Blog
petak, srpanj 3, 2015
Prodao sam stan a prilikom potpisa Kupoprodajnog ugovora supruga je morala potpisati suglasnost da dozvoljava upis prava svoje polovice vlasništva predmetnog stana bracne stecevine u zemljišne knjige prilog Ugovoru o kreditu kupca. Da li se dana suglasnost može na bilo koji način poništiti s obzirom da sam ja u potpunosti sam sve platio i ne pisanom dogovoru između mene i supruge ona nije polagala pravo na taj stan. Na žalost malo je tvrdoglava pa nije smatrala da treba bilo što potpisivati kao bračni ugovor jer je rekla da je sve naše i da ona ne misli tražiti ništa moje ali očekuje ako nešto trebamo da ćemo zajedno i učestvovati.
Pročitaj kompletan post
ius @ 14:28 |Komentiraj | Komentari: 0
Digla sam kredit za drugu osobu sad meni oduzimaju 1/3 od place, međutim ta osoba zeli preuzeti dug na sebe. Dali je to moguce i kako?izvadak iz Zakona o obveznim odnosima ................................................................................................................ NN 35/05, 41/08, 125/11 PREUZIMANJE DUGA Ugovor o preuzimanju duga Članak 96. (1) Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. (2) O sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih može vjerovnik priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga. (3) Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime. (4) Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u određenom roku očituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u određenom roku ne očituje, smatra se da nije dao svoj pristanak. (5) Ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak.
Pročitaj kompletan post
ius @ 12:42 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 1, 2015
 

Pokojni otac bio je mjenicni jamac te se sada mene i moje dvije sestre tereti za taj dug. Mi se naime nismo odazvale na raspravu te nismo iznijele prigovor da se utvrdi vrijednost nasljedstva. Naime, vrijednost nasljedstva je nekoliko puta manja od duga. Sad se nas tereti za cijeli iznos duga pa me zanima postoji li jos koji pravni lijek za navedeni slučaj ili ke stvar gotova. Mogu li nam ovrsiti obiteljsku mirovinu?
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:33 |Komentiraj | Komentari: 0
PROBLEM: 
DRUGI SUVLASNIK ( 28 % ) ŽELI IZNAJMITI SVOJ SUVLASNIČKI DIO STANA .
A DA BI GA IZNAJMIO  MORA IZNAJMITI I ZAJEDNIČKI DIO  ( KUPAPNU / WC ).
TO ZNAČI DA ŽELI I MOJ SUVLASNIČKI  DIO  ( KUPAONICU / WC ) IZNAJMITI, PA BI MI TAKVIM POSTUPKOM
BILA NANESENA ŠTETE.
JER TE PROSTORIJE KORISTI NAS 5. ODRASLIH  I  4. MALODBNE DJECE.
PITANJE :
1. DALI MOŽE IZNAJMITI MOJ SUVLASNIČKI DIO ( KUPAONICI / WC ) BEZ MOJE ODLUKA ?
2. KAKO MOGU TEMELJEM ZAKONSKI PROPISA  ( I KOJIH ) SPRIJEČITI IZNAJMLJIVANJE KOJIM SE IZ 
    GORE NAVEDENIH RAZLOGA PROTIVIM.
..................................................................................
konstatira se da dioba nije izvršena-a pošto nije-tada se to zove idealno vlasništo-suvlasništvu
tada-drugi suvlasnik ne može iznajmiti dio stana-jer ne postoji sudska odluka-što je točno njegovo-što točno vaše
....................................................................
izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Izvanredni poslovi 
Članak 41. 
(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. 
(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. 
(3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao


.............................................

