam dobio odbijenice za uknjižbu iste na svoje ime jer nisam državljanin Hrvatske, na koji način i da li je moguće preko dosjelosti ili na neki drugi način upisati se u zemljišne knjige kao moje vlasništvo?
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:07 |Komentiraj | Komentari: 0
na ostavinskoj raspravi nakon smrti moje sestrične utvrđeno je deset nasljednika. Među njima je i moj rođak koji je rođen i živi u Kanadi, njihov je državljanin i ima samo kanadsko državljanstvo. Rasprava je održana 1. 8. 2007. Rođak iz Kanade šalje Izjavu o odricanju na ostavštinu (ovjerenu kod kanadskog Notary Public) u moju korist iza svih pokojnih iz obitelji /stric, strina i rođakinja o kojoj je ovdje riječ/. Kako je ta Izjava došla iz Kanade 24. 9. 2007. bilježnik ne prihvaća naš prigovor jer je prošlo 15 dana od ostavinske rasprave. Riješenje prosljeđuje na sud koji 29. 11. 2013. donosi rješenje o uknjižbi na nekretninu (kuća i dvorište) na sve nasljednike pa tako i na mog rođaka iz Kanade. Mi nasljednici (ima nas 9) sada želimo to prodati, ali rođak iz Kanade ne želi poslati punomoć jer navodi da se u potpunosti odrekao svega nasljedstva i da ne želi više potpisivati nikakve papire ni punomoći (po savjetu svoga odvjetnika u Kanadi) jer se pisanom i ovjerenom Izjavom odrekao svoga dijela u moju korist i da ne želi imati ništa u Hrvatskoj. Što ja sada mogu napraviti da možemo prodati tu kuću i da se novi vlasnik može uknjižiti 1/1. Napominjem da je moj rođak naslijedio 24/192 dijela, i da nema načina da jošnešto potpiše. ·         Kad je sud u Gospiću izdao rješenje 29. 11. 2013. o uknjižbi ja sam bila na operaciji (karcinom) i nisam ulagala nikakav prigovor - iz razumljivih razloga (operacija, zračenje, kontrole, rehabilitacija). Molim vas pomozite mi savjetom kako da na osnovu pravovaljane Izjave o odricanju prepišem taj dio na sebe i da svi nasljednici zajedno (dogovor postoji) uspijemo prodati dotičnu kuću. Možemo li prodati 7/8 kuće jer je rođak uknjižen na 1/8 i tog dijela se Izjavom odrekao.  ·         Napominjem da je Izjava uvažena iza ostavinske rasprave za strica i strinu.  ·         Strina je imala 1/2 dijela - Izjava uvažena jer smo na vrijeme uložili prigovor, a (njena kćer) moja rođakinja 1/2 dijela dotične kuće.
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:14 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, svibanj 18, 2015
 

dobila sam prijedlog za ovrhu od strane javnog bilježnika sa datumom 09.12.2011. Radi se o neplaćenim računima za grijanje za period od 2009. do 2011. godine u ukupnom iznosu od oko 15 tisuća kuna. Da li postoji ikakva šansa da je to prešlo u zastaru?  Između ostalog radi se o nekretnini koja se ne koristi i kojoj ja nemam pristup već godinama zbog obiteljskih razmirica, ali glasi na mene
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:43 |Komentiraj | Komentari: 0
Živim u kući  - prizemlje i dva kata u vlasništvu mojih roditelja. Roditelji stanuju u prizemlju, ja na prvom a brat je stanovao sa ženom i kćeri na drugom katu. Osim kuće roditelji imaju i stan od 60 m2, nešto ušteđevine na banci (svaki ima pola-pola) i nešto zemljišta u svojim rodnim mjestima u Zagorju.  Moj brat je nedavno umro. Budući su mi roditelji stariji zanima me koji dio nekretnine i imovine će naslijediti bratova udovica i kći u odnosu na mene za slučaj smrti jednog ili oba moja roditelja. Ja živim s mužem i sinom.  Što bi trebala učiniti i kakav ugovor sklopiti s roditeljima (da li regulirati oporukom, darovnicom, ugovorom o doživotnom uzdržavanju ili dosmrtnom uzdržavanju) jer bi htjela da šogorica tj. moja nećaka nasljedi samo stan u kući mojih roditelja. S roditeljima sam dogovorila da se stan proda i dobivena svota koristi za uređenje kuće u kojoj sad svi živimo.
Pročitaj kompletan post
ius @ 20:57 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, svibanj 16, 2015
Radio sam 4 mjeseca u firmi i dobio otkaz zbog manjka posla. Imam li pravo na godisnji odmor i koliko ? ..................................................................... navedite točno datume ............................................... Unutar ove godine, od Nove godine do pocetka 4. mjeseca. 0prostite, od 3.12.2014.-3.4.2015.
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:55 |Komentiraj | Komentari: 0
 Molim Vas da mi date pravni savjet glede sudskih pristojbi (troškova) u slučaju podjele bračne stečevine.     Koliki su iznosi i kako se obračunavaju sudske pristojbe (troškovi)? O čemu ovise?     U mom slučaju bivša supruga je podnijela tužbu za podjelu bračne stečevine. Ja nisam prihvatio u tužbi podnesen zahtjev za isplatom određene sume jer je ista bila precjenjena. Tužiteljica je zatražila vještaka, koji je njezin zahtjev umanjio za polovicu. .......................................................................... kolika bi bila vrijednost te zajedničke imovine-okvirno
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:04 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, svibanj 13, 2015
 