prevedeno na "svakidašnji jezik"-ne ne može-potrebna je Vaša suglasnosst

ius @ 16:10 |Komentiraj | Komentari: 0
 

PROBLEM: 
DRUGI SUVLASNIK ( 28 % ) ŽELI IZNAJMITI SVOJ SUVLASNIČKI DIO STANA .
A DA BI GA IZNAJMIO  MORA IZNAJMITI I ZAJEDNIČKI DIO  ( KUPAPNU / WC ).
TO ZNAČI DA ŽELI I MOJ SUVLASNIČKI  DIO  ( KUPAONICU / WC ) IZNAJMITI, PA BI MI TAKVIM POSTUPKOM
BILA NANESENA ŠTETE.
JER TE PROSTORIJE KORISTI NAS 5. ODRASLIH  I  4. MALODBNE DJECE.
PITANJE :
1. DALI MOŽE IZNAJMITI MOJ SUVLASNIČKI DIO ( KUPAONICI / WC ) BEZ MOJE ODLUKA ?
2. KAKO MOGU TEMELJEM ZAKONSKI PROPISA  ( I KOJIH ) SPRIJEČITI IZNAJMLJIVANJE KOJIM SE IZ 
    GORE NAVEDENIH RAZLOGA PROTIVIM.
..................................................................................
konstatira se da dioba nije izvršena-a pošto nije-tada se to zove idealno vlasništo-suvlasništvu
tada-drugi suvlasnik ne može iznajmiti dio stana-jer ne postoji sudska odluka-što je točno njegovo-što točno vaše
....................................................................
izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Izvanredni poslovi 
Članak 41. 
(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. 
(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. 
(3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao
 

.............................................

prevedeno na "svakidašnji jezik"-ne ne može-potrebna je Vaša suglasnosst

ius @ 16:10 |Komentiraj | Komentari: 0
Ja i supruga razveli smo se prije cca 2 godine i skrbništvo and malodobnim sinom Dodijeljenoj je njoj a meni je određena alimentacija od 1.200 kn. Moja supruga je priznala njezin dug prema meni od cca 50.000 eura i otišli smo Kod javnog bilježnika gdje je ona potpisala izjavu da me na temelju toga duga Oslobađa plaćanja alimentacije do sinovih 18 godina znači još 8 godina. Sada me uvjerava da će otići na FINU i da će mi sjesti na plaću u iznosu od 1200 kn na temelju odluke suda za alimentaciju. Da li je to moguće i dali ova moja potvrda od javnog bilježnika ima vrijednost.   .................................................................................................................................................... izvadak iz Obiteljskog zakona NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 Zabrana odricanja Članak 286. (1) Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka. (2) Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na neki drugi način. (3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.
Pročitaj kompletan post
ius @ 15:04 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, lipanj 30, 2015
procitao sam Vas odgovor na blogu za pomoc i savjete : http://ius.bloger.index.hr/post/prebivalisteodjavaprezime-promjena/2627254.aspx
 
te Vas i ja zelim upitati za savjet ili misljenje.
Nakon vrlo neugodnog perioda zatrazio sam razvod i saznalo se da je i supruga prakticno istovremeno podnijela zahtjev za razvod te je nas razvod definiran kao sporazuman i vrlo brzo rijesen.
U braku je rodjeno 2 djece, oboje su bili punoljetni u trenutku razvoda i oboje su nastavili zivjeti samnom.
Problem s prezimenom nije beznacajan jer bivsa supruga ima POTPUNO ISTO IME I PREZIME kao moja sestra te i dalje potencira prijasnju adresu (moju) kuce u kojoj je sestra suvlasnik, sto je naslijedje nasih roditelja.
Ne znam koji je od prijasnjih identifikacijskih dokumenata zadrzala nepromijenjen, ali redovno se dogadja da pokrade obavjesti iz postanskog sanducica te podigne preporucene posiljke, dokumente, podize moje izvode (rodni list, izvjestaje o placi, uplate poreza,.....izvjestaje o placi iz banke) ali i sestrine.
Uvjeren sam da joj to omogucuje prezime pa me zanima imam li ikakve mogucnosti i zakonske osnove zatraziti da vrati svoje djevojacko prezime te prestane koristiti moje prezime (i sestrino ime i prezime!)
..........................................................................................
Nigdje u zakonu nećete naći slučaj tolikog zadiranja-miješanja državnih tijela u ličnost osobe
Svuda se poštuje volja pojedinca-on MOŽE
ne postoji  MORA
No to što navodite  -problemi istog imena i prezimena bibše supruge-kao i sestre-mpžete riješiti na sruge dopuštene načine-prekršajni,kaznenopravni i sl. po njenom nedopuštenom ponašanu
Članak 35.
U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.
Vraćanje na prezime prije sklapanja braka
izvadak iz Zakona o osobnom imenu
NN 118/12
Članak 5.
Bračni drug koji je sklapanjem braka mijenjao prezime, u slučaju prestanka braka sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, može se u roku od godinu dana od dana prestanka braka vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka.
Izjava iz stavka 1. ovog članka daje se pred matičarom te se upisuje u maticu rođenih.