 mogu li promijeniti trenutnu pravnicu iako sam proces još uvijek traje? Unaprijed se zahvaljujem na Vašem odgovoru.
Pročitaj kompletan post
ius @ 07:57 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, svibanj 12, 2015
Poštovani,  može li sudac , (četiri sata prije), na dan ročišta, telefonski, obavijestiti
tužitelja da je ročište odgođeno.
Ne navodi ni razlog, a ni datum novog ročišta
........................................................................................
Izvadak iz Zakona o parničnom postupku
NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14
 
Član 116.
Sud može ročište odgoditi kad je to potrebno radi izvođenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. 
Kad se ročište odgodi, sud će po mogućnosti prisutnima odmah saopćiti mjesto i vrijeme novog ročišta. 
Protiv rješenja o odgodi ročišta nije dopuštena žalba. 
 ..........................................................................
Slijedom postavljenog upita i navedene zakonske norme-sud može odgoditi ročište na taj način-kako ste naveli-neposredno pred raspravu...............................zakonski tekst pokriva i to...."ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. "
Cijeli dijapazon životnih situacija pokriva taj pojam-opravdani razlozi
Dalje-stranka ne može  podnijeti  žalbu-protiv rješenja o odgodi ročišta
Rješenje o odgodi spada u procesualnu narav,a ne u materijalnopravnu narav.
U kontekstu pitanja-sud će -ukoliko nije donešeno-donijeti


ius @ 14:43 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, svibanj 11, 2015
Imam jedno pitanje u vezi alimentacije, naime ako moj bivši muž ne plaća alimentaciju jer nigdje ne radi, a živi s roditeljima koji imaju mirovine, da li je moguće naplatit alimentaciju s njihove mirovine, da li može sud donjet odluku da se sjedne na njihove mirovine.  
Pročitaj kompletan post
ius @ 23:01 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, svibanj 7, 2015
kod incidenta gdje je policija uzela izjave, dao sam svoju izjavu te sam naveden kao svjedok kod istog incidenta koji je proslijeđen na kazneni sud.
Meni i ostalim svjedocima sudski je naloženo uz kaznu do 20000kn ukoliko se ne pojavimo, da dođemo posvjedočiti, iako je sud dobio već izjave od policajaca u pismenom obliku.
Da li je praksa da se svjdoci terete novačnom kaznom ukoliko se ne pojave na suđenju odnosno ne žele to na sudu posvjedočiti jer već postoji pismena izjava?
................................................
izvadak iz Kaznenog zakona
NN 125/11, 144/12
4. Ispitivanje svjedoka
Članak 283.
(1) Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima.
(2) Oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci.
(3) Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, obvezna je i svjedočiti
........................................................................
Članak 291.
(1) Ako uredno pozvani svjedok ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, može se naložiti da se prisilno dovede.
(2) Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana.
(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka ne zadržava izvršenje rješenja.
............................................................................
Slijedom sadržaja upita i navedenih zakonskih normi Kaznenog zakona RH-možemo govoriti o dužnosti svjedočenja-ukoliko postoji poziv suda-isto tako Zakon daje mogućnost novčane kazne .
U praksi možemo govoriti ,u visokom postotku,o neprimjeni  te mjere prema svjedoku
 


ius @ 20:43 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, svibanj 2, 2015
 

Molila bi vas ako mi mozete odgovoriti da li po zakonu imam pravo iskoristiti godisnji odmor iz 2014.g. obzirom da sam cijelu godinu provela na porodiljnom, odnosno rodiljnom dopustu? Na posao se vracam u petom mjesecu 2015.g.
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:14 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 23, 2015
tuženik je odgovorio protutužbom za iseljenje koja je izolirana kao posebna parnica pod drugim brojem zbog toga što je moj odvjetnik protutužbu i razlog pozivanja na protutužbu  dobio tek na tom ročištu ( na što navodno tužena strana i ima pravo). Da li je preporučljivo ili ne ( i zašto) te dvije tužbe spojiti u jednu parnicu?
.......................................................................................
izvadak iz Zakona o parničnom postupku
NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14
Članak 313.
Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika, a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac, sve se te parnice mogu rješenjem suca pojedinca spojiti radi zajedničkoga raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je odlučio o spajanju. Za sve spojene parnice sud može donijeti zajedničku presudu.
Ako je za sve parnice iz stavka 1. ovoga članka nadležno vijeće, odnosno ako je za koju od tih parnica nadležno vijeće, a za druge sudac pojedinac, rješenje o spajanju može donijeti vijeće. U tom se slučaju odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju na odgovarajući način.
Sud može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tužbi i nakon završetka odvojenoga raspravljanja može donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
ius @ 21:53 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, travanj 22, 2015
 

 Imam besplatnu pravnu pomoć u 100% iznosu u postupku za bračnu stečevinu. Zanima me dali sam oslobođena svih plaćanja odvjetnika i sudskih troškova te da u slučaju izgubim parnicu dali gubim sva prava na besplatnu pravnu pomoć?Ako dođe do nagodbe da li ja plaćam troškove postupka i dali se u tom slučaju ukida besplatna pravna pomoć?  
                                                                                                                                                                                      -izvadak iz-
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
NN 143/13
Značenje pojedinih izraza
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Korisnik pravne pomoći je fizička osoba koja koristi ovim Zakonom propisanu vrstu pravne pomoći.
2. Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu o pravnom uređenju pojedinog područja.
3. Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite određenog prava korisnika.
4. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa.
5. Pružatelj pravne pomoći je ured, ovlaštena udruga, visoko učilište i odvjetnik koji u skladu s ovim Zakonom pružaju pravnu pomoć.
6. Ured je ured državne uprave u županiji i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
7. Ovlaštena udruga je udruga upisana u Registar pružatelja primarne pravne pomoći.
8. Pravna klinika je organizacijska jedinica visokog učilišta koje izvodi sveučilišni studij u znanstvenom području prava koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu pomoć.
9. Projekt je plan aktivnosti ovlaštene udruge ili visokog učilišta usmjeren na ostvarenje svrhe pravne pomoći.
10. Članovi kućanstva su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i zadovoljavaju potrebe zajedničkog života. Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
11. Imovina podnositelja zahtjeva su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
12. Ukupni prihod je ukupni iznos dohotka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom, na koje se ne plaća porez na dohodak, kao i ostali neoporezivi primici, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
13. Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni prihodi i imovina podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
14. Dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba je stambeni prostor kojim se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe sukladno propisu kojim je uređena djelatnost socijalne skrbi.
15. Proračunska osnovica je osnovica za obračun naknada i primanja na temelju posebnih propisa utvrđena propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
.....................................................................
 Slijedom upita i navedenog članka -po predmetnom Zakonu- a kako navodite-besplatnu pomoć imate 
do okončanja tog predmeta-po svim pravnim radnjama-ma kako završio spor pre sudom- nagodbom ili presudom-ne plaćate ništa.
 