ius @ 19:49 |Komentiraj | Komentari: 0
zanima me tko nasljeđuje imovinu ako ostavitelj umre, a nema bračnog druga ni djecu, roditelji su umrli, ima samo žive bratiće, sestričnu sa djecom i jednu nećakinju.
Znaci, to je od mog tate rodjeni bratic. Nije se zenio, nema djece, roditelji su mu umrli. Ima 73 godine. Ima bratica (mog tatu), sestricnu (moju tetu) i necakinju (od brata kcerku-brat mu isto vise nije ziv). Tko u slucaju njegove smrti ima pravo na nasljedstvo? svi jednako ili necakinja ima prednost?
........................................................................
izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
2. Drugi nas­­ljedni red
Ostavite­­ljevi rodite­­lji i bračni drug
Članak 11.
(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio potomke nas­­ljeđuju ­­nje­govi rodite­­lji i ­­nje­gov bračni drug.
(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nas­­ljeđuje ostavite­­ljev bračni drug.
(3) Ako su oba rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja, bračni drug nas­­ljeđuje cijelu ostavinu.
(4) Ako iza ostavite­­lja nije ostao bračni drug, ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.
(5) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj.
Ostavite­­ljeva braća i sestre i ­­njihovi potomci
Članak 12.
(1) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca (ostavite­­ljeva braća i sestre), ­­nje­govi unuci i praunuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostavite­­ljeva rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od ­­njih pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka.
(3) U svim slučajevima ostavite­­ljeva braća i sestre samo po ocu nas­­ljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nas­­ljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nas­­ljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.
..........................................................................................
 prevedeno na dane okolnosti 
nasljednici bi bili tada-tata ,teta-i ta nećakinja-na jednake dijelove
ta nećakinja nasljeđuje dio po svom ocu


ius @ 18:24 |Komentiraj | Komentari: 0
 

rastavljena sam dvije godine i primam alimentaciju od 1197,00 kn za mlađu kćer. Alimentaciju primam ovrhom na osobni dohodak bivšeg supruga pošto on nije bio suglasan da istu isplaćuje. Kćer mi je ovaj mjesec napunila 18 godina, ali se i dalje školuje tj. još ima jedan razred srednje škole, te će vjerovatno nastavit školovanje na jednom od fakulteta. Moje pitanje je, što sad dalje? Da li je moram slati negdje neke dokumente o njenom daljnjem školovanju i ako da, gdje trebam slati?
Pročitaj kompletan post
ius @ 18:07 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, lipanj 29, 2015
Nekretninu kuću koja je dio bračne stečevine suprug darovao supruzi meni. Gruntovno uvedena na moje ime. Dali kod brakorazvodne parnice za nekretnina ulazi u raspodjelu bračne stečevine? Dali ista nekretnina može biti pokriće za dugove koje je napravio moj muž.  
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:32 |Komentiraj | Komentari: 0
kad puše vjetar, sa susjednog krova nenaseljene kuće (zapuštena, ruševna) padaju na moje dvorište crijepovi i vezivni materijal. Odvajaju se i komadi fasade na zidu. Sve to pada na dvorište tako da nemožemo parkirati svoja dva automobila.Parkiramo ih na cesti koja nije široka.To stvara problem većem vozilu koje tad nemože proči pa nam trube da se maknemo.

Velika ploha fasade mi je prošle godine pala na auto. Vidljivi su tragovi oštećenja na desnim vratima i prozorskom staklu automobila. Obavijestila sam žive nasljednike,ali oni za to ne mare.

Policija me uputila na komunalnog redara koji je došao na dvorište i vidio u čemu je problem. I on je nemoćan jer nemože prisiliti vlasnika da sanira krov i fasadu.

Najviše me brine da crijep ne padne na unuku koja se igra na dvorištu, ponekad su tu i djeca iz ulice. Ove subote, 13.6.2015. opet je pao crijem i razbio se tik iza automobila.