ius @ 21:54 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 17, 2015
 

Nemogućnost dogovora sa suprugom o sporazumnom razvodu braka način zatražim savjet. naime razmirice traju već nekih 5 godina. Prije dvije godine odselio je iz zajedničke kuće (radi hipotekarnog kredita naslovljena je na njegovo ime). Moj udio je ostavština od prodanog stana mojih roditelja u , više gotovinskih kredita od koji jedan (za fasadu) otplaćujem još slijedećih 19 mjeseci. Osim papira o kreditima nemam nikakav dokaz u što je novac utrošen, čime se suprug drsko nabacuje. Znam da postoji bračna stečevina i osobno naslijedstvo. No trenutno je to manje važno. Uz sve moguće pokušaje o okončanju braka i podjeli imovine jednostavno ne želi razgovarati. Imamo dvoje odrasle djece i već sam financijski toliko iscrpljena da ne bih mogla plačati i odvjetnika kao posrednika pri razvodu braka.  
Pročitaj kompletan post
ius @ 16:44 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 16, 2015
  Naime, umro je moj polu-stric (od moga oca polu-brat preko majke, odnosno moje bake). Stric nije imao djece, supruga mu je umrla prije njega. Ja sam jedini krvni srodnik pa samim time i nasljednik. Od pokojne striceve supruge sestra je donijela na ostavinsku raspravu oporuku u kojoj svu svoju movinu ostavlja iskljucivo njoj. Oporuku je sastavila odvjetnica koja joj je prijateljica te su svjedoci prijatelji od nje. Oporuka je sastavljena godinu dana prije smrti kada je stric bio u dubokoj starosti ali ne mogu tvrditi da nije bio pri sebi. Mome iznenađenju nije bilo kraja. Sutkinja mi je dala mogućnost da prihvatim oporuku ili da osporavam oporuku sudskim putem. Ja se nisam izjasnio na raspravi pa je sazvana nova. Sumnjam da je stric pred kraj zivota na nagovor navedene gospuđe potpisao takvu oporuku. Koliko ima smisla i ima li uopće smisla da pokrenem sudski spor
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:15 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 10, 2015
Ukratko,muz i njegov polubrat su nasljednici nekretnine.Pri ostavinskoj raspravi njegovog pokojnog djeda,odluceno je za tu nekretninu da njihova baka ima pravo osobne sluznosti dozivotnog stanovanja i pravo osobne sluznosti dozivotnog plodouzivanja na pokretninama.I sad,muzeva baka nama predlaze useljenje u taj stan jer je ona otisla u dom za starije.Mi bi trebali sastaviti ugovor u kojem ona nama daje pravo zivljenja u tom stanu,a mi bi joj placali troskove njenog lijecenja i rezije.Pitanje glasi,ako je ona vec izasla iz stana i prije sastavljanja i potpisivanja ugovora,dali ona i dalje ima sva ta osobna prava na tu nekretninu,tj stan?Ako ima,kakav ugovor nam je najisplativije i najpametnije sastaviti?Naime,mene je strah da bi ona mogla ta osobna prava prebaciti na svoga sina iz prvog braka.  .............................................................  Razvidno je-baka nije vlasnik-a samom tom činjenicim i čimjenicom što je nostelj osobne služnosti-apsutno nije ni pozvana na sklapanja nekog ugovora-u smislu zakupa i sl Plodouživanje i vlasništvo nije isto-ono što ima vlasništvo-nema ploduuživanje-vlasništvo je širi-daleko širi skup ovlasti-a plodoživanje je daleko uži skup ovlasti u odnosu na neku ,recimo,nekretninu
Pročitaj kompletan post
ius @ 15:58 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, travanj 9, 2015
 

  Mi kupujemo stan čiji jedan vlasnik ima 11/12 a drugi vlasnik 1/12 i dogovorili smo sve međutim sada vlasnik 1/12 koja iance ima nuznio dio odbija potpisati jer trazi troduplo vecu sumu novca.Postoji li zakom putem kojeg bi ovo mogli rijesiti da kupimo stan uredno sve ali da gospodji isplatimo onoliko koliko je sljeduje po cijeni i njenom nuznom dijelu 
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:43 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.