Kome se obratiti, koga tužiti ako dođe do ozljeđivanja djeteta ili ukućana?

Zar je u redu da smo nesigurni na vlastitom dvorištu?


Pročitaj kompletan post
ius @ 19:10 |Komentiraj | Komentari: 0
 

 Interesuje me sledece,,živjela sam u braku sa u koji sam ušla sa čovjekom koji nije imao djece niti sam ja imala. Živjeli smo u njemačkoj Zajedno 15 god a muž 70 ukupno.Imali smo bh drzavljanstvo.Muž je imao vikend kuću u Hrvatskoj koju smo zajednički dovrsavali i izgradili.Od 15 god braka,, 5 god smo živjeli odvojeno u njemačkoj svako u svom stanu,,zbog neslaganja ali smo se sastajali kod mene ili kod njega. Doživjela sam m,udar i operisana nisam na prijeedlog muža željela u zajednički stan ponovo,, predao je za razvod braka i ubrzo je umro.Molim vas koja su moja prava,, vikend kuća u hrvatskoj,, dali porodica muža ima pravo sestra sestrici i bratici na bilo koji dio,, dali moze advokat sa falsifikovanom potvrdom negirati moje pravo na istu.Muž  je imao njemačku penziju a ja soc pomoć u njemačkoj,,u momentu smrti nismo bili razvedeni,, zbog bolesti moje nisam bila spremna na bilo kakve razgovore o istom.Muž je sahranjen u njemačkoj,, njegova familija sa kojom nije kontaktirao nikad nije došla niti učestvovala u sahrani,, Sahranjen je od njemačke države. STA TREBA DA URADIM DA RIJESIM OVE PROBLEME I MOJA PRAVA,, ODAKLE DA KRENEM.   ............................................................................................. izvadak iz Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima NN 53/91, 88/01   Članak 72. Za raspravu nepokretne -STRostavine stranog državljanina postoji isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske ako se nekretnine nalaze u Republici Hrvatskoj. Za raspravu pokretne ostavine stranog državljanina koja se nalazi u Republici Hrvatskoj nadležan je sud Republike Hrvatske, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu pokretne imovine državljanina Republike Hrvatske. Odredbe st. 1. i 2. ovog članaka odnose se i na nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i u sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostavini.
Pročitaj kompletan post
ius @ 14:25 |Komentiraj | Komentari: 0
 

suprugov otac je preminuo krajem prosle godine. Nije imao nikakve vrijednosti za nasljedivanje vec samo dug nastao sredinom devedesetih. Kako smo preselili u inozemstvo dok jos ostavinska rasprava nije bila zakazana suprug je kod javnog biljeznika dao izjavu da se odrice nasljedstva i da ga sestra moze zastupati u tom procesu, odnosno preuzeti postu i sl. kako ne bi morao dolaziti u Hrvatsku na raspravu. Za vrijeme ostavinske rasprave na kojoj nije sudjelovao biljeznica je zakljucila da nema nista za nasljedivanje te obustavila ostavinku raspravu bez da je negdje upisala da se moj suprug odriće nasljedsva.
Sta znaci obustava ostavinke rasprave? Dali postoji mogućnost da on za nekoliko godina nasljedi dug iako nije nista drugo nasljedio? Prije 10 godina, jos za njegova zivota, otac mu je darovao jedno zemljiste kao kompenzaciju jer nije placao alimentaciju za njega (roditelji su mu bili rastavljeni te se otac nije uopce brinuo za njega) i to je manje-vise sve sto je u zivotu dobio od oca te se sad bojimo da ne nasljedi dug. Jel se taj dar racuna kao nasljedstvo?
.......................................................................................
 -izvdak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine
Članak 215.
(1) Ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješe­­njem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.
(2) Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavite­­lj ostavio samo pokretnine i s ­­njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nas­­ljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.
(3) Kad sud odluči ne provoditi ostavinski postupak, obavijestit će o tome tijelo nadležno za poslove skrbništva ako među nas­­ljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju rodite­­lje ili druge zakonske zastupnike.
(4) Ako je sud odlučio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga što se ostavina sastoji samo od pokretne imovine, ukinut će mjere osigura­­nja ostavine kako bi osobe pozvane na nas­­ljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nas­­ljednicima.
(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama, postupit će se kao kad su iza ostavite­­lja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava - kao da su ostale pokretnine
Djelokrug javnog bi­­lježnika
Članak 241.
(1) Javni bi­­lježnici kao sudski povjerenici provode rad­­nje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjerava­­nju i odredbama ovoga Zakona.
(2) Sud može iz važnih razloga uvijek oduzeti javnom bi­­lježniku da­­lj­­nje provođe­­nje ostavinske rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom javnom bi­­lježniku.
(3) Važni razlozi iz stavka 2. ovoga članka primjerice jesu: nemogućnost javnog bi­­lježnika da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obav­­lja posao, očito zanemariva­­nje zakonskih obveza od strane javnog bi­­lježnika ili drugi važni razlozi po ocjeni suda.
(4) Protiv odluke suda iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba. 
i
 izvadak iz pravilnika  O VISINI NAGRADE I NAKNADE TROŠKOVA JAVNOG BILJEŽNIKA KAO POVJERENIKA SUDA U OSTAVINSKOM POSTUPKU
(“Narodne novine”, broj 135/03
Ako javni bilježnik rješenjem odluči da se ne provodi ostavinska rasprava jer umrli nije ostavio ostavinu, za obavljanje radnje u tom ostavinskom predmetu ne pripada mu nikakva nagrada.
 

ius @ 14:07 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, lipanj 28, 2015
Postovani.zanima me da li sestre i ja mozemo oca sprijeciti da proda stan.On je 40 godisye ovisnik je o kocki i mi bi ga proglasile neutacunljivim da sprijecimo prodaju syana koji je dobio i kasnjje i otkupio s nasom pok.mamom.Da li mi to pravno gledajuci imamo pravo.Kvadtate syana je dobio na nas yri i njih dvoje.Imamo li se mi pravo pozvati na svoj djeciji dio.
Pročitaj kompletan post
ius @ 22:14 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, lipanj 26, 2015
 

  Molio bih Vas za pomoć i odgovore za slijedeći pravni problem: Osoba je fizički napadnuta, zadobila je jednu laku i jednu tešku tjelesnu ozljedu. Počinitelj je u trenutku počinjenje djela bio maloljetan. Dobio je prekršajnu kaznu opomene . Isto tako, protiv počinitelja se vodi i kazneni postupak zbog teške tjelesne ozljede na općinskom sudu. U prvom stupnju je proglašen krivim, žalio se, u drugom stupnju je, prema našim saznanjima također proglašen krivim,  ali pismenu presudu još nismo dobili, kažu na sudu da je u fazi je pisanja i ne znamo kada će stići na našu adresu. Od strane suda smo upućeni na građansku parnicu za naknadu štete , moramo li nadkadu tražiti od oca počinitelja, budući da je počinitelj bio maloljetan? Budući da će 1. rujna ove godine biti tri godine od kada se događaj dogodio, koji je kranji rok (rok zastare) do kada moramo pokrenuti parnicu za naknadu štete? Možemo li pokrenuti parnicu, a da nismo dobili presudu  suda o krivnji  počinitelja? Molio bih Vas za za odgovore i savjet kako postupiti i u kojim rokovima. Počinitelj je kazneno prijavljen od strane Državnog odvjetništva , po službenoj dužnosti, i u prvoj presudi proglašen je krivim  Dobio je odgojnu mjeru posebne obveze uključenja u rad humanitarnih organizacija -50 sati.   Događaj se dogodio 01. rujna 2012. god.  ............................................................ izvadak iz Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11 Članak 231. (1) Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona. (2) Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete. (3) Isto vrijedi i za zastoj zastare.
Pročitaj kompletan post
ius @ 19:03 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, lipanj 25, 2015
 

Poštovani, imam dakle jedno pitanje u vezi pričuve. Naime uselila sam u stan kao najmoprimac i to preko agencije. U ugovoru ne piše da se plaća pričuva nego samo troškovi stanovanja. Sad kad sam izašla iz stana, prekinula ugovor i pokušala dobiti moju zadužnicu (koju je vlasnica tražila još dodatno kao garanciju) iako su plaćeni svi troškovi stanovanja ona želi da joj platim pričuvu unazad i isto tako me ucjenjuje sa mojom zadužnicom.... Vjerujem da Vi znate na koji mi je našin najbolje postupiti  ...................................................................................................................................... pričuvu plaća-vlasnik-ne korisnik-no kako će vlanik i korisnik-najmoprimac urediti svoje odnose u smislu  veće zakupnine-upravitelja to ne zanima.  U Zakoniu o vlasništvu i drugim dtvarnim pravima- kao predmetni zakon-pitanje pričuve-navodi se suvlasnici(vlasnik) i upravitelj-nikako korisnik i upravitelj
Pročitaj kompletan post
ius @ 21:11 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, lipanj 24, 2015
 

Imam problem u vezi prava na porodiljnu naknadu, točnije ostala sam bez tog prava zbog 22 dana koja sam bila odjavljena u RH pocetkom ove godine. ( odjava zbog toga sto nisam izvadila osobnu a napunila sam 18 god u 10-om mj.). Rodila sam 30.04 2015. Ja sam rođena u RH i bila sam prijavljena od rođenja pa do 31.12.2014.g.  Ponovo sam se prijavila 22.1.2015.g. i izvadila osobnu. Zivim u Dubrovniku od prvog mjeseca ove god, nezaposlena (točnije van sustava rada). Postoji li ikakva mogucnost da dobijem porodiljnu naknadu, ipak vise od 18 godina sam bila prijavljena u RH?
..........................................................................................
izvadak iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
pročišćeni tekst zakona
NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14
 
 Članak 32.
(1) Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o djetetu iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
– da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija, zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
 

ius @ 18:35 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, lipanj 23, 2015
svojevremeno sam od oca darovnim ugovorom dobio jedno zemljište za kojeg je moj otac u Katastru, u Posjedovnom listu bio knjižen 1/1. Na temelju tog Posjedovnog lista i Darovnog Ugovora ja sam u Katastru  dakako za ovo zemljište uknjižen 1/1.
Međutim nedavno sam za ovu česticu zemlje u ZK zatražio Vlasnički list i u tom Vlasničkom listu moj otac je uknjižen za 1/4 a njegove sestre za 3/4. S obzirom da se moj otac vodio u Katastru za 1/1 a u ZK, dakle gruntovnici 1/4, čega sam ja vlasnik, cijelog zemljišta 1/1 ili 1/4 koja po Vlasničkom listu, dakle gruntovnici pripada mom ocu. Ukratko, jesam li ja vlasnik po podacima iz Katastra, 1/1, ili po podacima iz Gruntovnice 1/4. Da li sam ja Darovnim ugovorom dobio 1/1 kako stoji u Katastru ili 1/4 kako stoji u Gruntovnici.
........................................................................
darovati se može čega ste vlasnik
u trenutku kada se desilo darovanje-otac je gruntovno bio vlasnik samo 1/4-a tu površinu ste dobili ugovorom
činjenica da se vlasništvo vodi u gruntovnici-a ne  u katastru-po toj službi vodi se posjed-nije ni moglo doći do prijenosa vlasništva
...................
podredno-možda je otac vlasnik- po posjedovnom listu-no on nije sredio svoje vlasništvo- u tom  smislu da posjedovni i vlasnički list sadržavaju iste omjere
on je znaći i tzv. izvanknjižni vlasnik
no izvanknjižno vlasništvo se ne može prenijeti  drugome


ius @ 16:21 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, lipanj 21, 2015
imam pitanje u vezi plaćanja alimentacije. naime dijete je završilo srednju školu u lipnju ove godine. sa 1.7 treba početi raditi na ugovor za stalno. s obzirom da sam do sada uredno plaćao alimentaciju, zanima me dali od 1.7, s obzirom da se dijete zapošljava, treba i dalje plaćati alimentaciju. dijete nije punoljetno, ima 17.g. a u veljači 2016.g. će napuniti 18 godina
Pročitaj kompletan post
ius @ 23:39 |Komentiraj | Komentari: 0
Da li smijem stupiti prema postojećem zakonu u spolni odnos sa 17. godišnjakinjom, ako ja imam 26? Molim Vas za pomoć.
.....................................................................
izvadak iz Kaznenog zakona
 NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15
Spolni odnošaj bez pristanka
Članak 152.
(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku.  
.Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu sile ili prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.


 

ius @ 15:48 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.